You are on page 1of 235

ZBORNIK RADOVA POLAZNIKA REGIONALNOG ONLAJN

PROGRAMA EVROPSKE INTEGRACIJE


Izdavac
Beogradska otvorena kola
Beograd, Masarikova 5, Palata Beograd, XVI sprat
Tel: (011) 30 65 800, 36 13 112
Tel/Fax: (011) 36 13 112
E-mail: bos@bos.org.yu
http://www.bos.org.yu
Za izdavaca
Vesna ukic
Urednik
Marinko Vucinic
Tehnicki urednik
Irena Mirkovic
Slog i prelom
Dosije
ISBN 86-83411-24-9
Tiraz
300
tampa
Dosije, Beograd
BEOGRADSKA OTVORENA KOLA
&HQWDU]DSURXDYDQMHLQIRUPDFLRQLKWHKQRORJLMD
ZBORNIK
radova polaznika regionalnog onlajn
programa Evropske integracije
Beograd 2004
Ovaj Zbornik je objavljen
zahvaliuiuci podrsci Fondaciie .OlaI Palme'
7
SADRZAJ
Predgovor .................................................................................................. 9
Auema Cmoiauoecra
Hcropncxnor pasnoi na Enponcxara ynnia
(nonnrnuxo-exonomcxo rnennmre) ......................................................... 11
Uros Zivkovic
Delovanie politickih grupaciia u Evropskom Parlamentu........................ 31
Jladimir Dzamic
Franko-Germanski motor u razvoju evropskih integracija ....................... 51
Edin Doliancic
Gde su granice Evropske Unije................................................................. 60
Natasa Kuzmanovic
Istocno prosirenie Evropske Uniie............................................................ 78
A.ercauoap Cnaceuoecru
Pasnoi na onnocnre nomery Penynnxa Maxenonnia
n Enponcxara ynnia .................................................................................. 96
Amina Pasic
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi.................................................... 120
Eoeapo Mumeecru
(I) II Cron na Enponcxara ynnia Asnnoror n mnrpanniara
no cnerno na nponecor na enponcxa nnrerpannia
ncxycrnoro na Penynnxa Maxenonnia................................................... 141
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
8
E.eua Ieopeueecra
Kaxo xe nnniae npomnpynanero na Enponcxara ynnia
nps exonomnre na semnre unenxn na EV n nps exonomnre
na semnre mro ne ce unenxn na EV...................................................... 163
Muhamed Muiakic
Finansijske institucije, fondovi i druga tela EU........................................ 186
Zekeriia Fetic
Budzet Evropske Uniie.............................................................................. 215
9
PREDGOVOR
Zbornik radova polaznika regionalnog onlajn programa Evropske
integraciie nastao ie kao rezultat niihovog angazovania. Oni su putem
Interneta obradivali razlicite teme iz ove oblasti. SpeciIicnost programa ie u
tome sto ie on bio regionalan a u niemu su ucestvovali polaznici iz Bosne i
Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Regionalnost ovog
programa ie imala poseban znacai ier internet. kao naiotvoreniia Iorma
komunikaciie. upravo omogucava da se prevazidu prostorne i vremenske
barijere. U okviru ovog regionalnog programa polaznici su imali priliku da
se upoznaiu sa razlicitim iskustvima u sprovodeniu evropskih integraciia. ali
i da razmene svoje stavove o najaktuelnijim pitanjima i dilemama evropskih
integraciia. Veoma ie znacaino da se u nasem regionu razviia svest o
neophodnosti evropskih integraciia ali i da se stvara mreza mladih liudi koii
ce imati relevantna znania o evropskim integraciiama i stvarati zaiednicku
politicku voliu i svest o nuznosti i neophodnosti regionalne saradnie u
ostvarivanju evropskih integracija. Polaznici ovog programa su imali priliku,
da radeci svoie zavrsne radove. ostvare stvaralacki i kreativan kontakt sa
predavacima koii su ucestvovali u realizaciii razlicitih tema.Internet kao
izuzetno fleksibilna i otvorena forma zahteva i adekvatan programski i
obrazovni pristup koii ce biti otvoren. diialoski i stvaralacki. Vrednost ovog
programa ie upravo u tome sto su polaznici imali priliku da proveravaiuci
svoia znania iz oblasti evropskih integraciia. u stvaralackom diialogu i
razmeni iskustava dosegnu nova znanja. Evropske integracije su proces u
kome ie od izuzetne vaznosti uspostavlianie regionalne saradnie i upo-
znavanie iskustava razlicitih zemalia. To ie posebno znacaino za prostor
Balkana. koii ie opterecen mnogobroinim predrasudama i istoriiskim pre-
dubedeniima. zato ovako koncipiran i ostvaren regionalni program ima
narocit znacai ier predstavlia znacaian doprinos neophodnom procesu razu-
mevanja i uspostavljanja poverenja u naem regionu. Polaznici su se u svo-
iim zavrsnim radovima bavili razlicitim temama i obuhvatili su naiznacainiia
istoriiska. politicka. ekonomska. sociialna. civilizaciiska i geopoliticka
pitanja evropskih integracija. Ovaj Zbornik je jo jedan doprinos Beogradske
otvorene skole stvaraniu stvaralacke i kreativne atmosIere u razumevaniu i
sireniu svesti o nuznosti prihvatania naiznacainiiih evropskih vrednosti.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
10
11
Auema Cmoiauoecra
Menrop: +-p H.uia Hca.mupoe. ,Cmonaucra oaura' NBG Group. Cronie
HCTOPHCKHOT PA3BOJ HA
EBPOHCKATA VHHJA
(nonnrnuxo-exonomcxo rnennmre)
,Ke ooioe oeu roea cume uauuu ua oeoi roumuueum
re ce sopvwam eo noeucor cmeneu ua eouucmeo u
re cosoaoam eeponcro opamcmeo. oes oa eu saevoam
ceoume ocooeuocmu u ceoiama c.aeua uuoueuova.uocm.
Ke ooioe oeu roea v+oeume re eu ouiam eouucmeeuume
oumru ua omeopeuu nasapu ua uoeu. Ke ooioe oeu roea
e.aca:rume .ue:una re eu sa+euam rvpuv+ume u oo+oume'.
Burmop Heo. 1849. eoouua.
Bonen
Cosnananero na Enponcxara Vnnia npercranyna nonrorpaen nponec
nns xoi ronem poi nnrenexryannn. mncnnrenn. npxannnnn n ocranarn
nnoxnne ronem nen on cnoiara xpearnnna eneprnia. Hounynaixn on 13. nex
ce` no nenec. cnre rne ce onnynane na concrnen naunn na my npennoxar
na uonemrnoro npoexr sa paspecynane na npornnpeunocrnre nomery
enponcxnre naponn. nonro npeme pasnenenn on xpnann noinn. Hexon on
nnn. mnpor na enponcxnor xonrnnenr cmerane nexa xe ce nocnocrann no-
xonxy ce opmnpa enepannia na enponcxnre npxann. npyrn nax ce sana-
rane sa nperonynynane na nannonannoro no nonnor ernnxym xoi rpeano
na nne cosnanen. nexon cmerane nexa e nononna meriycenara copaorxa
na cynepennre npxann n.r.n.
Bo npononxenne na onoi rpyn. xe nnar npercranenn pasnoinnre
asn na enponcxoro oennnynane. nspaseno nns npoexror Enponcxa
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
12
Vnnia. ncraxnynaixn rn pasnnxnre nomery nncrnrynnonannara. nonn-
rnruxara n exonomcxara crpyxrynpanocr na Vnniara. Hcro raxa. xe rn
pasrnename n nnnnre nepcnexrnnn no pasnoior na Vnniara.
1. Hneiara sa Oennnera Enpona
npen noueroxor na Bropara cnercxa noina
Hpercrannre sa oennnynane na Enpona n naunnnre na nnnna
peannsannia ce menynane no pasnnunn ncropncxn erann. On poinnre
npoexrn xe nsnnonme nexonxy. nounynaixn on Hiep Pnoa (12501320).
xoi ro npesenrnpan cnoior npoexr sa cosnanane na .Xpncrniancxa
Penynnxa': .Fn nno nopo axo na cnre xpncrniann nm nne oesenen
mnp. co roa mro xe ce oennnar no enna npxana... xoia nnxoi ne moxe na
ia pasnenn' nnn Panre Annrepn (12651321) xoi saxnyuyna nexa .camo
nenoxynnoro uonemrno moxe na ro oesenn onmrnor mnp'. Crpacren
nonnx sa mnp ynaryna n yrnennnor Epasmo Porepnamcxn (14661536) no
cnoero neno .Tara sa mnpor' xoi co npano nn napeuen .npnnor Enpo-
neen'. nopann roa mro sa npeme na cnoior xnnor npercroiynan no nonexe
enponcxn semin. Cnopen .Ionemnor nnan'. na Boinonara ne Cynn (1559
1642) xoi nn unen na xanneror na pannycxnor xpan Xenpn IV. Enpona
rpea na nne xonenepannia na 15 xpncrniancxn npxann. npnnnxno
ennaxnn no repnropnia n pecypcn.
Bo 1693. ronnna. no npemero xora ecneena noina nomery upannnia
n Xacypmxara nnra. Bnniam Hen (16441718) oiannn .Ornenn sa
ceramnnor n nnnnor mnp no Enpona'. Onoi rpyn npercranyna enen on
perxnre onnn sa neranno npanno perynnpane n ynxnnonnpane na saen-
nnuxnor enponcxn mexannsam.
Cnopen pannycxnor cnemrennx. nnnnomar n nnoso Bapn
Hpnne ne Cen Hiep (16581743). .no Enpona nocroiar npnunnn n npen-
ycnonn sa nocnocranynane crannen mnp. Hainnpcrnre npcxn nomery
enponcxnre naponn rn cosnane xpncrniancrnoro'. Anropor nm npenopa-
uyna na nnanerennre na cxnyuar Poronop sa xonenepannia. xoi n ce
cocroen on 5 ocnonnn unena.
Hcraxnarnor repmancxn nnoso Emanyen Kanr (17241804) no
cnoero neno .Kon neunnor mnp' on mopanen acnexr nana ocyna sa noinara
xaxo nncrpymenr na nonnrnxara. Hcraxnarnor pannycxn nncaren
Bnxrop Hro (18021885) na ornopanero na Tpernor xonrpec na mnpor.
na 21. anrycr 1849. ronnna. no cnoicrno na neron nouecen npercenaren
Hcmopucruom paseoi ua Eeponcrama vuuia Anera Croianoncxa
13
pexon: .Ke noine nenor xora rn upannnio. rn Hrannio. rn Pycnio n rn
Iepmannio. cnre nne nannn on Konrnnenron. neryeixn rn namnre
xapaxrepncrnxn n namnre npexpacnn cnennnunocrn. cnre saenno xe
nonerare no nexoe nonncoxo ennncrno n xe opmnpare enponcxo par-
crno'. Honnpxynaun na nneiara sa Oennnera Enpona nmano n nomery
connianncrnre. Anpn Knon Cen-Cnmon (17601825) nn nonnpxynau na
npoexror .Beuen mnp' na Pe Cen Hiep.
Ha nouerorxor na 20. nex nocroene nonexe nnanonn sa
ocrnapynanero na enponcxoro oennnynane no nncrnrynnonanna cmncna.
Bo raa nacoxa. ocoeno snauaen e Pnxapn Kynenxon Kaneprn xoi ia
oianyna xnnrara HanEnpona. no 1923. ronnna. Knnrara e snpxa na
npennosn sa oennnynanero na Enpona. Bps ocnona na onaa xnnra ce
remenn n cosnananero na Han-Enponcxoro nnnxene xoe ro npomonnpa
ncrnor xonnenr.
2. Hcropncxo-nonnrnuxnre oxonnocrn no Enpona no
sanpmynanero na Bropara cnercxa noina
Hcropncxo-nonnrnuxnre cocroin no Enpona. no nocnennnre necer
nexa nmaa nnnpexren onpas na mnorypoinn enponencrn no nnnnnre
npoexrn sa cosnanane na Oennnera Enpona. Ho sanpmynanero na
Bropara cnercxa noina. paspymenara Enpona ia saryn noneuxara
nosnnnia no cneror. Ha npenen nnan xaxo noeno-nonnrnuxn n exonomcxn
cnnn nsnia CCCP n CAP. xaxo pesynrar na mannecrnpanara noena mox
sa npeme na Boinara n npnnonecor no noenara nan amnsmor. Ppxannre
on Enpona nonnecoa ronemn xprnn n nororam nesaenexann mrern. On
roi nepnon nocroiar nponenxn nexa sa onona n pexoncrpyxnnia na
cronancrnara na enponcxnre npxann xe nnar norpenn nonexe on 20
ronnnn.
Bo 1946. ronnna. no Hnpnx. no ronopor onpxan on crpana na
Bnncron uepunn noine no nspas onpenenara sa cosnanane na Coennnern
Enponcxn Ppxann. Hpnnor uexop no raa nacoxa eme nanpanen no mecen
mai. rpn ronnnn nononna. co cosnananero na Coneror na Enpona. xaxo
nponyxr na Xamxara xonepennnia. Bo 1948. ronnna eme ocnonana
Oprannsanniara sa Enponcxa Exonomcxa Copaorxa OEHP.
Ho sanosnananero na cocroinre no Enpona. npxannnor cexperap
na CAP. Hopn Mapman no 1947. ronnna. ncraxnan nexa es amepnxancxa
nomom no napennnre 34. ronnnn xe noine no ymre nonpacrnuno nnomy-
nane na exonomcxnre. conniannnre n nonnrnuxnre cocroin. sapann mro
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
14
CAP. na 5. iynn 1947. ronnna npnarnia Hporpama sa onona n pasnoi na
Enpona. nosnara xaxo Mapua.oe n.au. Hecnopen e axror nexa naro-
napenne na onoi nnan pso nne connanynann exonomcxnre nponemn no
enponcxnre npxann.
Hcropniara rn uyna cnenomrnara sa sanoxnre sa enponcxo oe-
nnnynane na ncraxnarnre npxannnnn. Mery nnn nensocranen nen e Kon-
pan Anenayep. Toi nn nopauyna: .Hamara nnaoxa nen ne moxe a no roa
cym nnaoxo yenen na ocrane Enpona na mecre'. caxaixn na ro nornpnn
axror nexa nponecor na oennnynane e nnnnna sa cnre semin na enpon-
cxnor xonrnnenr. a ne camo sa seminre ocnonaun. Bo raa nacoxa. ymre
enna nerona ncropncxa peuennna: .Enponcxoro ennncrno eme con na
manxymnna. Toa crana nanex sa mnorymnna. Toa e nenec neonxonnocr sa
cnre nac'.
Ha 4. mai 1950. ronnna. Hpercenarenor na Hnancxara xomncnia na
Bnanara na upannnia. +an Mone my npesenrnpan na npercenarenor na
Bnanara n mnnncrep sa nannopemnn paorn. Poepr Byman ,Me+o-
pauov+ sa mpaiuo paspeuveane ua npoo.e+ume co ropucmenemo ua
iae.euom u :e.urom oo capcrama u pvpcrama oo.acm u ocmauamume
pvouuuu'. Camo ner nena nononna. Poepr Byman. na nnanara na
Coiysna Penynnxa Iepmannia n na ocranarnre sanannn npxann nm npe-
senrnpan Pexnapannia. nononna napeuena Pexnapanniara na Poepr By-
man. Hcrara. xe nne nonnpxana on nnannre na upannnia. CP Iepmannia.
Hrannia. Fenrnia. Xonannnia n na hyxcemypr.
2.1. Enponcxa 3aennnna
sa Jarnen n uennx E3Ju
Poronopor sa ocnonane na Enponcxara 3aennnna sa Jarnen n uennx
(E3Ju) eme nornnman na 18. anpnn 1951. ronnna no Hapns. Hcrnor
crann na cnna na 23. iynn 1952. ronnna. Kaxo crpann nornncnnuxn na
Poronopor ce iannia seminre ocnanauxn: upannnia. Iepmannia. Hrannia n
rpnre semin na Fenenyxc (Fenrnia. Xonannnia n hyxcemypr). Henra na
Poronopor eme na ce nocnocrann saennnuxn nasap sa iarnen n uennx.
3aennnnara cosnanena na onoi naunn ce remeneme nps uernpn
nncrnrynnn no unia nannexnocr npaxrnuno eme na ro cnponenar noro-
nopenoro. Fasnuen opran na 3aennnnara sa iarnen n uennx eme Buco-
romo me.o cocraneno on nener nesanncnn excneprn npennoxenn on crpa-
na na nnannre na mecre npxann n ncroro npercranyname nsnpmno reno
co nannexnocr na nonecyna onnyxn n na rn nmnnemenrnpa onpcxnre on
Hcmopucruom paseoi ua Eeponcrama vuuia Anera Croianoncxa
15
Poronopor. Kaxo nrop opran eme opmnpan Hpercrannnuxnor Pom coc-
ranen on npercrannnnn na nannonannnre napnamenrn na seminre-unenxn
co ocnonna ynora na npmn cynepnnsnia nps ynxnnonnpanero na 3aen-
nnnara.
Coneror xaxo rper opran. eme cocranen on no enen npercrannnx
na nnannre na mecre npxann n nmame sanaua na neicrnyna xaxo xon-
cynrarnnen opran co nenymna nannexnocr no onnyuynanero. no n xaxo
mocr no onnocnre nomery camnre npxann-unenxn n axrnnnocrnre na Bn-
coxoro reno.
Cynor na npannara. cocranen on nener nesanncnn cynnn. eme
oopmen xaxo uernpr opran. co nen na ro nnrepnpernpa n cnponenyna Po-
ronopor.
Bncoxoro reno eme no cocroia na nonecyna onnyxn xon nononna
rn onpsynaa npxannre co mro 3aennnnara non nannannonanen xa-
paxrep. Coneror. xoi no cymrnna ro npercranyname nnrepecor na npxa-
nnre unenxn moxeme na nnniae camo nps onne onnyxn sa xon. cnopen Po-
ronopor. eme neonxonna nerona cornacnocr.
Poronopor sa opmnpane na enponcxara saennnna sa iarnen n ue-
nnx npercranyna npn nosnauaen uexop xon norecna nnrerpannia na npxa-
nnre on Enpona. ocoeno nomery Iepmannia n upannnia. no npenen na
nanmnnynane na nenpniarencrnra n crepeornnnre npncyrnn no sanpmy-
nanero na Bropara cnercxa noina.
2.2. EBPOATOM
n Enponcxa Exonomcxa 3aennnna
Poronopnre sa ocnonane na EBPOATOM n Enponcxa exonomcxa
saennnna ea cxnyuenn na 27. mapr 1957. ronnna no Pnm. Hcrnre crannia
na cnna na 1. ianyapn 1958. ronnna n ce ymre nosnarn xaxo Pu+cru
uoeoeopu. xon no cnoiara ocnona ia nmaar exonomcxara xomnonenra. Onne
Poronopn ro ornopnia naror xon enponcxoro oennnynane.
3a pasnnxa on Poronopor sa ocnonane na Enponcxara saennnna sa
iarnen n uennx. Pnmcxnre noronopn npemencxn ne ce orpannuenn no
nnnnoro rpaene. Hoxpai ocnonnnre nenn xon croiar nosann nnn (op-
mnpane na saennnuxn nasap n nonnenynane na aromcxara eneprnia non
nannexnocr na saennnuxn opran). Poronopnre nnecoa n onpenenn nsmenn
no naunnor na ynxnnonnpanero na nperxonno nocnocranennre nncrn-
rynnn.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
16
Orryxa. Copannero n Cynor na npannara nonia cnoia nannexnocr
no nmnnemenrnpanero na Pnmcxnre noronopn. nonexa xaxo nsnpmen op-
ran eme opmnpano nono reno Komncnia. xaxo n noceen Coner na
Mnnncrpn co nanexy noronemn nannexnocrn orxonxy Coneror npennn-
nen co Poronopor sa ocnonane na enponcxara saennnna sa iarnen n uennx.
Hcro raxa. xaxo nona nncrnrynnia co coneronanna ynora ce npennnne
nocroenero na Exonomcxo-Connianen xomnrer.
Coneror opmnpan co Pnmcxnre noronopn nmame nanexy noronemn
nerncnarnnnn nnrepennnn. raxa mro ynorara na Komncniara npaxrnuno
eme cnenena na nnnnniarop onnocno npennarau na onpenenenn axrn. Co-
neror. sa pasnnxa on Poronopor sa ocnonane na Enponcxara saennnna sa
iarnen n uennx. ro nmame sanpmnnor sop npn nocenero na onnyxnre
npexy onopynane na npennosnre nsnecenn on Komncniara.
Komncniara. noxpai ynorara na rnanen nnnnniarop. non onpenenn
nanenxnocrn na onnyuyna no nexon onacrn. xaxo n na cxnyuyna mery-
naponnn noronopn no nmero na 3aennnnara. Onnyxnre na Coneror cnopen
Pnmcxnre Poronopn. ce nocea co mnosnncrno rnaconn (npocro. xnann-
nxynano) nnn npexy ennornacnocr no sanncnocr on npenmeror na pac-
npanara. Fpoior na rnaconn na seminre-unenxn eme onnanpen yrnpnen co
Poronopor no sanncnocr on ronemnnara na npxannre. onnocno rone-
mnnara na nnnnara nonynannia. Hapnamenrapnoro copanne ia sanpxa
cnoiara coneronanna n naynynauxa ynora no unia nannexnocr eme na
ia cnenn paorara na Komncniara.
Cornacno Poronopnre. saennnuxnor nasap rpeame na nne noc-
nocranen npexy rpansnnnonen nepnon. no nexonxy asn. sa npeme na xon
rproncxnre apnepn rpeame na ce yxnnar n na ce nonene saennnuxa
nannopemna napnncxa cranxa. Poronopor sa EE3 npennnne saennnuxo
ypenynane na nonexe nonnrnxn xon ce onnecynaar na paornnnnre.
xomnannnre. nopara n ycnyrnre n cnnna xonrpona nps napymynanero na
xonxypennniara na nasapor no seminre-unenxn.
Enponcxnor Connianen uonn n Hnnecrnnnonara Fanxa on cnoia
crpana. nmaa sa nen na rn sronemar moxnocrnre sa npaorynane. onnocno
na rn pexannnrnpaar nomanxy pasnnennre pernonn n cexropn na 3aen-
nnnara.
Ho nnerynanero no cnna na Pnmcxnre noronopn. ce xoncrnrynpaa
npennnnennre oprann. Bo noueroxor na 1958. ronnna. no pamxnre na EE3.
nnese no cnna onnyxara sa namanynane na napnncxara cranxa sa 10 npo-
nenrn. uexop no uexop. no pamxnre na 3aennnnara ce namanynaa napnn-
cxnre cranxn. a ncronpemeno ce orcrpanynaa n npyrnre rproncxn apn-
epn. Vxnnynanero ce onnnname anno. nopann nannonannnre npeuxn.
Hcmopucruom paseoi ua Eeponcrama vuuia Anera Croianoncxa
17
Hocreneno noine no nsmena na nannonannnre nasapnn nponncn sa
semionencxnre nponsnonn. H noxpai saennnuxnre napnncxn cranxn. na
nnarpemnnor nasap ce ymre mopaa na nocroiar rpannunnre xonrponn.
nopann neycornacennre saxonn sa nanonnre n napnncxnre nanauxn. 3a
npeme na nonenynanero na nasapnnre nponncn no onacra na semio-
nencrnoro. nannopemnara napnna e samenera co npenenmann. nopann
nsennauynane na nennre npn ynosor na semionencxnre nponsnonn. xon
nopann nncxnre nenn na cnercxnor nasap npn ynosor ia sronemynaa
nenara. a npn nsnosor ia namanynaa. Hnnycrpncxoro nponsnoncrno. ncro
raxa. saenexa nopacr. xaxo n rpronniara no pamxnre na 3aennnnara. no n
pasmenara na croxn co rpern semin. Pacreuxnor exonomcxn nanpenox na
EE3 co marnercxa npnnneunocr nnniaeme nps poinnre npxann. on xane
nponsneroa apanara sa saunenynane. sannrepcnpanocra sa aconnpane.
xaxo n xennre sa nonnane na onpenenenn onecnynana.
3. Hsmenn n nononnynana na
ocnonauxnre noronopn na rpnre saennnnn
Hoxpai ocnonnnre Poronopn xon nmaar npnmapno mecro. nomery
ocranarnre axrn na Enponcxara ynnia. nensexno e na ce cnomene n
Ennncrnennor Enponcxn Axr (EEA) xoi crann na cnna na 1. iynn 1987.
ronnna. Tpnecer n ner ronnnn no opmnpanero na E3Ju n rpnecer
ronnnnn no nornnmynanero na Pnmcxnre noronopn sa opmnpane na
EE3 n EBPOATOM. no ycnonn na pannxanno nsmenern nonnrnuxn coc-
roin no Enpona n no cneror. npercrannnnn na npxannre-unenxn na
saennnnnre. na 13. enpyapn no Xar n na 28. enpyapn 1986. ronnna no
hyxcemypr. ro nornnmaa Ennncrnennor Enponcxn Axr. co xoi ea nsnp-
menn nororam naironemnre npomenn no noronopnre sa ocnonane na rpn-
re saennnnn.
Ionemnre amnnnn na nncoxnre npercrannnnn na npxannre-unenxn
nennocmncneno ce yrnpnenn no Hpeamynara. no xoia ce ncraxnyna ,oera
ce paroeooeuu oo we.oume oa eo npooo.wam oe.omo sano:uamo co
ooeoeopume sa ocuoeane ua eeponcrume saeouuuu u oa eu npeoopasam
ceervnuume oouocu no+etv opsweume-:.euru eo Eeponcrama Vuuia.
coe.acuo co Cee:euama oer.apauuia npudameua eo Lmvoeapm. ua 19.
ivuu 1983. eoouua'.
Ennncrnennor Enponcxn Axr npercranyname sanoxa sa xomnne-
rnpane na ennncrnennor nasap sanpmno no 1992. ronnna npexy orcrpa-
nynane na cnre npenpexn. xaxo enen nnn pennsnia na ocnonnnre Po-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
18
ronopn. EEA npaxrnuno ro ornopn naror xon ymre nonnrensnnna nnre-
rpannia. uni pesynrar eme uoeoeopom oo Macmpuxm. cxnyuen na 7.
enpyapn 1992. ronnna. a xoi crann na cnna na 1. noemnpn 1993. ronnna.
Poronopor on Macrpnxr nma sa nen na ia npononxn nnrerpanniara
npexy npomonnia na onpxnnn exonomcxn n connianen pasnoi. npexy
cosnanane repnropnia es nnarpemnn rpannnn. npexy saiaxnynane na
conniannara n exonomcxara xoxesnia n npexy nocnocranynane na enpon-
cxara monerapna ynnia. co nen cosnanane na saennnuxa nnarexna ennnn-
na. Hannopemnnor nnenrnrer na Vnniara no cornacnocr co Poronopor xe
ce ocrnapyna npexy npaxrnxynane na saennnuxara nannopemna n es-
ennocna nonnrnxa. npexy xpenpane na saennnuxa onpanena nonnrnxa
no saennnuxa onpana. Copaorxara no nnarpemnnre paorn xaxo n rpa-
rancrnoro na Vnniara eme ncro raxa nocnocraneno. mro npercranyname
snauaen uexop xon merycenoro nonpsynane na seminre-unenxn.
Bo 1996. ronnna merynnannnara xonepennnia onpxana no
Amcrepnam osnaun nona pennsnia na Poronopnre npexy r.n. uoeoeop oo
A+cmepoa+ xoi crann na cnna na 1. mai 1999. ronnna. Hcrnor nonexe
nmame xonconnnnpauxa ynora. Toi e Poronop unia nen eme na ce nono-
pn camara enxacnocr na Vnniara orxonxy na ce sronemar nannexno-
crnre. Ona mro npnnuno rpeame na nne ocnonna rema onarena co Po-
ronopor on Amcrepnam. npomnpynanero na Vnniara co seminre on Hcro-
una Enpona n nonnre mexannsmn na rnacane no cornacnocr co npomn-
pynanero. eme onnoxeno sa nononna.
Hpamanero sa npomnpynanero na Vnniara. eme nenrpanna rema
na Merynnannnara xonepennnia onpxana no Hnna no 2001. ronnna. Po-
ronopor on Hnna nponsnese on onoi conp n nmame sa nen na ro osnaun
naror xon naironemoro npomnpynane no Vnniara nocera. co nonn necer
npxann on ncrouna n nenrpanna Enpona. Heonxonno eme na ce penn-
nnpa naunnor na ynxnnonnpane na nncrnrynnnre na Vnniara co mro
npaxrnuno ce onosmoxn neisnnoro nonaramomno oncroiynane xaxo saen-
nnna na Enponcxn npxann nocnerenn na mnp. crannnocr n npocnepnrer.
uoeoeopom oo Huua e cxnyuen na 26. enpyapn 2001. ronnna. a
ncrnor crann na cnna na 1. enpyapn 2003. ronnna.
3.1. Ennncrnen Enponcxn Axr
Bo 1985. ronnna Fpnrancxnor Komecap. hopnor Koxnnn. no nme
na Komncniara nanpann npennsna Arenna sa xomnnernpane na ennn-
crnennor nasap mro ncycnomr eme nncra na rproncxn apnepn une
Hcmopucruom paseoi ua Eeponcrama vuuia Anera Croianoncxa
19
orcrpanynane eme neonxonno no xpaior na 1992. ronnna. Bo 1986.
ronnna xora eme npnaren on crpana na seminre-unenxn. Ennncrnennor
Enponcxn Axr nsnpmn enen nnn pennsnia na ocnonnnre Poronopn n npa-
xrnuno ro osnaun naror xon cosnanane na Vnnia na enponcxnre npxann
npexy Poronopnre on Macrpnxr (1992) n Poronopor on Amcrepnam
(1997).
Ennncrnennor Enponcxn Axr npennsnnxa snauainn nncrnrynno-
nannn n marepniannn peopmn no nororamnoro ynxnnonnpane na
saennnnnre. Toi ia npennnne enponcxara nonnrnuxa copaorxa no noce-
na npanna ocnona. opmanno ro npennnne Enponcxnor Coner xaxo nncrn-
rynnia na saennnnnre. ro oopmn npnocrenennor cyn n nonene nona npan-
na nponenypa na copaorxa xoia ia sronemn xoncynrarnnnara mox na Hap-
namenror. Ha Enponcxnor Hapnamenr. on npyra crpana my eme rapan-
rnpano npanoro na nero no cnyuai na npncranynane na nonn semin-unen-
xn xaxo no onnoc na cxnyuynanero onpenenn noronopn co aconnia-
rnnnnre semin. Ha xpai. eme nonenena Komnreronornia. xaxo enen nnn
nponenypa npexy xoia Coneror na mnnncrpnre. non yrnpnenn ycnonn mo-
xe na nenernpa nen on cnoiara nerncnarnnna mox no nannexnocr na Ko-
mncniara.
Hoxpai nncrnrynnonannnre peopmn. EEA npennnne n ronem poi
na cymrnncxn peopmn no roramnoro npano na saennnnnre. Io npennnne
xomnnernpanero na ennncrnennor enponcxn nasap sanpmno co 1992. ro-
nnna xaxo repnropnia es nnarpemnn rpannnn no xoia cnoonnoro nnn-
xene na nopara. xannranor. ycnyrnre n paornnnnre e sarapanrnpano
npexy Poronopnre na saennnnnre. EEA ro nonene mnosnncxoro rnacane
no Coneror na mnnncrpnre no ronem poi na cepn no xon nperxonno e-
me neonxonna ennornacnocr ocoeno no ycornacynanero na saxono-
nancrnoro. EEA opmanno ia sronemn nannexnocra na saennnnnre nxny-
uynaixn nonnrnxn xon nperxonno ne ea npennnnenn xaxo saennnuxn no
npanoro nponsneseno on asnunnre noronopn naxo ea npaxrnxynann
xaxo raxnn on camnre nncrnrynnn. Copaorxara no monerapnara cepa.
no conniannara nonnrnxa. no exonomcxara n conniannara xoxesnia. rexno-
nomxnor pasnoi n ncrpaxynanero xaxo n xnnornara cpennna ea nonnna
xon npexy EEA ea npemecrenn no nannexnocr na saennnnnre.
Ona mro e noceno naxno xai EEA e neronara exonomcxa opnen-
rnpanocr sa pasnnxa on nonnrnuxoro ynanpenynane na onnocnre. EEA
ycnea na ro ocnoonn nnarpemnnor nasap on rproncxnre apnepn n co roa
na ro naiann Poronopor on Macrpnxr n cosnananero na Vnniara xaxo no-
roram naicnnno nonpsynane na seminre-unenxn.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
20
3.2. Poronopor on Macrpnxr
Ona mro moxeme na ce nacern no npnaxanero na Ennncrnennor
Enponcxn Axr npaxrnuno ce cnyun co nornnmynanero na Poronopor on
Macrpnxr no enpyapn 1992. ronnna on cpana na seminre-unenxn. Hne-
iara sa nncxa Vnnia nomery rparannre na Enpona nspasena npexy recna
merycena copaorxa n na nonnna nannop on exonomcxara cepa crana
peannocr co xoia ce osnaun cosnananero na Vnniara xaxna mro nenec ia
nosnaname.
Komnreror npennonen on +ax Penop no 1989. ronnna npesen-
rnpame nsnemrai no xoi eme npennnneno nocreneno. npexy rpn asn.
cosnanane na exonomcxa n monerapna ynnia nomery seminre-unenxn.
Enponcxnor Coner nps ocnona na nsnemraior onnyun na nonrornn n onp-
xn merynnannna xonepennnia no mro cnenyname nsrornynane npennor-
noronop sacnonan na saxnyuonnre on ncrara. Hpennor-noronopor eme
npesenrnpan npen Enponcxnor Coner no 1991. ronnna non npercenaren-
crno na hyxcemypr. sa na nononna nperpnynaixn onpenenn nsmenn.
ncrnor na nne npnaren n nornnman on crpana na seminre-unenxn no
Macrpnxr no enpyapn napennara. 1992. ronnna. Poronopor crann no cn-
na na noemnpn 1993. ronnna. orxaxo nocnennara npeuxa oxony ycrannocra
na parnnxanniara eme nanmnnara npen repmancxnor enepanen npxo-
nen cyn.
Hoxpai ocnonnara nneia sa nenocna exonomcxa n monerapna ynnia
nomery seminre-unenxn. Poronopor on Macrpnxr. ymre nonosnar xaxo
Poronop sa Enponcxara Vnnia npennnnyname nsmenn na naunnor na
ynxnnonnpane na nncrnrynnnre na Vnniara n cosnanane rpn-cronna
crpyxrypa no xoia nororamnnre rpn saennnnn ea nnxopnopnpann no
npnnor cron. Poronopor sa ocnonane na Enponcxara Exonomcxa 3aen-
nnna onnnianno eme npenmenynan no Poronop sa Enponcxa Vnnia.
Poronopor on Macrpnxr opnrnnanno conpxn cenym nacnonn.
Hpnnor nacnon rn conpxn saennnuxnre onpenn xon ncymnocr rn osna-
uynaar nennre na Vnniara. Bropnor. reprnor n uernprnor nacnon rn no-
xpnna nsmennre na rpnre noronopn (EE3. EBPOATOM n E3Ju) ymre
nmenynann n xaxo npn nnnap. r.n. ro+vuumapeu nu.ap ua Vuuiama.
Herrnor nacnon nnxopnopnpa onpennre on nropnor nnnap na saennn-
nara. Toa ce saennnuxara nannopemna n esennocna nonnrnxa. nonexa
mecrnor nacnon ce onnecyna na onpennre on onacra na npannara n
nnarpemnnre paorn. r.n. rper nnnap. Koneuno. cenmnor nacnon rn co-
npxn sanpcnnre onpenn. Ho ona cnenynaar noronem poi nexnapannn n
nporoxonn ycnoenn on crpana na seminre-unenxn.
Hcmopucruom paseoi ua Eeponcrama vuuia Anera Croianoncxa
21
Poronopor sa Enponcxara Vnnia npennsnnxa ne camo nncrnry-
nnonannn. ryxy n npannn npomenn no nororamnnre Poronopn. Hcrnor
npennnne n xonxperna arenna sa saoxpyxynane na exonomcxara n mone-
rapnara Vnnia nxnyunrenno n onpenn sa cosnanane na Enponcxnor mo-
nerapen nncrnryr n Enponcxara nenrpanna anxa.
Honn onacrn ea nmernarn no nannexnocr na 3aennnnara. nonexa
ronem nen on crapnre ce npomnpnia (ncrpaxynane n rexnonomxn pas-
nnrox. snpancrnena samrnra. opasonanne. pasnoina copaorxa. samrnra
na norpomynaunre. eneprnia. rypnsam n.r.n.). Poronopnre sa ocnonane na
saennnnnre sa iarnen n uennx n EBPOATOM nperpnea nomann nsmenn
nonexa Poronopor sa ocnonane na enponcxara saennnna eme neranno
pennnnpan. Bropnor n rpernor nnnap nax. onnocno saennnuxara nanno-
pemna n esennocna nonnrnxa n copaorxara no nnarpemnnre paorn n
npannara. ocranaa nannop on nncrnrynnonannara n npannara crpyxrypa
na saennnnara (E3. E3Ju. EBPOATOM). Cenax. onne nna crona ne ea
nenocno ncxnyuenn on xomynnrapnnor nen na Vnniara. nneixn no ronem
nen ocrana nonpsann co nncrnrynnnre na saennnnara. ocoeno co
Coneror na mnnncrpnre.
3.3. Poronopor on Amcrepnam
Ha 2. oxromnpn 1997. ronnna no Amecrepnam eme onpxano cne-
ueno nornnmynane na Poronopor on meonnre na npxannre n nnannre
non nacnon: ,A+cmepoa+cru uoeoeop sa us+euu ua uoeoeopom sa Eepon-
cra Vuuia. uoeoeopume co rou ce ocuoeauu Eeponcrume 3aeouuuu u pe-
ouua armu noepsauu co uue ,.
3a pasnnxa on ronemnre ouexynania xon ea xapaxrepncrnunn npen
nornnmynanero na Poronopor sa EV no Macrpnxr n moxen xaxo pa-
synrar na xon camnor Poronop eme nonenen no npamane. Poronopor on
Amcrepnam eme mnory nonpernasnnn no raa nacoxa. Hpaxrnuno camnor
Poronop ce cnene nonexe na enen nnn xonconnnannia na nperxonnnre
noronopn orxonxy na nexoe snauaino nono npomnpynane na nannexno-
crnre na 3aennnnara.
Poronopor on Amcrepnam e nonenen na rpn nena. Ocnonnnre npo-
menn no Poronopor sa EV n Poronopor sa E3 ce nnxopnopnpann no
npnnor nen. nropnor nen ce onnecyna na amannmannre co xon ncymnocr
ce cnmnnnnnnpa crpyxrypara na Poronopnre. nonexa nax rpernor nen rn
onaxa nnannnre onpenn xaxo penymepannia n parnnxannia.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
22
Hsmennre nsnpmenn npexy onoi Poronop nps Poronopor on Ma-
crpnxr npen ce` ce onnecynaar na npomonnpanero na nperxonno sanp-
rannre nenn na Vnniara co npnnnnnor na ornopenocr. npomonnia na
npaorynanero. cosnananero na repnropnia na cnoona. cnrypnocr n
npanna. npnroa nennnpaixn ia Vnniara xaxo rnopa cosnanena nps noun-
rynanero na uonexonnre npana. nemoxparniara n nnaneenero na npanoro.
Hcro raxa. ce npennnnyna cycnensnia na onpenenn npana na semia-unenxa
xoia ne rn nounryna cnonre onpcxn npensemenn co Poronopnre.
Ocnonnnre nsmenn nps Komynnrapnnor cron npaxrnuno ce cnene-
nn na npemecrynane na ronem nen on rpernor no npnnor nnnap na Vnn-
iara n roa no nenor xoi ce onnecyna na cnoonnoro nnnxene na nnnara.
nnsnre. asnnor. nmnrpanniara n cyncxara copaoxa no nnnnnnn npenmern.
Honaramy. Poronopor sa E3. ce npomnpn co ymre enen nacnon onaxaixn
ro nonero na npaorynane no nannexnocr na saennnnara n eme
nmernara nocena onpena xoia ce onnecyna na opara npornn nncxpn-
mnnanniara. Hocranxara na xoonnyuynane no xoia ynorara na Enpon-
cxnor Hapnamenr e nsennauena co onaa na Coneror. e npomnpena co nen
na onarar nonn onacrn.
Bropnor nnnap. onnocno sennnuxara nannopemna n esennocna
nonnrnxa eme soraren co nonnrern xon no cymrnna ne npennsnnxaa
snauainn npomenn. Ha. raxa eme yrnpnen Bncoxnor npercrannnx na EV.
xoi n my nn on nomom na Coneror na mnnncrpnre xoi. nax. on npyra
crpana ocrana ocnonnnor npercrannnx na EV. no nenor on nropnor nnnap.
Ha Coneror my eme nanena moxnocr na nocranyna cnenniannn npercran-
nnnn xon n nmane onpenena sanaua na neicrnynaar no nmero na Coneror.
Hcro raxa ea npennnnenn nsmenn no naunnor na nonecynane na
onnyxnre. no cenax onoi nnnap ro sanpxa merynnannnnor xapaxrep. npn
mro sa nonecynane na snauainnre onnyxn. ocrana npnnnnnor na enno-
rnacnocr. Onpenenn nsmenn ea nanpanenn co nen na ce onosmoxn npo-
rpecnnno cosnanane na saennnuxa onpana.
Bo onnoc na rpernor nnnap. Poronopor on Macrpnxr noxnnea on-
penenn nsmenn xon nexe ea cnomenarn. a ce onnecynaa na nnxopnopnpa-
nero na nen on rpernor no npnnor nnnap. xaxo n npomnpynanero na iy-
pncnnxnniara na Cynor na Hpannara nps onpenenn onacrn on onoi nn-
nap.
Ha xpai rpea na ce cnomene n nmernynanero na nonnor nacnon xoi
ce onnecyna na nncxara merycena copaorxa nomery npxannre-unenxn.
no xoi ne npercranyna cosnanane na non uernpr nnnap. Honnor nacnon rn
npennnnyna ycnonnre on xon onpenenn npxann-unenxn moxar mery-
cemno na nocnocranar nonncxa copaorxa xopncreixn rn oprannre n
mexannsmnre na 3aennnnnre n Vnniara.
Hcmopucruom paseoi ua Eeponcrama vuuia Anera Croianoncxa
23
3.4. Poronopor on Hnna
Cxnyuynanero na Poronopor on Hnna npercranyna saoxpyxynane
na merynnannnara xonepennnia sanounara na 14. enpyapn 2000. ronn-
na. Ocnonnara nen e na ce ocnocoar nncrnrynnnre no nnnnoro nonara-
momno ynxnnonnpane xora Vnniara xe ce npomnpn co nonn semin-
unenxn on Hcrouna n on Henrpanna Enpona. Co cranynanero na Poro-
nopor na cnna ce cosnanoa cnre ycnonn sa naironemoro npomnpynane na
Vnniara.
Hsmennre xon ce nanpannia co Poronopor on Hnna rn onaxaar
cnennnre onacrn: nncrnrynnonanno nonrornynane na Vnniara sa npn-
axane nonn unenxn. nponecor na onnyuynane. sronemynane na samrn-
rara na ocnonnnre npana. copaorxa no esennocra n onpanara. xaxo n
cyncxa copaorxa no xpnmnnannnre n nnancncxnre paorn. Hcro raxa.
ea nonecenn nonexe nexnapannn. mery xon n Pexnapanniara sa nnnnnara
na Vnniara.
Bo onnoc na nncrnrynnnre nainpno eme nanpanena penncrpn-
ynnia na poior na mecrara xon nm npnnaraar na npxannre-unenxn no
Enponcxnor Hapnamenr. Hcro raxa. npexy Hporoxonor sa npomnpynane
n npnnpyxnnre nexnapannn. ocoeno Pexnapanniara sa npomnpynanero
na ynniara ce npennnne nonnor cocran na Komncniara n eme yrnpnen
poior na rnaconnre no onnyxnre xon ce nonecynaar co xnannnxynano
mnosnncrno.
Bo onnoc na naunnor na nonecynane na onnyxnre. Poronopor on
Hnna ro sronemn poior na onacrn no xon onnyxnre no nnnnna xe ce
nonecynaar no nar na xnannnxynano mnosnncrno. sa pasnnxa on enno-
rnacnocra. Poronopor ia sacnnn ynorara na Enponcxnor Hapnamenr no
nonecynanero na onnyxnre npexy nonenynane na nponenypara na xoonny-
uynane no ronem poi npamana.
Honnnnre no onnoc na sronemenara samrnra na uonexonnre npana
ce onnecynaa npen ce na moxnocra Enponcxnor Coner no cornacnocr co
cnonre onnacrynana na nsrnaca onpenenn npenopaxn no onpenena np-
xana-unenxa xaxo na ce onnecyna xora xe onenn nexa nocron onacnocr
ncrara na nsnpmn rpyo xpmene na uonexonnre npana.
Poronopor on Hnna ro npennnne nonaramomnnor pasnoi na noennre
xanannrern na Vnniara. npexy cosnanane nocroiann nonnrnuxn n noenn
crpyxrypn. xaxo n npexy nxnyuynanero no nannexnocr na Vnniara na
.crisis management' ynxnnnre na 3ananno Enponcxara Vnnia. Bo nornen
na cyncxara copaorxa. Poronopor npennnnyna opmnpane na xoopnn-
narop. unia ocnonna sanaua xe nne na rn xoopnnnnpa nannexnnre
nannonannn oprann sanonxenn sa xpnnnuen nporon.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
24
Ha xpaior. n cnomenane nexa no Hnna eme nonnpxana nnn-
nniarnnara na Iepmannia. cnennnor camnr. na xoi xe ce yrnpnn ycrannara
apxnrexrypa na Enponcxara Vnnia. na ce onpxn no 2004. ronnna.
4. Kpnrepnymn sa npncranynane no
Enponcxara ynnia
Co nanor na Fepnnncxnor snn n xenesnara saneca. seminre on
Henrpanna n Hcrouna Enpona iacno rn nspasnia cnonre nonnrnuxn
acnnpannn na cranar nen on Enponcxara Vnnia. Co nen. oennnynane na
nennor xonrnnenr. EV ycnon xonnenr sa nocreneno npncnocoynane na
na seminre on Henrpanna n Hcrouna Enpona. Ocnonara na ncrnor eme
nocranynane xpnrepnymn xon rpea na rn sanononar seminre sa na cranar
unenxn na EV. a no ocrnapynanero na onne nenn EV oesenn nnan-
cncxa. crpyuna n npyra nonnpmxa. Cexoia noennneuna semia mopa na
ncnonnn nexonxy ycnonn sa unencrno xon rn nocrann Enponcxara Vnnia
no 1993. ronnna na Camnror no Konenxaren. Onne xpnrepnymn ce ymre
nosnarn xaxo Konenxarencxn xpnrepnymn. a ncrnre npennnnynaar
seminre acnnpanrn na nmaar:
1) Crannnn nncrnrynnn xon rapanrnpaar nemoxparnia nnaneene
na npanoro. nounrynane na uonexonnre npana n samrnra na
mannnncrnara (no.umu:ru rpumepuv+).
2) uynxnnonanna nasapna exonomnia xoia nma xanannrer na ro
nsnpxn npnrncoxor na xonxypennniara n nasapnnre cnnn
nnarpe no Enponcxara Vnnia (erouo+cru rpumepuv+).
3) Cnoconocr na ce ncnonnar onpcxnre on unencrno. xaxo
npnaxane n ncnonnynane na nennre na nonnrnuxara. exo-
nomcxara n monerapnara ynnia (rpumepuv+ ua eepaoveauie
acqius communautaire).
Honnre semin-unenxn mopaar na nmaar ianna anmnnncrpannia cno-
cona na ro nmnnemenrnpa enponcxoro saxononancrno no npaxrnunnor
xnnor (onoi xpnrepnym ce cnomenyna xaxo nononnnrenen. onnocno uer-
npr xpnrepnym sa unencrno).
Ha 22. iynn 1993. ronnna Bo Konenxaren. Enponcxnor coner sa npn
nar nsiann nexa ,sauumepcupauume acouuiamueuu :.euru oo Heumpa.ua
u Hcmo:ua Eepona re cmauam :.euru ua Eeponcrama Vuuia'. Konenxa-
rencxnre xpnrepnymn ocranynaar ocnonnn cnopen xon xe ce nenn na-
npenoxor na seminre on nponecor na crannnsannia n aconniannia no
nnrerpanniara no EV. Poronopna pamxa na onnocnre nomery EV n se-
Hcmopucruom paseoi ua Eeponcrama vuuia Anera Croianoncxa
25
minre on Henrpanna n Hcrouna Enpona ea cnoronnre sa aconniannia.
Co onne cnoronn Enponcxara Vnnia nocreneno ro ornopa concrnennor
nasap sa nponsnonnre on semiara nornncnnx. npennnnynaixn n nornonno
yxnnynane na cnre rproncxn apnepn sa onpeneno npeme. Enpona cno-
ronnre onosmoxnia nnrensnnna copaorxa na onne semin co EV n nnnna
nocrenena nnrerpannia. 3a seminre on r.n. 3ananen Fanxan. nomery xon n
Penynnxa Maxenonnia. eme nonenen nponecor sa crannnsannia n aco-
nniannia. no unn pamxn ce n cnoronnre sa crannnsannia n aconniannia.
4.1. Herroro npomnpynane na
Enponcxara ynnia
19. oere+epu 1989. EV sanounyna nporpama nosnara xaxo uAPE sa
nnancncxa n rexnnuxa nomom na seminre on Henrpanna n Hcrouna Enpona.
3. u 16. iv.u 1990. Knnap n Manra nonnecynaar apane sa unencrno no EV.
22. ivuu 1993: Ha cennnnara no Konenxaren. Enponcxnor coner rn sanpryna
xpnrepnymnre sa npncranynane no Vnniara.
31. +apm u 5. anpu. 1994. Vnrapnia n Honcxa nonnecynaar apane sa unencrno
no EV.
1995: Hpnmenn ce apanara sa npncranynane na Cnonauxa (21. iynn).
Pomannia (22. iynn). heronnia (13. oxromnpn). Ecronnia (24. noemnpn).
hnrnannia (8. nexemnpn) n Fyrapnia (14. nexemnpn).
1996: Hpnmenn ce apanara sa npncranynane na uemxara Penynnxa (17.
ianyapn) n Cnonauxa (10. iynn).
1213. oere+epu 1997. Ha cennnnara no hyxcemypr. Enponcxnor coner onny-
uyna na ro noune nponecor na npomnpynane.
1011. oere+epu 1999. Ha cennnnara no Xencnnxn. Enponcxnor coner
nornpnyna nexa co 12. semin xannnnarxn xe nnar onpxann pasronopn sa
npncranynane. Typnnia ce cmera sa semia na xoia n` e .cyneno na ce npnxnyun
na Vnniara'.
13. oere+epu 2002. EV nocrnrnyna cornacnocr co 10. semin xannnnarxn na 1.
mai 2004. na cranar neisnnn unenxn.
16. anpu. 2003. Bo Arnna ce nornnmann 10. noronopn sa npncranynane.
1. +ai 2004. Knnap. uemxara Penynnxa. Ecronnia. Vnrapnia. heronnia.
hnrnannia. Manra. Honcxa. Cnonauxa n Cnonennia ce npnxnyuynaar na
Vnniara.
uere+epu 2004. Tpea na nne nonecena onnyxa nann na sanounar pasronopn
sa npncranynane co Typnnia.
2007: Enponcxnor coner no Konenxaren ia onpenn onaa ronnna xora Fyrapnia n
Pomannia xe cranar unenxn na EV.
C.ura. Ocuoeuume dasu ua nemmomo npuupveane
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
26
Ha 13. nexemnpn 2002. ronnna no Konenxaren. Enponcxara Vnnia
nanpann enen on nainaxnnre uexopn no ncropniara na enponcxoro oe-
nnnynane. Ha onaa cennnna. Enponcxnor coner nocrnrna cornacnocr na
1. mai 2004. ronnna na enponcxoro cemeicrno na my ce npnxnyuar necer
semin xannnnarxn sa unencrno (Kunap. eurama Penvo.ura. Ecmouuia.
Vueapuia. Hemouuia. Humeauuia. Ma.ma. Ho.cra. C.oea:ra u C.oeeuu-
ia).
Ha ncrara cennnna eme naianeno npncranynanero na Bveapuia u
Po+auuia no 2007. ronnna. Hcro raxa eme onnyueno nexa pasronopnre
co Tvpuuia moxar na sanounar noxonxy nps ocnona na nsnemraior n npe-
nopaxara on Komncniara. na cennnna no nexemnpn onaa ronnna. Enpon-
cxnor coner rpea na onyun nann Typnnia rn sanononyna cnre ,rpumepu-
v+u oo Koneuxaeeu'. Onnyxnre xon ea nonecenn na Camnror no Kone-
xaren ce cmeraar sa ncropncxn no enponcxoro oennnynane.
Co npomnpynanero on 1. mai 2004. ronnna. ce crann xpai na none-
nenocra na xonrnnenror. xpai na pasnopor xoi on 1945. ronnna nanamy ro
onnenyname cnoonnnor on xomynncrnuxnor cner. Hpomnpynanero ia
sronemn nonpmnnara n nacenennero na Enponcxara Vnnia.
Hpen npncranynanero no Vnniara. cexoia on nono npnmennre necer
semin-unenxn mopame na nonece concrennn npxannn saxonn no xon ro
nrpann nenoro acquis communautaire xoe conpxn 26 000 saxononannn ax-
rn na oxony 80 000 crpannnn.
Co ncropncxoro npomnpynane na Enponcxara Vnnia na 1. mai. en-
poncxoro cemeicrno na npxann ce sronemn na 25. a nacenennero na Vnn-
iara ce sronemn sa 20 nponenrn. na 450 mnnnonn. Co onoi nacran npaxrn-
uno ce cosnane naironemnor ennncrnen nasap no cneror.
Honnre 75 mnnnonn rparann na EV sapaorynaar camo 40 nponenrn
on npnxonor no xoi yxnnaar xnrennre na ocranarnor nen on Vnniara.
On onne npnunnn. cnoronnre sa npncranynane nxnyuynar
nnancncxa nomom no npennocr on 10 mnnnonn enpa no 2004. nonaramy
12.5 mnnniapnn no 2005. n 15 mnnniapnn no 2006. ronnna. Ona n rpeano
na nm onosmoxn na nonnre 10 semin-unenxn na EV. exonomcxn na rn
crnrnar npyrnre 15. Hexon on nnn cnnno nanpenynaar. raxa mro nnre-
rpanniara mery nonnre 10 n npyrnre 15 e no ronem nen sanpmena
naronapenne na orcrpanynanero na rproncxnre apnepn no 1990. n nna-
rpemnnre peopmn mro rn cnponenoa nnannre na onne 10 semin-nnenxn.
Cymara on oxony 40 mnnniapnn enpa mro rpea on yneror na EV
na nm ce ncnnarn na nonnre semin-unenxn no nepnonor on 20042006. xe
nne rnanno namenera sa crpyxrypnn n pernonannn npoexrn. nonnpmxa
na semionencrnoro. nomamnnre nonnrnxn n sa anmnnncrparnnnnre rpo-
Hcmopucruom paseoi ua Eeponcrama vuuia Anera Croianoncxa
27
monn. Ona eme noronopeno nomery EV n nonnre necer semin-unenxn no
Konenxaren no nexemnpn 2002. cornacno npannnara sa rpomonnre na EV
no 2006. mro rn sanpra Enponcxnor coner no Fepnnn no 1999. ronnna.
5. Hepcnexrnnn na EV no
nornnmynanero na Vcranor
Ha 29. oxromnpn 2004. ronnna no penecancnara nanara ,Opa:u e
Kvpuia:u' no Pnm. nnnepnre na 25 semin-unenxn na Enponcxara Vnnia. ro
nornnmaa npnnor Enponcxn Vcran. Ha ncroro mecro no 1957. ronnna.
Iepmannia. Hrannia. Xonannnia. Fenrnia n hyxcemypr ro nornnmaa
npnnor noronop sa ocnonane na saennnnara sa iarnen n uennx on xoi
nononna nsnnxna nenemnara Enponcxara Vnnia. Vcranor rpea na crann
na cnna orxaxo xe ro parnnxynaar cnre semin-unenxn na Vnniara. Hpo-
necor na parnnxannia rpea na nne sanpmen no pox on nne ronnnn.
Horonem poi on seminre-unenxn Vcranor xe ro ycnoiar no cnonre napna-
menrn. nonexa enen nen on nnn sa roa xe onnyuynaar na peepennym.
Bo npeamynara na Vcranor cron nexa Enpona ce sacnona na ,pa+-
uonpaeuocma ua .uuama. c.ooooama. no:umveanemo ua pasv+om' n
npnn ,uucnupauuia oo rv.mvpuomo. eepcromo u xv+auucmu:romo uac-
.eocmeo ua Eepona'. ,Hvtemo ua Eepona ce peueuu oa eu uao+uuam uue-
uume opeeuu nooe.ou u vume noeere ooeouuemu oa ia ucroeaam ceoiama
saeouu:ra cvoouua'.
Enponcxnor Vcran npennnnyna remennn npomenn no naunnor na
xoi xe ynxnnonnpa Vnniara. Poceramnoro pornpauxo npercenarencrno
xe nne samenero co npercenaren na Coneror na Enponcxara Vnnia.
nonexa nax sa nannopemnara n sa esennocnara nonnrnxa xe nne
sanonxen mnnncrep sa nannopemnn paorn. Co Vcranor e npennnnen Co-
neror na Enponcxara Vnnia xoi xe nne cocranen on meonnre na npxa-
nnre nnn nnannre na seminre-unenxn. co xnannnxynano mnosnncrno na
nsepe npercenaren na Vnniara co mannar on nne n non ronnnn.
Hpercenarenor xoi xe nne nspan nema na moxe na nsnpmyna ncro-
npemeno n nexoia npyra nannonanna ynxnnia. Hannexnocrnre xon xe my
npnnannar na npercenarenor na Vnniara. nema na nannerynaar no nan-
nexnocrnre na meor na nnnnomarniara na EV nnn nax na Enponcxara
Komncnia. Cnopen Vcranor na Enponcxara Vnnia. on 2014. ronnna rpea
na ce namann poior na unenonnre na Enponcxara Komncnia. Honnor Vc-
ran npennnnyna noronemn onnacrynana n sa Enponcxnor napnamenr. no-
ceno no nenor na npanocyncrnoro n nnarpemnnre paorn.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
28
Honocrn nma n no cncremor na rnacane mro e npennnnen co
Vcranor. Cnre ocnen naiuycrnnrennnre onnyxn xe ce nonecynaar co r.n.
cncrem na ,oeoiuo +uosuucmeo' cnopen xoi sa cexoia onnyxa e norpena
nonnpmxa on 55 on seminre-unenxn xon npercranynaar 65 on nony-
nanniara na Enponcxara Vnnia. Mnosnncxoro rnacane nema na ce npn-
menyna sa npamana on onacra na nannopemnara. exonomcxara n es-
ennocnara nonnrnxa. onnocno no onacrn xon ce ocoeno uyncrnnrennn
sa nannonannnre nnrepecn.
3axnyuox
Co ceramnnre 25 npxann-unenxn n co ouexynane sa neisnno
npomnpynane no nncxa nnnnna. Enponcxa Vnnia e nainncoxo pasnnen
onnx na pernonanna nnrerpannia no cneror n xaxo raxna cranyna ce
nonomnnanren axrop na cnercxara nonnrnuxa. no n exonomcxa cnena.
Hpoexror Enponcxa Vnnia e ynnxaren no cnoiara npnpona.
Fnaronapenne na ncrnor sananno-enponcxnre npxann nomnnaa nonr
pasnoen nepnon (on 1945. ronnna n.s.) on concrnennre ncropnn no mnp.
cexaxo ncxnyuynaixn rn nnarpemnnre xonnnxrn. Haxo Enponiannre cno-
iara nnnnna ia rnenaar no enponcxara nnrperpannia. cenax mnorymnna on
nnn ceymre nmaaar nnnemn n neiacnornn oxony onoi onnx na snpy-
xynane. Enponiannre nmaar mnory paorn xon rn snnxynaar. no n mno-
ry paorn xon rn pasnenynaar. Tne sopynaar pasnnunn iasnnn. nmaar
pasnnunn oncremrecrnenn n xynrypnn npennocrn. na axo caxare n pasnn-
unn nornenn sa nnnnara ynora n nnnnoro mecro no cnercxn pamxn.
Haimnory on ce`. ce unnn nm nenocrnra saennnuxara ncropnia. Onne na-
ponn uecro narn nnerynaa no noinn. no ncro ronxy uecro rn sracnynaa
noennre ponronn no nme na nonnrnuxnre snpyxynana. On 1945. ronnna.
xora ncxoncxara nneia sa enponcxo oennnynane eme pennnnpana. none-
xa no cnrypno pasnnxnre nomery naponnre ea samenynann co saennn-
uxnre npennocrn. nenn n nnrepecn.
Penec enponcxara nnrerpannia ce` nocnrypno uexopn nanpen. Co
nocnennoro npomnpynane Vnniara nonna enna nona nnmensnia. Enpon-
cxara Vnnia cranyna naironem exonomcxn nox no cneror. Orryxa crpa-
remxa nen na enponcxnre npxann. xon ne ce nonnonpannn unenxn na EV
e na nnar npnmenn no mro e moxno noxparox pox. hecno npennnnnnno e
nexa seminre xon nema na nnar nen on enponcxoro cemeicrno. xe ce nai-
nar na enponcxara nepnepnia ocynenn na exonomcxa n rexnonomxa sa-
ocranarocr.
Hcmopucruom paseoi ua Eeponcrama vuuia Anera Croianoncxa
29
Fnnnorpania
1. .Enpona on A no B Hpnpaunnx sa Enponcxa nnrerpannia'. Bepnep
Bainenenn. Bonranr Becenc. uonnannia .Konpan Anenayep'. Cex-
rop sa enponcxa nnrerpannia. Cxonie. 2003. ronnna.
2. .Enpona no 12 nexnnn'. Enponcxa noxymenrannia. Hacxan uonrein.
Enponcxa Komncnia 2003. ronnna.
3. .Enpona no 10 nexnnn'. Poxymenrannia na Enpona. Enponcxa xomn-
cnia. 2000. ronnna.
4. .Hpano na Enponcxa Vnnia'. npo. P-p Tpaian Fennencxn. Hpanen
axynrer npn Vnnnepsnreror .Cn. Knpnn n Meronni' Cxonie. 2001.
ronnna.
5. AFB na npanoro na 3aennnnara. n-p Knayc-Pnrep Fopxapn. hyx-
cemypr: Kannenapnia sa cnyxenn nsnannia na Enponcxnre 3aennn-
nn. 2000. ronnna.
6. Kaxo paorn Enponcxara Vnnia npnpaunnx sa nncrnrynnnre na
Enponcxara Vnnia namener sa rparannre. hyxcemypr: Kannenapnia
sa cnyxenn nsnannia na Enponcxnre 3aennnnn. 2003. ronnna.
7. H connero e snesna Maxenonnia no EV. Cexrop sa enponcxa nnre-
rpannia. Ienepanen cexperapiar na Bnanara na Penynnxa Ma-
xenonnia. 2004. ronnna.
Hnrepner crpannnn
http://europa.eu.int/comm/index_en.htm
http://www.europarl.eu.int/home/default_en.htm
http://www.sei.gov.mk
http:// www.delmkd.cec.eu.int
http://www.euro.ecb.int
http://www.ecb.int
Abstract
Until the end of the Second World War, the European nations strongly
opposed any attempts to infringe on their power and were unwilling to give
up their sovereignty.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
30
After the War there was political will and strong need for the
cooperation based on the belief that integration in Europe is the way to
eliminate the threat of the war between European countries and to secure
sustainable development.
Therefore the European integrations are more than usual way of
cooperation among the states.
31
Vpou ueroeuh
Menrop: +p B.aou+up Haeuheeuh. varv.mem no.umu:rux uavra.
Vuueepsumem v Beoepaov
PEhOBABE HOhHTHuKHX
IPVHAHHJA V EBPOHCKOM
HAPhAMEHTV
Vnon
Enponcxa ynnia n cne mro ona. rpenyrno. npencrana nacrano ie.
npe cnera. na npnnnnnnma nannannonannor nenonana. Jauane nannann-
onannor. enepannor. enemenra y ncropnin enponcxnx nnrerpannia ie
ocerno. a nororono y nocnennnx necerax ronnna. Tpenyrno nocnennn xo-
pax y onom npanny ie n npennor Enponcxor ycrana (ri. ycrannor noronopa)
xoin y onpehenoi mepn npomnpyie nenoxpyr Enponcxor napnamenra (EH).
nonehana poi cnyuaiena y xoinma ce onnyxe nonoce xnannnxonanom ne-
hnnom (55 unannna n 65 cranonnnmrna EV). sarnm. ycranonanane
Mnnncrpa nnocrpannx nocnona. re Hpencennnxa Enponcxor canera (EC)
ca mannarom on 2.5 ronnne. unme ce yxnna nocanamne mecromeceuno
npencenanane Canerom.
Hcropnicxn pasnoi
Enponcxor napnamenra
V oprannsannonoi crpyxrypn EV. Eeponcru nap.a+eum npencra-
na opran ca nainehnm nernrnmnrerom. iep iennno nerone unanone npaiy
rpahann EV nnpexrno. Enponcxn nocnannnn oprannsonano nenyiy xpos
nonnrnuxe (nocnannuxe) rpyne. xao mro cy: Enponcxa naponna crpanxa
(xpnmhancxn nemoxparn) n enponcxn nemoxparn. Enponcxn connianncrn.
Canes enponcxnx nnepana n nemoxpara. rpyna senennx n cn. unanonn EH
ce no npeysnmany nyxnocrn noponono onnyuyiy xoioi he nonnrnuxoi
rpynn npnnanarn. npema cnom nonnrnuxom n nneonomxom ynepeny.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
32
Kpos ncropniar EH moxe ce nocmarparn n pasnoi enponcxnx nncrn-
rynnia n iauane nannexnocrn Vnnie n xomynnrapnor npana nan nann-
onannnm. Houenmn on crnapana Enponcxe saiennnne sa yra n uennx
(E3Vu). xpos nponece opmnpana Enponcxe exonomcxe saiennnne (EE3).
na cne no Vronopa o EV. Hnne n nonomena Vcrannor yronopa y iyny
2004. Hpnn nomenn. non rnm nasnnom. EH narnpaiy on 1958. xana ie
Cxynmrnna E3Vu nocrana saiennnuxa Cxynmrnna E3Vu. EE3 n
EVPOATOM-a n npencrannnuxo reno nannonannnx napnamenara. xoie ce
annno nsnemrainma n xoopnnnanniom pana nannonannnx napnamenara.
Bpemenom. xaxo cy iauann enepannn enemenrn ynyrap enponcxnx
nonnrnuxnx crpyxrypa raxo ie iauao n yrnnai Enponcxor napnamenra.
Mehyrnm. rex 1979. ronnne onpxann cy npnn nenocpennn nsopn sa EH.
a on ie n snannuno nono npano na nocn onai nasnn xana ie na cnary
crynno Jennncrnenn enponcxn axr (JEA) 1987. ronnne. Po rana ce opa
nonnna oxo npana nenocpennor nsopa nocnannxa n npana na nme. a on
1987. xpehe opa sa nonehane nnrepennnia. re noniana n iauana yrn-
naia EH y Vnnin. xaxo na nonomene ocnonnnx nonnrnuxnx cmepnnna.
raxo n xao xonrponnor oprana ynyrap E3 na nauennma nonene nnacrn.
Kacnnie nonern noxymenrn. nonyr Vronopa y Macrpnxry. Amcrepnamy n
Hnnn. naiy Enponcxom napnamenry nennxn snauai. npe cnera y enponcxom
saxononancrny. xonrponn n nsopy Enponcxe xomncnie (EK). re nono-
meny Fynera EV. Enponcxn napnamenr nm cnary xo-saxononanna ys
Enponcxn Caner n Caner EV. Cennmre EH ie y Crpasypy. ann ce nennxn
neo pana oana y Fpnceny n hyxcemypry.
Hpanno yremeene EH
n pacnonena mannara
Ha ocnony unanona 190 n 191 Vronopa o E3. onnocno unana 19
Enponcxor ycrana. Enponcxn napnamenr unne nnpexrno nsapann
nocnannnn. rainnm rnacanem. na repmnn on 5 ronnna. EH ne moxe nmarn
nnme on 732 (nennncano yronopom y Hnnn). onnocno 736 (nennncano
Vcrannnm yronopom) unanona. Cnaxa npxana unannna ie nponopnnonanno
sacrynena. npema poiy cranonnnxa. c rnm mro ie naimann poi mannara
uernpn. mro nnax nononn no onpehene nenponopnnonannocrn y pac-
nonenn mannara:
ue.oeane no.umu:rux epvnauuia v Eeponcro+ nap.a+eum Vpom +nnxonnh
33
3EMA Hocnannxa
AVCTPHJA 18
BEHIHJA 24
KHHAP 6
ELKA P. 24
CP HEMAKA 99
uAHCKA 14
ECTOHHJA 6
LHAHHJA 54
vHHCKA 14
vPAHHVCKA 78
BEH. BPHTAHHJA 78
IPKA 24
MA1APCKA 23
HPCKA 13
HTAHHJA 78
HHTBAHHJA 13
HVKCEMBVPI 6
HETOHHJA 9
MAHTA 5
XOHAHuHJA 27
HOCKA 54
HOPTVIAH 24
LBEuCKA 19
CHOBEHHJA 7
CHOBAKA 14
VKVHHO 731
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
34
Haunn nsopa nennnmy seme unannne. a nncnepsniy mannara
Enponcxn caner. na npennor EH. iennornacnom onnyxom. Mehyrnm. on
nana crynana na cnary Vcrannor yronopa. nponenypy n naunn nsopa no-
cnannxa nennncahe nocean saxon nnn oxnnpnn saxon xoin he naxnrn sa
cne npxane unannne. Onai saxon nnn oxnnpnn saxon mopahe na npohe
nponenypy ycnaiana. iennornacno. y Canery mnnncrapa (Caner EV) na
npennor EH. a sarnm n na yne parnnxonan on crpane cnnx npxana
unannna.
3axononanna nenarnocr EH
Ha ocnony naxehnx npannnx nponnca xoin nennnmy nannexnocrn
n ynxnnonncane Enponcxor napnamenra. on npencrana opran xoin nma
nennmnuny (noneeny) saxononanny nannexnocr. sarnm nannexnocr na
.ncnnryie' xannnnare sa unanone n npencennnxa Enponcxe xomncnie. xao
n moryhnocr nsrnacanana nenonepena EK. Hopen rora. EH nma nansopny.
caneronanny n ynory nonocnona Fynera Vnnie.
Enponcxo saxononancrno nosnaie neoma xomnnnxonane naunne
nonomena onnyxa (perynarnne. nnpexrnne. onnyxe. npenopyxe n mnm-
ena). xoie ce pasnnxyiy rorono sa cnaxy onacr. Kaxo Caner. Hapnamenr
n Komncnia nene saxononanny nannexnocr. EH ne yuecrnyie y cnaxoi na
ncrn naunn. V sanncnocrn on onacrn o xoioi ce onnyuyie. EH yuecrnyie y
saxononannoi nponenypn na ocnony uernpn nponenype:
1. nocrynax xoncynronana.
2. nocrynax capanne.
3. nocrynax caonnyunnana.
4. nocrynax nanana carnacnocrn.
I Hocmvnar roucv.moeana npencrana nponenypy xana Caner EV
mopa rpaxnrn mnmene on EH na saxoncxn npennor xoin ie nono on
Komncnie. EH mopa na y poxy 3 mecena na cnoie mnmene. onnocno
amannmane. xoie nnie oanesyiyhe. Onai nocrynax xopncrn ce y onacrn
saiennnuxe noonpnnpenne nonnrnxe. Onai nocrynax iacno ynyhyie na
unnennny nrnocrn one onacrn nenonana EV sa npxane unannne. iep y
noi EH nma naimane nnrepennnie. a on cymrnncxe naxnocrn cy onnyxe
Canera EV n Enponcxor Canera. Onne xonenepannn enemenrn iom ynex
unne ocnony na xoinma nenyiy oprann EV. a nnane npxana unannna nncy
nperepano none na npenycre rnanny peu iennom reny. xoie nnie am ien-
nocranno xonrponncarn. xao mro ie EH. To n. yocranom. snaunno n
npenycrnrn xonrpony nan pacnonenom npexo 50 Fynera EV.
ue.oeane no.umu:rux epvnauuia v Eeponcro+ nap.a+eum Vpom +nnxonnh
35
II Hocmvnar capaone npencrana nponenypy xana Caner EV mopa
narn npennor saxona. xoin ie nono on Komncnie. na pasmarpane Hap-
namenry. EH mopa onronopnrn y poxy on rpn mecena n moxe ra
npnxnarnrn. nsmennrn nnn onnrn. Vxonnxo EH onnie npennor. Caner
nnax moxe .nporyparn' npennor axo ra nsrnacaiy unanonn Canera
iennornacno. V cnyuaiy nsmena. Caner mopa nocnarn nsmenen npennor
Komncnin. xoia ra moxe npnxnarnrn nnn onnrn. Hocne nsnecenor
crana. Komncnia npaha npennor Canery. xoin xonauny onnyxy nonocn
xnannnxonanom nehnnom. Ona xomnnnxonana nponenypa nna ie
npeonnahyiyha y enponcxom saxononancrny no peopme Vnnie y
Amcrepnamy 1997. ronnne. a nanac ce xopncrn xana cy na nnennom peny
reme ns onacrn exonomcxe n monerapne ynnie. Onne nnnnmo xaxo
onacr exonomcxe n monerapne ynnie nnax nma enemenre enepannor.
ann ce oceha cnaxan npnrncax nnana npxana unannna na sanpxe
nnrepennnie n y onoi onacrn. xoie cy rorono ncxyunne n nopen
opmannocrn .oanemranana' EH. Hs nanenenor ce iacno nnnn na
nnrepecn npxana unannna. y onoi onacrn. nmaiy iacny npennocr y
onnocy na cran n mnmene EH. iep ce onnyxe mory nonern n es
nerone carnacnocrn. a ys .narony' unanona Canera EV n/nnn unanona
Komncnie.
III Hocmvnar caoo.v:ueana iecre nponenypa xoia ce cana naiuemhe
xopncrn y enponcxom saxononancrny. a camnm rnm ie n naixomnnn-
xonannia. a nponncyie ie unan 251 Vronopa o E3! Ha npennor Komncnie.
Caner n EH naiy cnoie mnmene na npennor (npno unrane). Vxonnxo
nema npnmenn EH nnn nx Caner ycnoin axr ie ycnoien. a yxonnxo ne
on o rome mopa na saysme saiennnuxn cran xnannnxonanom nehnnom n o
rome oanemrana EH. EH sarnm nma npyro unrane n rana moxe n ne mopa
na ynaxn cran Canera nnn na ra nsmenn anconyrnom nehnnom rnacona y
poxy on rpn mecena. Axo Komncnia nema npnmene na amannmane
Hapnamenra. Caner o nnma onnyuyie xnannnxonanom nehnnom. a yxo-
nnxo Komncnia ne npnxnarn amannmane. Caner mopa na ce o nnma
nsiacnn iennornacno. Axo n nae ne mory na ycarnace cranone. onna ce
opmnpa Komncnia sa ycarnamanane. xoiy unnn iennax poi npen-
crannnxa EH. Canera n ienan unan EK (xoin nma caneronanny ynory); ona
y poxy on mecr nenea mopa na nonece xonauny onnyxy. Axo ce cranonn
ycarnace. ro mopaiy na nornpne Caner. xnannnxonanom nehnnom. n EH
nehnnom narnx rnacona. a yxonnxo n nocne pana Komncnie cranonn
ocrany nenpomenenn. axr nnie ycnoien.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
36
Taoe.a npoueovpe caoo.v:ueana.
Kao mro ce nnnn ns ropenanenenor. Enponcxn napnamenr nosnaie
nexonnxo pasnnunrnx naunna (nehnna) xoinma ce nonoce onpehene
onnyxe. Koia he ce npnmennrn. sanncn on onacrn n nnnoa ynyrap
saxononanne nponenype (npno. npyro. rpehe unrane). Ha raxo EH
onnyuyie:
anconyrnom nehnnom narnx rnacona (npncyrnnx) naiuemhn
cnyuai;
rnacona cnoinx unanona (opmnpane anxernor onopa);
ue.oeane no.umu:rux epvnauuia v Eeponcro+ nap.a+eum Vpom +nnxonnh
37
anconyrnom nehnnom cnoinx unanona (y cnyuaiennma necnarana
ca Canerom);
2/3 nehnnom narnx rnacona (npncyrnnx). ann xoin
npencranaiy nehnny unanona EV.
Cnaxn saxononannn axr cryna na cnary xana ra nornnmy npence-
nnnx Hapnamenra n npencennnx Canera mnnncrapa. re yne oianen y
Cnyxenom rnacnnxy EV.
Fynercxa nenarnocr EH
Kaxo ce yner EV cranno nonehanao. n ro nororono saxnayiyhn
concrnennm cpencrnnma. nonomene Fynera npencrana neoma nran
enemenr nonnrnuxor nenonana cnnx oprana EV. a noceno Hapnamenra n
Canera. Ona nna oprana. nonono. pyxy non pyxy. npencranaiy xo-nono-
cnone nainaxnnier nnancnicxor saxona. unan 272 Vronopa o E3 nponn-
cyie cnenehy nponenypy nonomena Fynera: na ocnony npennora Komn-
cnie. Caner he xnannnxonanom nehnnom nonern npennor Fynera n nai-
xacnnie no 5. oxropa ra npenarn EH na pasmarpane. EH ie nyxan na y
poxy 45 nana na amannmane. nsmenn npennor nnn nonpxn nocroiehn
(nehnnom narnx rnacona. ys npncycrno nehnne unanona EH). Vxonnxo nma
amannmana. onn ce ca npennorom npahaiy Canery xoin xnannnxonanom
nehnnom onnyuyie o nnma (xoncynryiyhn ce ca Komncniom) n npaha rexcr
npennora Hapnamenry na npyro unrane. Hapnamenr ie nyxan na y poxy
15 nana nonece xonauan cran no nnrany Fynera (na nn npnxnara nnn ne
npomene cnoinx amannmana on crpane Canera) n ro 3/5 nehnnom. ys npn-
cycrno nehnne on yxynnor poia nocnannxa. EH moxe n nornyno ona-
nnrn npennor Fynera yxonnxo ce sa ro nsiacnn 2/3 nehnnom narnx rna-
cona. ys npncycrno anconyrne nehnne on yxynnor poia unanona. Hpen-
cennnx EH nma npano na npornacn Fyner ycnoiennm.
Hansopna nenarnocr EH
Enponcxn napnamenr npmn n nemoxparcxn nansop nan
axrnnnocrnma ocrannx oprana Vnnie. V nouerxy. ro ce onnocnno camo na
nexnaparnnny xonrpony pana Komncnie. a on ycnaiana Vronopa y Mac-
rpnxry nansopna axrnnnocr ce npomnpyie n na Caner. nenone 3aiennnuxe
noonpnnpenne nonnrnxe (3HH). 3aiennnuxe cnone n esennocne
nonnrnxe (3CFH). xao n 3aiennnuxe nonnnnicxe n npanocynne nonnrnxe
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
38
y xpnnnunnm npenmernma. Ho unany 193 Vronopa o E3. na saxren una-
nona EH moxe ocnonarn anxernn onop xoin nma mannar na cnponene
ncrpary n Hapnamenry nonnece nsnemrai. Cnn oprann EV n xopncnnnn
Fynera mopaiy nonnern nsnemrai o xopnmhennm cpencrnnma na xpaiy y-
nercxe ronnne. Hapnamenr ie nexonnxo nyra xopncrno cnoia onnamhena.
re uax nsasnao ocranxy Komncnie npennohene +axom Canrepom 1999. ro-
nnne. Hapnamenr ie axrnnno yuecrnonao n y xpenpany Kannenapnie sa
opy npornn xopynnnie (OhAu) xoia ie onnrpana nennxy ynory y sapa-
nn n xacnniem cxnnany sapane sa ynos mehepa ns CHI. Hocnannnn y EH
nmaiy npano nocranana nnrana (nnrepnenannie) Komncnin. Canery n
Enponcxoi nenrpannoi annn. 3arnm. cnn xoin xnne na repnropnin EV
nmaiy npano nernnnie. ri. na rpaxe oiamnene o crnapnma xoie nx ce
nnuno rnuy on EH. H. na xpaiy. EH nma npano na npa omyncmana. xoin
nma sanarax na ncnnryie snoynorpee cnnx oprana n nncrnrynnia EV.
nsysen Enponcxor cyna npanne.
Oprann EH
n nnxono ynxnnonncane
Ca cnrypnomhy moxemo rnpnnrn na Enponcxn napnamenr npen-
crana Enponcxy ynniy y npanom cmncny peun. To ie iennnn opran EV
xoin npnn cnoi nernrnmnrer nnpexrno on rpahana Vnnie. unan 189 Vro-
nopa E3: .Enponcxn napnamenr. xora unne npencrannnnn napona npxana
xoie ce nanase y 3aiennnnn. nmahe nannexnocrn xoie cy nponncane onnm
Vronopom'. Onai opran EV n neron ncropnicxn pasnoi ronopn o opn
enepannnx n xonenepannnx enemenara n nnrepeca. re nnax noxasyie
npenary onnx cnara xoin nnne EV npe xao Ciennnene Ppxane Enpone.
nero xao Enponcxy saiennnny nnn ynniy.
Enponcxn napnamenr ie oprannsonan no npnnnnny nehnne nann-
onannnx napnamenara. c pasnnxom mro nma nannexnocr nan 25 semaa.
ca npexo 450 mnnnona cranonnnxa n oxo 4 mnn. xnanparnnx xnnomerapa
repnropnie. Berone rnanne xannenapnie nanase ce na rpn mecra y rpn pas-
nnunre npxane (Crpasyp. Fpncen n hyxcemypr) n y nemy pann oxo
3.500 ynn. Oxo 1/3 sanocnennx unne npenonnonn. iep y EH nma 20 sna-
nnunnx iesnxa. re na nerone yxynne rpomxone ornana nnme on 1 yxyn-
nor Fynera Vnnie.
Enponcxn napnamenr mehy cnoinm unanonnma npa Hpencennnxa n
14 nornpencennnxa. rainnm rnacanem na repmnn on 2.5 ronnne.
ue.oeane no.umu:rux epvnauuia v Eeponcro+ nap.a+eum Vpom +nnxonnh
39
EH raxohe npa n neropo reecmopa xoin ce ane anmnnncrparnnno-
nnancnicxnm nocnonnma nnpexrno nesannm sa norpee nocnannxa.
Jenan on nainaxnninx oprana EH ie Bupo (Vnpaeuu oooop). Bera
unne npencennnx. cnn nornpencennnnn n ner xnecropa xoin nmaiy xon-
cynrarnnny ynory. Fnpo ie perynaropno reno xoie ce ann pacnonaranem
ynerom. cnnm anmnnncrparnnnnm. oprannsannonnm n xanponcxnm nnra-
nnma xoia ce rnuy napnamenra. Onpehyie cnennnxannie nocnona xnecro-
pnma. re oprannsanniy Cexperapniara n nmenonane Ienepannor cexpe-
rapa EH.
Koudepeuuuia npeoceouura npencrana reno EH y xoiem cene
npencennnx Hapnamenra n cnn meonn nocnannuxnx xnyona (rpyna-
nnia). Ono reno ce ann oprannsonanem nonnrnuxor nenonana napna-
menra: onpehyie ynxnnonncane n nannexnocrn onopa. anxernnx on-
opa. crannnx n an xox nenerannia. xao n pacnopen cenena na sace-
nannma. Hpnnpema nnennn pen sacenana n oprannsyie nomronane
saxononanne nponenype. sarnm onronopan ie sa xoopnnnncane pana EH ca
npyrnm oprannma n nncrnrynniama Vnnie n nannonannnm napnamenrnma
npxana unannna. re onnm oprannsanniama n npxanama xoie ro nncy.
Koudepeuuuia npeoceouura oooopa npencrana reno xoie unne cnn
npencennnnn crannn n nonpemennx onopa EH. Fnpa cnor npencenana-
iyher n moxe nanarn npenopyxe Konepennnin npencennnxa xoie ce rnuy
sacenana rnx onopa. Crannn onopn cy:
1. Onop sa cnone nocnone.
2. Onop sa pasnoi.
3. Onop sa mehynaponny rpronnny.
4. Onop sa Fyner.
5. Onop sa ynercxy xonrpony.
6. Onop sa exonomcxe n monerapne nocnone.
7. Onop sa sanomanane n connianny nonnrnxy.
8. Onop sa samrnry xnnorne cpennne. snpancrno n cnrypnocr
ncxpane.
9. Onop sa nnnycrpniy. ncrpaxnnane n eneprniy.
10. Onop sa ynyrpamne rpxnmre n samrnry norpomaua.
11. Onop sa rpancnopr n rypnsam.
12. Onop sa pernonannn pasnoi.
13. Onop sa noonpnnpeny.
14. Onop sa pnapcrno.
15. Onop sa xynrypy n opasonane.
16. Onop sa npanne nocnone.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
40
17. Onop sa rpahancxe cnoone. npanny n ynyrpamne nocnone.
18. Onop sa ycranna nnrana.
19. Onop sa npana xena n pannonpannocr nonona.
20. Onop sa nernnnie.
Koudepeuuuia npeoceouura oe.eeauuia npencrana reno xoie unne
meonn cnnx crannnx mehynapnamenrapnnx nenerannia. Fnpa cnor npen-
cenanaiyher n moxe nanarn npenopyxe Konepennnin npencennnxa o
oprannsonany pana nenerannia. Cranne mehynapnamenrapne nenerannie
cy (29):
1. Penerannia sa capanny ca Bnainapcxom. Hcnannom.
Hopnemxom n Enponxnm exonomcxnm npocropom.
2. Penerannia sa capanny ca Ananniom. FnX n CHI.
3. Penerannia sa capanny ca Vxapinnom.
4. Penerannia sa capanny ca Pycniom.
5. Penerannia sa capanny ca Monnanniom.
6. Penerannia sa capanny ca Fenopycniom.
7. Penerannia sa capanny ca CAP.
8. Penerannia sa capanny ca Kananom.
9. Penerannia sa capanny ca Xpnarcxom.
10. Penerannia sa capanny ca Pymynniom.
11. Penerannia sa capanny ca Fyrapcxom.
12. Penerannia sa capanny ca Jananom.
13. Penerannia sa capanny ca semama Ioncxor sannna.
14. Penerannia sa capanny ca HATO n cn.
Cerpemapuiam EH ie opran xoin nomaxe Fnpoy (Vnpannom
onopy) y nocnonnma nesannm sa oprannsanniy nocna EH. ri. nocnonnma
nesannm sa rexnnuxy n anmnnncrparnnny npaxcy (oprannsonane nocnona
sanocnennx. npenohene n cn.) n cne nocnone xoie my nonepn Fnpo. Ha
ueny Cexperapniara ce nanasn Ienepannn cexperap. xora npa Fnpo na
nepnon on 2.5 ronnne.
Axpennronann noncrn
EH npnsnaie nncrnrynniy axpennronanor noncre. Hocnonnnx o
pany EH. npannno 9 n anexc IX. nosnoanaiy npncycrno nnna xoia
sacrynaiy onpehene nnrepece n xoia .nonpaiy' sa cee nnn nexy npmy.
ue.oeane no.umu:rux epvnauuia v Eeponcro+ nap.a+eum Vpom +nnxonnh
41
nnnycrpniy nnn ynpyxene. Bnxon poi n npncycrno onopana Fnpo. a
axpennrannie nsnaiy xnecropn na nepnon on ronnny nana. ca npanom
onone nnn sapane. V EH rpenyrno nocroin npexo 5000 npnianennx
(axpennronannx) noncra. xoin npencranaiy ynpyxena xao mro cy:
1. Hemauxo ynpyxene anorexapa.
2. Aconniannia pnrancxe apmaneyrcxe nnnycrpnie.
3. Aconniannia enponcxnx nponsnohaua ayromonna.
4. Aconniannia enponcxnx ynpyxena nsnohaua (ymernnxa).
5. uenepannia anxapa EV.
6. uenepannia npenysernnxa Fenrnie.
7. uenepannia mnencxnx noonpnnpennnxa.
8. uenepannia nncxe mymapcxe nnnycrpnie.
9. uopn ayromonnn.
10. uenepannia nerepnnapa Enpone.
11. Knexepcxn caner sa enponcxe nocnone n cn.
Enponcxe nonnrnuxe rpynannie/crpanxe
Baxan axrop nenonana nncrnrynnia. npe cnera nonnrnuxnx
(Enponcxn napnamenr. Enponcxa xomncnia. Enponcxn caner n Caner EV)
npencranaiy n nonnrnuxe rpynannie. onnocno naprnie. unan 191 Vro-
nopa E3: Honnrnuxe naprnie na enponcxom nnnoy cy naxan nnre-
rparnnnn axrop Vnnie. One nonpnnoce opmnpany enponcxe cnecrn n
nspaxanaiy noy rpahana Vnnie. Enponcxe crpanxe cy nouene capanny
iom y XIX nexy n ro yrnannom na nneonomxom nnany. On opmnpana
Cxynmrnne E3Vu. ra capanna ce na mnornm nnnonma nponynna. na n
nocne nsopa sa EH 1999. opmnpane rpynannia na nannonannoi (np-
xannoi) ocnonn nno yxnnyro. Ho Hocnonnnxy o pany EH, na n ce
opmnpana rpynannia norpeno ie na ie nornncnma nonpxn ononnxo
nocnannxa na npencranaiy apem 1/5 npxana unannna. ri. mnnnmym ie-
cre 19 nocnannxa. Tpenyrno y EH nocroin cenam nonnrnuxnx rpynannia n
30 nocnannxa xoin ne npnnanaiy nniennoi rpynannin. Haxon nsopa sa
Enponcxn napnamenr y iyny 2004, pacnopen cnara ie cnenehn:
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
42
.auoeu Eeponcroe nap.a+euma (20042009).
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
yxynno
6 7 6 2 3 24
14 2 6 1 1 24
1 5 4 1 1 1 1 14
49 23 7 13 7 99
1 3 2 6
11 8 4 1 24
24 24 2 3 1 54
17 31 11 6 3 3 7 78
5 1 1 1 1 4 13
24 16 12 2 7 4 9 4 78
3 1 2 6
3 1 1 4 9
2 2 7 2 13
3 1 1 1 6
13 9 1 23
2 3 5
7 7 5 4 2 2 27
6 7 2 3 18
19 8 4 10 7 6 54
9 12 3 24
4 1 2 7
8 3 3 14
4 3 5 1 1 14
5 5 3 1 2 3 19
28 19 12 5 1 10 3 78
yxynno
268 200 87 42 41 36 27 30 731
ue.oeane no.umu:rux epvnauuia v Eeponcro+ nap.a+eum Vpom +nnxonnh
43
731 unan cnryannia na nan 18. nonemap 2004.
(*) Honnrnuxe rpynannie:
1. EHC-EP
(EPP-ED)
Ipyna Enponcxe naponne crpanxe (xpnmhancxn nemoxparn)
n Enponcxe nemoxpare
(Group of the European People's Party (Christian Democrats)
and European Democrats);
2. HEC (PES)
Connianncrnuxa rpyna y Enponcxom napnamenry
(Socialist Group in the European Parliament);
3. EhPPC
(ALDE)
Ipyna Anniance nnepana n nemoxpara sa Enpony
(Group of the Alliance of Liberals and Democrats for Europe)
4. 3enenn/ESA
(Green/EFA)
Ipyna 3enennx/Enponcxa cnoonna annianca
(Group of the Greens/European Free Alliance);
5. GUE/NGL
Konenepanna rpyna Enponcxe yiennnene
nennne/Hopnnicxa senena nennna
(Confederal Group of the European United Left Nordic
Green Left);
6. IND/DEM
Ipyna Hesanncnocr/Pemoxparnia
(Independence/Democracy Group);
7. UEN
Ipyna Vnnia sa Enpony nannia
(Union for Europe of the Nations Group);
8. NI unanonn xoin ne npnnanaiy nn iennoi rpynn.
Cna npana ynyrap oprannsannie EH npnnanaiy nonnrnuxnm
rpynanniama: nenernpane unanona cnnx napnamenrapnnx rena n oprana.
yrnphnnane npemena pacnonoxnnor sa pacnpany. Pacnopen cnara y ono-
pnma n neneranniama rpeano n na penpesenryie onnoc y Hapnamenry.
Cne rpynannie npennaxy cnoie xannnnare Konepennnin npencennnxa.
xoia re npennore ynyhyie Hapnamenry na nsrnacanane.
Ha ocnony unana 191 Vronopa o E3. Caner. na ocnony npnnnnna
caonnyunnana (unan 251 VoE3). onpehyie ocnonna npannna xoia perynn-
my oprannsonane n pan nonnrnuxnx naprnia na enponcxom nnnoy n naun-
ne nnxonor nnancnpana. Taxo ie. na ocnony onnyxe Komncnie ns 2001.
onnyueno na ce .enponcxom crpanxom' cmarpa ona nonnrnuxa oprannsa-
nnia xoia ce iacno ann enponcxnm remama. na nma cnoiy nnn yuecrnyie y
nexoi on paxnnia y EH. na cy ioi oprann nsapann na nemoxparcxn naun.
re na iacno npnxnara ocnonne npnnnnne na xoinma nounna EV. Hpano na
nnancnpane nmaiy camo one naprnie xoie cy sacrynene y apem 5
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
44
npxana unannna nnn xoie cy na nsopnma nonne 5 rnacona y 5 npxana
unannna.
Enponcxe crpanxe npencranaiy xomnexcne oprannsannie xoie nma-
iy cnoie nporpame. craryre n oprane n ynxnnonnmy xao iennncrnena ne-
nnna na nnnoy Vnnie. Bnx unnn ienna nnn nnme nonnrnuxnx naprnia ns
cnaxe npxane unannne xoie ce oanexy na he nomronarn nporpamcxa na-
uena n onnyxe oprana enponcxnx crpanaxa. Behnna crpanaxa nma npen-
cennnxa. nornpencennnxe. npencennnmrno (opn). xonrpec. renepannn
cexperapniar n pasnnxyie cranne unanone. npnnpyxene unanone. nocma-
rpaue n ynpyxena.
Enponcxa naponna crpanxa
Enponcxa naponna crpanxa (EHC) nyue xopene iom on npnor
xonrpeca xpnmhancxnx (xaronnuxnx) naponnnx crpanaxa y nenempy
1925. xana ie ocnonan n Hnrepnannonannn cexperapniar xpnmhancxo-ne-
moxparcxnx crpanaxa y uniem pany cy yuecrnonane crpanxe ns Fenrnie.
upannycxe. Xonannnie. Hemauxe. Hrannie. hyxcemypra. Aycrpnie. ue-
xocnonauxe. Mahapcxe. Bnannie. Hopryrana n hnrnannie. Beh nocne sa-
npmerxa Ppyror cnercxor para. 1946. ronnne. nacrannna ce capanna crpa-
naxa na enponcxom nnnoy (3ananna Enpona). Hocne opmnpana E3Vu n
nene Cxynmrnne. 1953. unanonn napnamenra. npnnannnnn xpnmhancxo-
nemoxparcxe opienrannie. oopmnnn cy Enponcxy rpyny xpnmhancxnx
nemoxpara y Cxynmrnnn E3Vu. Ionnne 1965. onpxan ie ocnnnauxn xon-
rpec Enponcxe ynnie xpnmhancxnx nemoxpara (EVXP). Ha nnnnniarnny
unanona EVXP n nexonnxo nocnannxa y Hapnamenry E3. mehy xoinma n
Bnnpena Maprenca ns Fenrnie. y iyny 1976. ronnne y hyxcemypry. Ho-
nnrnuxn xomnrer iennornacno ie ycnoino npnn Craryr Enponcxe naponne
crpanxe. a sa npnor npencennnxa nsapan ie heo Tnnnemanc. Haprnie xoie
cy rana unnnne EHC cy nne: CDU n CSU (Hemauxa). PSC n CVP&V
(Fenrnia). CDS (upannycxa). Fine Gael (Hpcxa). DC (Hrannia). CVP
(hyxcemypr). KPV, CHU n ARP (Xonannnia). Ha npnnm onmrnm nso-
pnma sa EH rpyna EHC nonna ie 107 mecra on 419. Hocne hea Tnn-
nemanca. npencennnnn EHC cy nnn: Hner Fyxman (CDA. Xonannnia)
19851987. +ax Canrep (upannycxa) 19871990. n Bnnpen Maprenc
19901994. Panac Enponcxa naponna crpanxa npencrana naioprann-
sonanniy n nainehy nonnrnuxy naprniy n cnary y Enponcxoi ynnin. Ha
nocnennnm nsopnma iyna 2004. EHC ocnoinna ie 268 mannara on 732 n
unnn naiiauy nocnannuxy rpyny. Hocnannuxa rpyna xoioi npnnanaiy n
ue.oeane no.umu:rux epvnauuia v Eeponcro+ nap.a+eum Vpom +nnxonnh
45
unannne EHC nocn nasnn nocnannuxa rpyna Enponcxe naponne crpanxe n
enponcxnx nemoxpara. Pasnor ie rai mro roi nocnannuxoi rpynn
npncrynaiy n nocnannnn crpanaxa xoie nncy unannne EHC. npe cnera
Konsepnarnna crpanxa Bennxe Fpnrannie. Panac EHC poin 41 crannor
unana (crannn unanonn mory nrn iennno crpanxe xoie nonase ns npxana
unannna EV). 9 npnnpyxennx unanona. 11 nocmarpaua n 7 aconniannia
(Omnannna EHC. +encxa mpexa EHC. Aconniannia mannx n cpennnx
npenyseha EHC. Enponcxa aconniannia crapninx rpahana Vnnie EHC n
cn.). Mehy nosnarnie unanone cnanaiy: CDU n CSU (Hemauxa). VP
(Aycrpnia). UMP (upannycxa). ND (Ipuxa). PSD (Hopryran). FIDESZ
(Mahapcxa). HDZ (Xpnarcxa). FI (Hrannia). CDA (Xonannnia). SDS
(Cnonennia). PP (Bnannia) n on crpanaxa ns CHI ry cy. y crarycy
nocmarpaua. PCC. I17 n PXCC.
Enponcxa naponna crpanxa ce nainnme sanaxe sa nonehane yrnnaia
Vnnie. re nonarano npernapane Vnnie y Ciennnene Enponcxe Ppxane. To
ie crpanxa ca naiiaunm enepanncrnuxnm yehennma. mro ie ienan on
pasnora na enrnecxn xonsepnarnnnn nncy no cana npncrynnnn EHC. naxo
ca nom unne ncry nocnannuxy rpyny. EHC ce sanaxe sa cnoonno exono-
mxn n connianno onpxnno rpxnmre. mro mann ynnnn npxane y exono-
mniy. noponnune n rpannnnonanne npennocrn. re ncrnue snauaian yrnnai
xpnmhancrna na opmnpane enponcxor npymrna n xynrype.
Ocnonnn oprann cy: Konrpec. Hpencennnmrno. Honnrnuxn npo.
Ienepannn cexperapniar. Caner n panne rpyne. Konrpec ce cacraie iennom
y nne ronnne n npa npencennnxa. 10 nornpencennnxa. renepannor cexpe-
rapa n Hpencennnmrno. mena n nonynyie nporpam n rnanne nonnrnuxe
cmepnnne EHC. Hpencennnmrno nonn EHC nsmehy nna xonrpeca. nox ie
Honnrnuxn npo (unne ra nenerarn cnnx unannna n npnnpyxennx una-
nona) nsnpmno reno EHC. re nonn pauyna o craryry. npniemy nonnx una-
nona n cn. Onuai ie na ce cnn nnnepn crpanaxa EHC. unanonn EK n me-
onn nnana n npxana npnnannnnn EHC cacraiy npen cnaxo sacenane
Enponcxor canera. xaxo n y neopmannoi armocepn nomnn no saien-
nnuxor crana no pasnnm nnrannma xoia pasmarpa EC. Tpenyrnn npen-
cennnx Enponcxe xomncnie +oce Manyen Fapoco n iom 8 neronnx xonera
(xannnnara) cy ynxnnonepn EHC. a raxohe nma n 11 unanona Enponcxor
canera. EHC. xao n npyre nonnrnuxe naprnie na enponcxom nnnoy. yuecr-
nyie y pany n Hapnamenrapne cxynmrnne Canera Enpone. Hapnamenrapne
cxynmrnne OEFC. Hapnamenrapne cxynmrnne HATO n Hapnamenrapne
cxynmrnne 3ananno-enponcxe ynnie. Mehy ocnnnaunma EHC nanase ce n
ocnnnaun E3. nonyr Poepra Bymana n Konpana Anenayepa.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
46
V pany Enponcxor napnamenra rpyna EHC-EP yuecrnyie y cxnany
ca cnoiom cnarom nonienom na nsopnma. na raxo nma 7 nornpen-
cennnxa. 3 xnecropa. 10 unanona xonepennnie npencennnxa onopa. xao
n npencenanaiyher Konepennnie n 15 unanona Konepennnie npencen-
nnxa nenerannia.
Haprnia enponcxnx connianncra
Haprnia enponcxnx connianncra (HEC) oxyna crpanxe connia-
nncra. connian-nemoxpara n naypncra Enpone. Ha ocnonama conniann-
crnuxnx nnrepnannonana. 1974. ronnne nacrana ie Konenepannia conn-
ianncrnuxnx naprnia E3. a 1992. nacrana ie iennncrnena HEC. Panac HEC
nma 32 nynonpanna unana. 8 npnnpyxennx n 5 unanona nocmarpaua ns nn-
me on 25 enponcxnx npxana. Mehy nosnarninm unanonnma HEC cy: hay-
pncrn Bennxe Fpnrannie. SPD (Hemauxa). PASOK (Ipuxa). SP (Ayc-
rpnia). xao n connian-nemoxparn n connianncrn uemxe. Fenrnie. Xonan-
nnie. Bnannie. Hopryrana. Hrannie. upannycxe n np. Ha nocnennnm ns-
opnma sa EH rpyna enponcxnx connianncra nonna ie 200 mannara n
npecrana npyry no iaunnn rpynanniy. Hma nsyserno nennxn yrnnai y En-
poncxom canery ca 8 meona nnana nnn npxana. xao n 9 unanona Komn-
cnie. On crpanaxa ns CHI. HEC nma naprnepe y PC. CPH. CPV. PHC HI
n CPH HI.
Haprnia enponcxnx connianncra ce sanaxe sa iauane conniannnx
npana pannnxa. nncxy capanny ca pannnuxnm cnnnnxarnma. orpannuen
npxannn nporexnnonnsam y exonomnin. omrpy opy npornn nesanoc-
nenocrn n yunnxonnrniy nonnrnxy Vnnie no conniannnm nnrannma. Ta-
xohe ce sanaxe sa nonehane nnrepennnia Vnnie. npe cnera y onacrnma
connianne. cnone. esennocne n arpapne nonnrnxe.
Ocnonnn oprann HEC cy: Konrpec. Hpencennnmrno. Cexperapniar
n Canern nnnepa n mnnncrapa HEC (xoin ce cacraiy npen cacranxe Enpon-
cxor canera nnn Canera mnnncrapa). Konrpec sacena nna nyra y ner ronn-
na n npa npencennnxa. ycnaia n mena craryr n nporpam. Hpencennnmrno
nonn HEC nsmehy nna sacenana Konrpeca n cacroin ce on npencennnxa. 4
nornpencennnxa. renepannor cexperapa n npencrannnxa napnamenrapne
rpyne. xomnrera pernona. xencxe mpexe n nonmnarxa. Hpencennnx HEC
ie Hon Hnpyn Pacmyncen ns Pancxe. Fnncxo capahyiy ca onnanniama
Vno Hanme. upnnpnx Eepr.
V pany EH. unanonn HEC yuecrnyiy nponopnnonanno poiy man-
nara. HEC nma npencennnxa n 3 nornpencennnxa Hapnamenra. 2 xnecro-
pa. 7 unanona Konepennnie npencennnxa onopa n 9 unanona Kone-
pennnie npencennnxa nenerannia. xao n npencenanaiyher Konepennnie.
ue.oeane no.umu:rux epvnauuia v Eeponcro+ nap.a+eum Vpom +nnxonnh
47
Enponcxa nnepanno nemoxparcxa
n peopmcxa crpanxa
Enponcxa nnepanno nemoxparcxa n peopmcxa crpana (EhPPC)
nyue xopene ns Mehynaponne cnercxe ynnie (hnepanna nnrepnann-
onana). ocnonane 1947. ronnne. Mehyrnm. rex 1976. ronnne oopmena
ie uenepannia nnepannnx n nemoxparcxnx crpanaxa E3. Ha npnnm nso-
pnma. nnepann cy ocnoinnn 14 rnacona n nonnn 39 on 410 mecra y
EH. V nenempy 1993. uenepannia n snannuno nocraie enponcxa crpanxa
non nanamnnm nasnnom. Tpenyrno EhPPC nma 27 oprannsannia xao ny-
nonpanne unanone n iom 4 npnnpyxena unana. Ty cy: hnepannn opym
Aycrpnie. unamancxn nnepann n nemoxparn. hnepanno nemoxparcxa
crpanxa FnX. Hannonannn noxper Cnmenon II, FDP (Hemauxa). hnepann
Cpnie n hnepanna naprnia Kocona. hnepanna nemoxpannia Cnonennie.
hnepannn nemoxparn Bennxe Fpnrannie n np. Tpenyrno ie rpeha no ia-
unnn nonnrnuxa rpynannia y EH ca 87 nocnannxa. EhPPC nma 6 unanona
Enponcxor canera n 7 unanona Komncnie.
Enponcxn nnepann ce sanaxy sa anconyrny samrnry npana n cno-
ona noiennnana. ocnrypanane samrnre yncxnx npana. re maxcnmano
oesehnnane nornyno cnoonnor nporoxa poe. xannrana. ynn n nn-
opmannia. yxpynnanane rpxnmra. noiauanane nnrepennnia oprana
Vnnie. mro nnme saiennnuxnx nonnrnxa n nae npomnpene nannexnoc-
rn o xoinma ce onnyuyie xnannnxonanom nehnnom. exonomcxn onpxnn
pasnoi ys connianne napamenrpe. opy npornn mononona. samrnry nor-
pomaua n cn.
Ocnonnn oprann EhPPC cy: Konrpec xoin na cnaxe nne ronnne n-
pa npencennnxa n Fnpo. Fnpo (nsnpmnn opran) ce cacroin on npencennn-
xa. 6 nornpencennnxa. narainnxa n renepannor cexperapa. Crpanxom ns-
mehy nna sacenana cxynmrnne ynpana Caner xoin unne unanonn Fopna
n npencrannnnn cnnx unanona. xencxe mpexe n mnannx nnepana. Hpen-
cennnx EhPPC ie Bepnep Xoiep. FDP (Hemauxa).
Enponcxn nnepann rpenyrno nmaiy 2 nornpencennnxa Enponcxor
napnamenra. ienno mecro y Konepennnin npencennnxa onopa n rpn
mecra y Konepennnin npencennnxa nenerannia.
Enponcxn senenn/enponcxa cnoonna annianca
Ona nonnrnuxa crpyxrypa nacrana ie 1993. ronnne xao enepannia
enponcxnx senennx n cnnunnx ynpyxena na enponcxom nnnoy. Po 2004.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
48
ronnne ona oprannsannia ie nmana xapaxrep nonnrnuxe rpynannie. a cana
ie neh npepacna y naprniy. Oprannsannia enponcxnx senennx rpenyrno
nma 32 unana. xoin ce nonpnnnuno pasnnxyiy y onpehennm cranonnma n
nonainnme napnpaiy na cxann on nenor nenrpa no nenor excrpema. mro
snauaino orexana ynxnnonncane n saysnmane saiennnuxnx cranona. Ho-
nnrnuxa rpynannia 3enennx y EH nma 42 nocnannxa n ro ie unnn uernp-
rom no iaunnn.
3enenn ce sanaxy sa nsrpanny npymrna xoie he nomronarn ynna-
menranna yncxa npana. exonomxy npanny. connianny samrnry. nenen-
rpannsanniy Vnnie n nnpexrnnin ynnnn rpahana y nonomene onnyxa. re
rpaxe pe-opnienranniy nonnrnxe Vnnie y cmncny na exonomcxn nnrepecn
nncy nonasna ocnona ynxnnonncana Vnnie neh connianna npanna. conn-
napnocr. pacnonena nocnona n exonomxa samrnra.
Oprann cy: Konrpec n Fnpo. Fnpo unne 2 xonpencennnxa. 5 nor-
npencennnxa. 2 xorenepanna cexperapa n ienan samennx. Konpencennnnn
cy Pannien Kon-Fennnr. 3enenn Hemauxe n Monnxa upasonn. 3enenn
Hrannie.
Enponcxn 3enenn nmaiy iennor nornpencennnxa EH. iennor unana
Konepennnie npencennnxa onopa n rpn unana Konepennnie npencen-
nnxa nenerannia.
Ocrane nocnannuxe rpyne y EH
Hopen one 4 nocnannuxe rpyne. y EH nocroie iom 2 n ro cy:
1. Konenepanna rpyna enponcxe yiennnene nennne Hopnnicxe
senene nennne (xomynncrn n pannxannn connianncrn) nmaiy 41
nocnannxa y EH n iennor nornpencennnxa;
2. Ipyna Hesanncnocr/nemoxparnia (enpo-cxenrnnn). 36 unanona;
3. Ipyna Vnnie sa Enpony napona (enpo-cxenrnnn.
nannonanncrn). 27 unanona;
4. unanonn xoin ne npnnanaiy nn iennoi rpynannin. 30 unanona.
3axyuax
Pasnoi enponcxnx crpanaxa neymnrno nparn pasnoi oprana EV. npe
cnera EH. Kaxo EH nonia nnme nnrepennnia. xaxo npeonnananaiy
enepanncrnuxn enemenrn y Vnnin. raxo n enponcxe crpanxe noniaiy na
snauaiy. On nnx sanncn nenoxynna saxononanna. ann n nsnpmna nenar-
ue.oeane no.umu:rux epvnauuia v Eeponcro+ nap.a+eum Vpom +nnxonnh
49
nocr Vnnie. On nnxone capanne. ri. cyxoa sanncn n nonamane Vnnie
ynyrpa n npema cnoa. V EH cne nnme nounny na ce xpenpaiy ocnonne
nonnrnxe Vnnie n na ce opmnpaiy n nennnmy cranonn n onnyxe on
naxnocrn sa neny Enpony. uopcnpanem nannannonannor enemenra en-
poncxnx naprnia. one npyxaiy iacny cnnxy xyna nne EV n na ie. naxo rem-
xo. nnax moryhe npennnnern na ona nne y nay nnrerpanniy. ciennnana-
ne n npomnpene. Vnnia ie nperpnena nocra npomena. a uexa ie iom ronn-
xo. naxon npniema nonnx unanna 2004. Vnnia ie nonna nono pyxo n none
nponeme. xaxo exonomcxe. crpyxrypanne. pernonanne. raxo n nonnrnuxe.
Cne nnme crpanxa ns .none Enpone' ynasn y oprannsannie enponcxnx
crpanxa. ynonehn cnoie npennocrn n pemerehn ienan mnp xoin ie no cana
nocroiao mehy naprniama. Tpea na ie cnnma iacno na none crpanxe n none
npxane rpea na yue na ce nonamaiy npema yrnphennm npannnnma. a cra-
pn na ce npnnarone nonnm. Axo cnaxo onnrpa nrpy xaxo rpea. Enpona he
nsahn cnaxnnia n cnpemnnia na nacrann nyrem naer npomnpena n exo-
nomcxo-nonnrnuxor nanperxa. Mehyrnm. na nn he cne raxo naxo nhn no-
xasahe npeme. xoie neymonno nponasn n ne npamra rpemxe.
The Activities of political groups/parties
in the European Parliament
Abstract
Historical review of development of European Parliament as one of the
most important institutions of EU.
Legal basis for European Parliament in the treaties and legal acts of the
Union and dispersion of seats.
Legislative activities, decision processes and procedures, majority
voting.
Budgetary activities (processes and procedures of passing the Budget of
EU).
Supervision activities (Committee of Inquiry, Ombudsman, Petition,
Interpellation, Election of the Commission etc.).
Governing bodies and functioning of the European Parliament
(President, Vice-presidents, Bureau, Conference of Presidents,
Quaestors, Conference of Committee Chairmen, Committee of
Delegation Chairmen and Secretariat, Accredited Lobbyist).
European groups/parties in the European Parliament (history, structure,
strength, policies and associates):
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
50
1. European Peoples Party,
2. Party of European Socialists,
3. European Liberal-democratic and Reform Party,
4. European Green/European Free Alliance,
5. Confederal Group of the European United Left Nordic Green Left,
6. Independence/Democracy Group,
7. Union for Europe of the Nations Group
Conclusion.
hnreparypa
1. Bepnep Bainenenn. Bonranr Becenc. Eepona oo A oo L. Konrad
Adenauer Stiftung. Feorpan 2003.
Hpannn rexcronn
Vronop o Enponcxoi saiennnnn.
Vronop o Enponcxoi ynnin.
Vronop ns Hnne.
Hpennor Vcrana EV.
Hpannnnnnn n nocnonnnnn o pany EH n enponcxnx crpanaxa.
Hnrepner anpece
1. www.eu.int
2. www.europarl.int
3. www.eppe.org
4. www.pes.org
5. www.eldr.org
6. www.greens-efa.org
51
Vladimir Dzamic
Mentor: mr Jladimir Pavicevic. Fakultet politickih nauka.
Univerzitet u Beogradu
FRANKOGERMANSKI MOTOR
U RAZVOJU EVROPSKIH INTEGRACIJA
Evropa posle Drugog svetskog rata
Ako se za jedno zbivanje u liudskoi istoriii moze reci da ie olicenie
masovnog stradania celokupnog covecanstva. onda se to moze svakako reci
za Drugi svetski rat. ciie se zrtve broie desetinama miliona. Iako se danas
uglavnom govori o istoriiskoi dimenziii ovog zbivania. ono ima izrazenu po-
liticku konotaciiu i kad ie rec o uzrocima i kad ie rec o posledicama.
Drugog svetskog rata zasigurno ne bi bilo da niie bilo izopacene ideo-
logije samog Adolfa Hitlera, koja je (na potpuno demokratski nacin) dola
na celo ondasnie Nemacke. Tai izbor nemackog naroda pokazace se kobnim
ne samo za nemacku drzavu. vec i za citavu Evropu sest godina kasniie. a
nacizam ce postati paradigma genocida i stradania nevinih liudi zarad hege-
monistickih teznii navodno superiorne nemacke naciie
1
. Krvavi sukob koji je
traiao punih sest godina. poceo ie da zahvata naipre centralnu Evropu. Na-
kon Poliske. i druge drzave Starog kontinenta postale su zrtve terora koii se
nad niima sprovodi. Evropa ie polako pocela sve manie da lici na onu Evro-
pu liberalno-demokratskih ideja iz ranijih vekova, a sve vie na neslobodnu,
mracnu Evropu. vracenu u naitamniie periode evropske istoriie.
Drugi aspekt. odnosno drugi vid politicke konotaciie II svetskog rata
ogleda se u posledicama koje je ostavio. Te posledice su viestruke one su
politicke. ekonomske i drustvene en generale. Za razmatranje uloge dveju
relevantnih Iaktora u kreiraniu evropskih integraciia iako ie znacaino da se
rasvetli ekonomska slika toga doba. Prema pisaniu cuvenog istoricara Vol-
tera Lakera. Evropu ie obuzela glad. Tokom godina rata citava proizvodnia
bila ie usmerena iskliucivo ili pretezno na ratnu. voinu opremu a veoma

1
Sama ideia o dominaciii Nemaca nad ostalim narodima. ukliucuiuci i evropske narode. za-
cela se io u vreme Ota Ion Bizmarka. drzavnika koii ie naivise zasluzan za istoriisko
uiedinienie Nemacke. sto ce ostaviti duboke tragove u istoriii Evrope. Bizmark ie kao
politicar koristio metod sile. uiedinienie ie doneo pomocu gvozda i krvi. Zanimljivo je da
ie ios tada iedan Francuz. Napoleon III. uvideo opasnost od uiedinienia Nemacke.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
52
malo na bilo sta drugo. Zato ie onoga casa kada se rat zavrsio potpisivaniem
kapitulacije u Remsu, 7. maja 1945. godine, bilo veoma teko stagnantnu
ekonomiju dovesti do nekog uspona. Avet gladi razvila se nad Evropom,
zapisao je Laker
2
. Prinosi zitarica smanieni su sa 59 miliona na 31 milion to-
na. U Francuskoi. polioprivrednoi zemlii. prinos zitarica ie prepolovlien.
Materiialnih gubitaka ie takode bilo puno. Primera radi. u nemackom gradu
Diseldorfu je oko 93% stambenih objekata proglaeno nepodobnim za sta-
novanie; bombardovania su nanela veliku stetu Poliskoi. Jugoslaviii. Grckoi.
severnoi Francuskoi itd. A kako ie tada izgledala Nemacka? Nemacka ie bila
porusena. ponizena porazom. u politicki iako nezavidnom polozaiu. Izvori
sugerisu da ie vise od polovine naiznacainiiih mostova u ovoi drzavi bilo ra-
zoreno.
Iako se sada moze citavom ovom nabraianiu prigovoriti da ne sadrzi
nista znacaino od politickih posledica rata. niie tako. Posleratna Evropa kak-
vu ie video ne samo Laker vec i mnogi drugi
3
prestala ie da lici na sebe na-
kon nekoliko godina. Iz nie ce se izroditi nesto sasvim novo. do tada nevidie-
no na tlu Evrope. Stvorice se prvi oblik integraciia u Evropi.
Oporavak od rata u pocetku ie isao veoma sporo. Tek 1949. i 1950.
godine poljoprivredni prinosi su prevazili predratne u skoro svim evropskim
drzavama. Do 1957. godine polioprivredna proizvodnia bila ie u drzavama
Zapadne Evrope veca za oko 35. No. ovde treba pratiti paralelno poslerat-
nu ekonomsku situaciiu u Francuskoi i Nemackoi. Uspon Francuske dodatno
je bio determinisan neprihvatanjem Mandes-Fransovog plana, prema kome
ie trebalo sprovesti monetarnu reIormu. Tada ie Zan Mone (uiedno i iedan
od tvoraca integracija na tlu Evrope) upozorio da Francuska mora da krene
drugim putem ili ce propasti. Januara 1946. godine Iormirana ie vlada Sarla
de Gola. Iako se tada napredak Francuske samo nazirao, ona je napredovala i
vise nego sto se ocekivalo. i to u vreme pomenutog Monea. od 19461952.
godine, i kasnije u vreme Etjena Ira (19521959) i Pjera Masa (1959
1965). Nemacku ie. sa druge strane. zahvatilo tzv. nemacko cudo. ti. brz
ekonomski napredak, uslovljen prisustvom velikog broja radnika, primenom
liberalne ekonomije i naslonjen na duge tradicije industrije. Taj napredak
evropskih drzava ulivao ie optimizam. ali i podsticao zeliu da se napredak
odrzi. Paralelno sa tim napretkom. drzave su postavile sebi pitanie o svom
politickom polozaiu unutar Evrope i u svetu. posebno Nemacka. koioi ie do-
bra politicka poziciia bila preko potrebna. Tako. zahvaliuiuci ekonomskim
ali neosporno i politickim interesima. rada se postepeno ideia o tome da

2
Volter Laker, Istorija Evrope 19451992, str. 27, Clio, Beograd, 1999.
3
Cercil ie 1947. godine rekao o Evropi da ie .hrpa krsa. mrtvacnica. leglo kuge i mrznie'.
Franko-germanski motor u razvoju evropskih integracija Vladimir Dzamic
53
drzave Evrope mogu lakse. brze i bolie ako idu zaiedno; rada se koncept uie-
dinjene Evrope.
Pocetak evropskih integraciia
S proleca 1950. godine izgledalo ie da se Evropa nalazi na svom isto-
riiskom zalasku. Sa pocetkom Hladnog rata. koii ie podelio kontinent na dva
dela, opasnost od sukoba tih delova nadvila se nad Evropom. Pet godina na-
kon zavretka Drugog svetskog rata, bivi neprijatelji jo uvek nisu bili na
tragu pomirenja.
Sta se moglo uciniti da se izbegne ponavlianie gresaka iz proslosti i da
se stvore uslovi za traian mir medu doiucerasniim nepriiateliima? Sustina
problema bio ie odnos Nemacke i Francuske. Trebalo ie stvoriti kariku koia
bi povezala ove dve zemlje, ali kariku koja bi okupila i sve ostale slobodne
zemlie Evrope. stvaraiuci tako zaiednicu koia bi u Evropi ocuvala mir
4
. Zan
Mone ie bio tai koii ie. svoiim iedinstvenim pregovarackim sposobnostima.
predlozio ministru spolinih poslova Francuske. Robertu Sumanu. i kancelaru
Nemacke. Konradu Adenaueru. stvaranie Zaiednice u oblasti eksploataciie
uglia i celika. Zaiednica ie trebalo da bude zasnovana na zaiednickom inte-
resu. a nalazila bi se pod kontrolom nezavisne vlasti. Predlog ie zvanicno
iznela Francuska. 9. maia 1950. godine. a toplo su ga prihvatile Nemacka.
Italija, Holandija, Belgija i Luksemburg. Tako nastala Evropska zajednica za
ugali i celik (EZUC) predstavlia iedinstvenu medunarodnu organizaciiu sa
elementima nadnacionalnosti i speciIicnom institucionalnom strukturom. Sa-
ma Deklaraciia bavi se ideiom stavliania proizvodnie uglia i celika Francu-
ske i Nemacke pod upravu Visoke vlasti. izvan nacionalne kontrole. u orga-
nizaciii otvorenoi za ucesce ostalih zapadno-evropskih drzava. Odluke Viso-
ke vlasti su pravno obavezuiuce i neposredno primenliive u drzavama
EZUC. Sam Robert Suman o Deklaraciii ie rekao: Ta nova orijentacija te-
meli ie Deklaraciie od 9. maia 1950. godine. S politickog aspekta. Francus-
ka ie. ier se o nioi radilo naipre. morala da prevlada svoia bolna secania.
Ona ie trebalo da preuzme iniciiativu. pokaze se spremnom da ukaze povere-
nje prvom susedu u obliku konkretne ponude za trajnu saradnju na podru-

4
Jos ie Cercil u svom govoru u Cirihu. u Svaicarskoi. 19. septembra 1946. godine. prokla-
movao ideiu stvarania uiedinienih drzava Evrope. isticuci da su za to neophodni dobri od-
nosi Francuske i Nemacke. pri cemu Velika Britaniia ieste pokroviteli. ali ne direktni uce-
snik u kreiraniu integraciia. ier se zalagala za meduvladine oblike saradnie (upor. dr Gor-
dana Ilic-Gasmi. Reforme Evropske unije, str. 22).
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
54
ciu od zivotne vaznosti. Drugim recima. Francuska ie odlucila graditi odnos
sa Nemackom na ravnopravnoi osnovi
5
.
Meduvladina konIerenciia u Parizu. iuna 1950. godine, oznacila ie po-
cetak pregovora o stvaraniu EZUC. U tim pregovorima ucestvovala ie Veli-
ka Britanija, ali je odustala od potpisivanja Ugovora, koji je predstavljao
ugovorni okvir nadnacionalnog oblika medunarodne saradnie drzava. Ugo-
vor o EZUC potpisan ie 18. aprila 1951. godine u Parizu od strane 6 drzava
osnivaca: Francuska. SR Nemacka. Italiia. Belgiia. Holandiia i Luksemburg.
Dakle. Francuska ie zelela da spreci ponovnu eventualnu pretniu Ne-
macke putem nienog vezivania za ostale zapadnoevropske zemlie. kao i da
obezbedi paralelno resavanie problema Rura. oko koga su dugo vodeni spo-
rovi izmedu ove dve drzave. SR Nemacka ie. pak. htela da se. onako istro-
sena i oslabliena. reintegrise u medunarodnu zaiednicu. Tu zeliu pratila ie i
mogucnost da se vrati suverena nemacka vlast nad oblast Sara. koia ie pri-
padala Francuskoi. Ovi politicki cilievi su ostvarivi. smatralo se. kroz EZUC
i Visoku vlast. ciie su odluke opsteobavezne i direktno primenliive.
Odnosi Francuske i Nemacke vremenom su postaiali sve cvrsci.
Saradnia ove dve drzave ce se ustaliti. sve do danas. i one ce postati tzv. mo-
tor evropskih integracija.
Konrad Adenauer arl de Gol
Konrad Adenauer. nemacki kancelar i Sarl de Gol. Irancuski predsednik,
dve su naiznacainiie licnosti koie su kreirale odnos dveiu drzava unutar Evrope
u vreme pocetka Hladnog rata. Niihov odnos karakterise razlicito videnie svoiih
drzava u odnosu na Hladni rat. odnosno prema Siedinienim Drzavama. Dok ie
Francuska SAD smatrala beskrupuloznim hegemonom koii minimalizuie znacai
drzava Evrope i same Francuske u kreiraniu globalnih odnosa. Nemacka se
stavliala na stranu SAD. zeleci time da granice Zapadne Evrope obezbedi od
SSSR. Nakon potpisivanja Rimskih ugovora 1957. godine, odnosi ove dve
drzave nisu blistali sto se tice samih integrativnih procesa u Evropi. Medutim.
bilateralni odnosi dve drzave su napredovali; potpisan je tzv. Elysee Treaty, koji
ie dve drzave ucinio blizima nego do tada.
Jili Brant Zorz Pompidu
Prvi sociialdemokrata po ideoloskom opredelieniu. na celu Nemacke.
bio ie Vili Brant. Jedan od gestova po koiima ce ostati upamcen ieste izvi-

5
Robert Schuman, Za Europu, str. 33, Europski dom, Zagreb.
Franko-germanski motor u razvoju evropskih integracija Vladimir Dzamic
55
njenje jevrejskom narodu zbog njegovog stradanja u logoru Auvic. U vreme
Branta. Francusku ie vodio Zorz Pompidu. koii ie svoiu proevropsku .kariie-
ru' gradio u Panevropskom pokretu u periodu izmedu dva svetska rata.
Zanimliivo ie to da ie odnos Francuske i Nemacke obilovao nepo-
vereniem u vreme ove dvoiice drzavnika. a da ie ipak iz tog odnosa pro-
isteklo mnogo toga korisnog za sam proces evropskih integracija. Kancelar
Brant ie video interes Nemacke u prosireniu zaiednice na druge evropske
drzave. Kabinet Zorza Pompidua nastoiao ie da kreira i razviie zaiednicku
poljoprivrednu politiku i bio je negativno nastrojen po pitanju Velike Brita-
nije i njene uloge u evropskim integrativnim procesima.
Kao sto ie vec receno. uprkos svim neslaganiima Branta i Pompidua.
taj period za Evropu bio je krajnje produktivan. U Hagu, na Samitu predsed-
nika vlada sest drzava clanica. 1969. godine, doneta je odluka o prvom pro-
sireniu Zaiednice na druge drzave Evrope. postavlieni su putokazi daliem
razvoiu zaiednickih politika i odobren ie predlog za Iinansiranie zaiednicke
polioprivredne politike. Cetiri godine kasniie. Zaiednica ie prosirena na Veli-
ku Britaniiu. koia ie sedam godina cekala na ulazak u Zaiednicu. Dansku i
Irsku. cime ie napravlien prvi krupan korak Zaiednica ie prosirena na 9
clanica. Cini se da ie tada krenuo talas prosirenia koii traie i danas. kada
Evropsku uniiu cini 25 drzava Evrope.
Helmut Smit Jaleri Ziskar DEsten
Period od 1974. godine pa do pocetka osamdesetih. u istoriii evrop-
skih integraciia. obelezila su dva drzavnika: nemacki kancelar Helmut Smit
(do 1982. godine) i predsednik Republike Francuske. Valeri Ziskar D`Esten
(do 1981. godine). Ako je period Branta i Pompidua karakterisalo veliko ne-
slaganie oko hladnoratovske krize. to se ne moze reci za D`Estena i Smita.
ciii su odnosi bili dobri i kooperativni. Ziskar ie nemackom kancelaru pred-
lozio da se sastanci seIova drzava zaiednice odrzavaiu sa ustalienom Irek-
ventnoscu. na samitima. Premda ie ovakav predlog naisao na odobravanie
kod kancelara Smita. samit ie odrzan poslednieg meseca prve godine niiho-
vog mandata. Na tom samitu. odluceno ie da se samiti Evropskog saveta
6
i
predsednika Evropske komisiie odrzavaiu tri puta u godini. sto ie tek nakon
deset godina promenieno u odluku da se ti samiti odrzavaiu dva puta godis-
nje.

6
Evropski savet cine predsednici drzava ili vlada clanica zaiednice.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
56
Smit i Ziskar zasluzni su i za davanie legitimiteta Evropskom
parlamentu kroz odrzavanie prvih neposrednih izbora. koii su odrzani 1979.
godine. Tako je Parlament postao jedina institucija u evropskim inte-
gracijama koja ima direktan legitimitet, jer je odnos snaga u Parlamentu onaj
koii su odredili biraci na demokratskim izborima. Sa druge strane. 1978.
godine. takode u vreme ove dvoiice drzavnika. kreirana ie ideia o Evrop-
skom monetarnom sistemu u kome nisu u startu ucestvovale sve drzave. ali
to niie umaniilo niegov znacai.
Sve navedeno ukazuie na veoma tesnu saradniu dvoiice drzavnika. Ta
saradnia ostace uzor kasniiim drzavnicima dveiu drzava u pogledu kreirania
medusobnih odnosa.
Helmut Kol Fransoa Miteran
Period od 1982. do 1998. godine karakterie veoma plodna saradnja
Nemacke i Francuske. ti. niihovih drzavnika. Helmuta Kola i Fransoa Mite-
rana. Francuska je u pomenutom periodu bila usmerenija na ekonomsku
sIeru i zelela da u svakom trenutku ima .u vidu' narastaiuci uticai Nemacke.
Nemacka ie. sa druge strane. tezila tome da ocuva ono sto ie stekla u pret-
hodnih tridesetak godina.
Bilo ie vise znacainih postignuca u ovom periodu. Naipre ie zaiednica
prosirena na iug. 1981. godine. kada ie nien deo postala Grcka. Potom sledi
novo proirenje na Iberijskom poluostrvu, kada u Zajednicu ulaze panija i
Portugal. Godinu dana kasnije potpisan je Single European Act, kojim su re-
gulisana neka od znacainiiih pitania vezanih za institucionalno Iunkcioni-
sanie nekih zaiednickih politika.
Konacno. u vreme ove dvoiice drzavnika potpisan ie sporazum iz
Mastrihta kojim je uspostavljen nov naziv Evropska unija (EU). Sam na-
ziv. koii sadrzi rec UNIJA. ukazuie na nastoiania da se integraciia ucini sto
cvrscom i stabilniiom. Ugovorom iz Mastrihta. koii ie stupio na snagu 1993.
godine. polako pociniu da se namecu neka pitania kao sto su zaiednicka bez-
bednosna i spolina politika. Ta pitania ce ostati aktuelna do danas. kada bi
trebalo da ih regulie Ustav Unije. Mastrihtski ugovor pominje i pitanja o
Iunkcionisaniu policiie. kao i saradniu u oblasti pravosuda.
Ponovo ie do prosirenia (sada Uniie) doslo1995. godine. Clanice Uni-
je, tim proirenjem, postale su Austrija, Finska i vedska. Tako je nastala
evropska petnaestorka. U vreme Helmuta Kola i Fransoa Miterana, ali i na-
dalie. Nemacka i Francuska ostaiu lideri na evropskom kontinentu.
Franko-germanski motor u razvoju evropskih integracija Vladimir Dzamic
57
Gerhard Sreder Zak Sirak
Ovai tandem na celu Nemacke i Francuske karakteriu veoma dobri
odnosi. Uticai odnosa Nemacke i Francuske na odnose unutar EU ie veliki.
Tu treba u prvom redu pomenuti samite u Nici i Lakenu, koji su od
izuzetnog znacaia za Uniiu.
Produkt Samita u Nici je bilo potpisivanje tzv. Nice Treaty kojim je
obezbedeno neometano prosirenie Uniie na istok. Tim prosireniem ie. cini
se. stavliena tacka na sve podele Starog kontinenta koie vode poreklo ios iz
vremena Hladnog rata. Drugi znacaian dogadai ieste samit u Lakenu. koiim
je formiran Konvent, telo koje je trebalo da radi na nacrtu Ustava Unije.
Predsednik tog tela postao ie nekadasnii Irancuski predsednik Valeri Ziskar
DEsten. Na Samitu u Solunu, 2003. godine, Konvent je predao nacrt teksta
Ustavnog ugovora Evropskom savetu. cime ie mandat samog Konventa za-
vrsen. Od tada. pa sve donedavno. traiale su rasprave o buducem karakteru
ujedinjene Evrope. Krajem oktobra, u onoj istoj dvorani gde je 1957. godine
potpisan Rimski ugovor, potpisan je tekst Ustava Evropske unije, koji bi sa-
da trebalo da ratiIikuiu parlamenti drzava-clanica Uniie.
Trebalo bi istaci da su Gerhard Sreder i Zak Sirak svoiu bliskost zas-
nivali na gotovo istovetnim stavovima o spolinopolitickim pitaniima. Jedno
od takvih pitania ieste odluka predsednika SAD. Dzordza Busa Juniora. da
SAD izvrsi intervenciiu u Iraku. Nemacka i Francuska su otvoreno i iasno
zauzele stav protiv te intervenciie. cime su postale medusobno bliske. ali i
otvoreno konIrontirane naimocniioi drzavi na svetu.
Zakliucak koii se s punim pravom moze izvesti ieste da su kancelar
Sreder i predsednik Sirak nastavili i ocuvali tradicionalno dobre odnose
izmedu svoiih drzava. koie su zapoceli ios De Gol i Adenauer. Francuska i
Nemacka. i danas kao i nekad. iesu motor evropskih integraciia.
Zakliucak
Aristotel je u svojoj Politici zapisao: Onai ko moze da zivi van zaied-
nice ili je bog ili je zver. No, verovatno nije ta istina uticala na to da se stvori
iedan vid zaiednice kao sto ie bila ECSC pocetkom pedesetih godina minu-
log veka. Razarania koia ie na ledima oklopnih vozila i krilima aviona doneo
Drugi svetski rat u Evropi bila su neposredan uzrok nastanka integracija na
tlu Starog kontinenta.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
58
Dve drzave su bile te koiima ie integraciia bila preko potrebna: Ne-
mackoi. radi popravliania diplomatskog imidza nakon sestogodisnie uloge
hegemona i genocidne drzave. i Francuskoi. radi popravliania i ucvrscenia
ekonomskog polozaia. koii ie kao i svugde nakon rata bio nezavidan. Sve to
bilo ie praceno iasnim politickim interesom da se sprece eventualna razara-
nia na tlu Evrope od strane Nemacke. Tako ie na Dan pobede. 9. maia. na sa-
mom pocetku pedesetih godina. stvorena ECSC. Ona ie evoluirala do dana-
snie EU koia ima. umesto nekadasniih sest. dvadeset pet clanica. a imace ih i
vise od 2007. godine kada ie planirano novo prosirenie. Francuska i Nemac-
ka zaista jesu motori evropskih integracija. Nekada su samo inicirale inte-
graciie. a danas su dve naimocniie drzave EU; drzave koie naivecim delom
kreiraiu politiku EU. Francuska i Nemacka ce nositi veliki deo zasluga ako
Uniia ikada bude konstituisana kao drzava. makar konIederalnog uredenia.
Te dve drzave nose veliki deo zasluga za to sto ie potpisan tekst Ustava i bi-
ce odgovorne za stvaranie ne samo unutrasnie vec i spoline politike Uniie.
Danas se cesto postavlia pitanie kako ce se razviiati odnosi ove dve
drzave u buducnosti. Ne treba izgubiti iz vida da su Francuska i Nemacka i
uspostavile dobre odnose tako brzo nakon II svetskog rata da bi se ocuvao
mir i bezbednost na tlu Evrope. Mir i bezbednosti jesu interes svih u Evropi,
ne samo Uniii. i stoga treba biti blizak stavu da se odnosi Nemacke i Fran-
cuske nece meniati nagore u buducnosti. Stavise. Nemacka i Francuska osta-
ce dva naibliza partnera unutar Evropske uniie. ponosno noseci epitet po-
kretaca sirenia Uniie i daliih integrativnih procesa.
Abstract
Europe was completely destroyed during the World War Two. Hitler's
Nazism brought six bloody years to the whole world. Germany was finally
defeated in 1945. Just five years later two countries, France and Germany,
made the first step toward integration of the European continent. In 1950
euro-integration process started. European Coal and Steal Community was
the first form of integration. France, Germany, Italy, Belgium, Netherlands
and Luxembourg entered this Community. France and Federal Republic of
Germany became main engine of the European integrations process.
Relationships between their leaders affected the first enlargement in 1973,
and others in 1981, 1986, 1995 and 2004. Today, these two countries
represent the main acters in the decision making processes within the
European Union.
Franko-germanski motor u razvoju evropskih integracija Vladimir Dzamic
59
Literatura
1. Volter Laker, Istorija Evrope 19451992, Clio, Beograd, 1999.
2. Dr Gordana Ilic-Gasmi. Reforme Evropske unije (institucionalni
aspekti), Prometej, Novi Sad, 2004.
3. Robert Schuman, Za Europu, Europski dom Zagreb, Europski pokret
Hrvatska, 2000.
4. Kosta Nikolic. Nikola Zutic i dr.. Istorija. Zavod za udzbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 2002.
5. V. male, Istorija evropske ideje, CLIO, Beograd, 2002.
6. Zorz-Anri Sutu. Neizvestan savez: istorija Evropske zajednice, CLIO,
Beograd, 2001.
7. Anthony Pagden, The Idea of Europe: from Antiquity to the European
Union, Woodrow Wilson Center Press, Cambrige University Press,
Cambrige 2002.
8. P. Lynch, N. Neuwahl, W. Rees, Reforming the European Union,
London 2000.
60
Edin Doliancic
Mentor: mr Sonia Lucic. Kancelariia za pridruzivanie Evropskoi uniii Jlade
Republike Srbije
GDJE SU GRANICE EVROPSKE UNIJE
Uvod
Proirenje Evropske unije (EU) jedinstvena je prilika za mirno
ujedinjenje Evrope nakon niza stoljetnih sukoba. Nakon proirenja, stabil-
nost i sigurnost zemalia koie pristupaiu EU kao cielina ima vece mogucnosti
za prosperitet. Posljednji krug proirenja kao i svaki prethodni, pridonio je u
znatnoi mieri snazi i iedinstvu EU. te niezin uticai na ukliucivanie novih dr-
zava clanica moze dovesti Uniiu u bolii polozai kad ie riiec o prihvacaniu
izazova i iacaniu i odbrani evropskog drustvenog i ekonomskog modela.
Otuda se prosirenie moze posmatrati kao razvoi ideie EU o nadilaze-
niu evropskih podiela i stvaraniu zaiednistva nienih gradana. Prihvacaniem
novih drzava clanica. koie postuiu politicke i ekonomske principe. potvrduiu
se vriiednosti na koiima ie EU i izgradena.
Dalinim prosireniem ce se otvoriti privredne mogucnosti u obliku ve-
ceg trzista. Pridruzivaniem drzava kandidata iedinstvenom trzistu EU. koie
vec sada broii 450 miliona stanovnika. stvorit ce se naiveca privredna zona u
svijetu.
Odabir trenutka u koiem ce poiedina zemlia pristupiti EU zavisi o na-
pretku postignutom u pripremi za clanstvo. u skladu s kriteriiima koie ie de-
Iinisalo Evropsko viiece (u daliem tekstu Viiece) u Kopenhagenu 1993. go-
dine.
Kriteriii iz Kopenhagena su sliedeci:
T Politicki kriteriium. Stabilnost instituciia koie garantuiu de-
mokratiju, vladavinu prava, i potovanje ljudskih i prava manjina.
T Ekonomski kriteriium. Postoianie trzisne privrede koia ie spo-
sobna da konkurise na iedinstvenom trzistu.
T Usvajanje pravnih tekovina EU (Acquis Communautaire). Spo-
sobnost preuzimania obaveza clanstva. ukliucuiuci prednost dieli-
ma politickog. privrednog i monetarnog uiedinienia.
Gdje su granice Evropske unije Edin Doliancic
61
Sposobnost preuzimania obaveza koie donosi clanstvo podrazumieva
da zemlie kandidati moraiu uskladiti domace sa politikama i propisima EU.
te osigurati njihovu efikasnu primjenu, to zahtjeva izgradnju efikasnih i
kompetentnih administrativnih struktura. U svrhu pregovora o pristupanju
Acquis Communautaire je podjeljen u trideset i jedno poglavlje.
Viiece ie 13. decembra 2002. godine u Kopenhagenu zakliucilo uslove
za pristupanie 10 novih clanica. koie su 1. maia 2004. godine postale dio EU.
Kad ie riiec o Bugarskoi i Rumuniii. EU ie saglasna podrzati niihov cili da se
pridruze u 2007. godini pod uslovom da ove dviie zemlie do tada ispune kri-
teriie za pristupanie i uspiiesno okoncaiu pregovore po svim poglavliima.
Viiece se takode zauzelo da ce EU intenzivirati podrsku Turskoi i po-
moci pripreme za nieno pristupanie EU. te da ce u tom smislu kraiem de-
cembra 2004. god. pripremiti izviestai koiim ce izniieti preporuku da li ie
Turska ostvarila potrebnu razinu za pristupanje EU i da li je spremna otpo-
ceti pregovori o pridruzivaniu u 2005. godini.
Teznia zemalia kandidata da se pridruze EU dodatno iaca niihove na-
pore u provodeniu reIormi. Ideia o clanstvu u EU stimulativno dieluie na
uvodenie privrednih miera koie su ponekad bolne. ali bi bile nuzne bez ob-
zira na clanstvo buduci da su te drzave odlucne u prihvacaniu modela trzisne
ekonomije.
EU je davala potporu u tim stvarima, posebno kroz program PHARE
(Program EU namienien zemliama u tranziciii za strucno obrazovanie i nau-
ku), u iznosu od 3.3 milijarde EUR godinje. Poslednjih nekoliko godina ta
pomoc ie znatno vise usmierena na potrebe izgradnie i ucvrscenia instituciia
u zemliama Srednie i Istocne Evrope. To ie znacilo i iacanie demokratskih
tiiela i instituciia zaduzenih za provedbu i primienu Acquis Communautaire.
Godine 1989, Evropska komisija (u daljem tekstu: Komisija) je, kako
bi oiacala institucionalne i administrativne kapacitete u sklopu priprema za
clanstvo u EU. uvela i program TWINNING. Program saradnie strucniaka iz
drzava clanica i drzava kandidata pomaze zemliama podnosiocima zahtieva
za clanstvo u stvaraniu struktura i izgradnii potrebnih liudskih resursa te
sistema upravliackih viestina koie su nuzne za sprovodenie Acquisa
Communautairea prema standardima drzava clanica.
Napredak u ispuniavaniu kriteriia za clanstvo prati Komisiia. koia
Viiecu podnosi redovne izviestaie napretka u toi zemlii. Na osnovu toga. Bu-
garska i Rumuniia nastavit ce pripreme na temeliu plana dogovora s Komisi-
jom.
U decembru 2000. godine, usvajanjem Ugovora iz Nice, Evropsko
viiece otvorilo ie put prosirenia. odnosno, stvorena je nova instucionalna
struktura koia omogucava Iunkcionisanie EU u sviietlu novih okolnosti.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
62
Naiznacainiie novine iz Nice su sliedece:
T prosirenie oblasti u koiima Viiece odlucuie kvaliIikovanom veci-
nom (jednoglasnost i dalje ostaje, ali je broj oblasti u kojima se
odluke donose iednoglasno znatno suzen);
T uvodi se novi podiela ponderirania glasova drzava clanica u Viie-
cu;
T uvodi se nova podiela miesta u Evropskom parlamentu i povecava
broj poslanika;
T proirene su ovlasti predsjednika Evropske komisije u odnosu na
povjerenike i njihove resore.
Osim navedenog, da bi proirenje bilo uspjeno, potrebno je aktivno
ukliucenie i podrska gradana drzava clanica. dakle iavnog mniienia i drzava
koie podnose zahtieve za clanstvo. U svim zemliama koie podnose zahtiev
za clanstvo obicno se provode reIerendumi po tom pitaniu. a ugovore o pri-
druzivaniu novih drzava clanica mora odobriti Evropski parlament (u dali-
niem tekstu: Parlament) i ratiIicirati nacionalni parlamenti drzava clanica.
U clanu 49 Ugovora o EU. navodi se da .svaka evropska drzava koia
postuie nacela postavliena u clanu 6(1) moze podniieti zahtiev za clanstvo u
Uniii. Clan 6(1) kaze da se Uniia zasniva na nacelima i principima demo-
kratije, potovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava,
odnosno nacelima zaiednickim svim drzavama clanicama.
EU nije definisala svoje okvire u geografskom pogledu, ali svaka dr-
zava podnosilac zahtieva mora ispuniti osnovne uslove za clanstvo koie ie
deIiniralo Viiece u Kopenhagenu. EU kao potenciialne drzave clanice vidi i
drzave Zapadnog Balkana. ukliucuiuci drzave bivse Jugoslaviie. koie bi se
trebalo u predstoiecem periodu pridruziti EU. Proces stabilizaciie i pridruzi-
vanja, i evropsko partnerstvo, kao okvirni koncepti politike EU za Zapadni
Balkan. otvaraiu mogucnost za otpocinianie procesa pridruzivania i progra-
ma pomoci za ostvarenie toga cilia.
Svietska iavnost ovih dana s posebnom pazniom prati i iscekuie mo-
guce zeleno svjetlo Brisela za otvaranje pregovora za ulazak Turske u EU.
Pored svih podiela na evropskoi sceni oko ovog pitania cini se da polako po-
staje jasno da Evropa mora biti u stanju ne samo brinuti se za mir i sigurnost
u vlastitoi kuci. nego ona svoi pogled mora iace usmieriti prema sviietu ne
samo prema svietskom trzistu. To podrazumieva. da EU nece prepustiti sa-
mo SAD da se bavi konIliktnim temama medunarodne sigurnosne politike:
internacionalni terorizam. sirenie oruzia za masovno unistenie i podrzavanie
demokratskih promiena rezima u despotskim drzavama. Ulazak Turske u EU
mogao bi biti sansa za nienu globalisticku transIormaciiu prema EU. Nienim
Gdje su granice Evropske unije Edin Doliancic
63
integriranjem u vlastiti vrijednosni sistem, EU bi prestala biti talac nametnu-
tog autarkizma kojim se Americi preputa Mala i Srednja Azija.
1. Uslovi za Zapadni Balkan
Prijem Bugarske u EU predstavljao bi sastavni dio pete runde proire-
nia Evropske uniie. Ova zemlia bi se trebalo pridruziti Evropskoi uniii zaied-
no sa Rumuniiom. koia bi trebalo da zavrsi pregovore sa zvanicnicima EU
do kraja ove godine. Jedno od glavnih pitanja svakako su sudski sporovi, po-
litizovanost i neeIikasnost sistema pravosuda. pa ie na insistiranie EU uve-
dena moderna sudska kontrola nad procedurama koje prethode postupku u
sudnici. Bugarsko Ministarstvo pravde zeli da sudiia bude prisutan tokom
ove faze, u skladu sa najboljom praksom u EU, ali se tome suprotstavlja Mi-
nistarstvo unutranjih poslova.
Komesar za proirenje Evropske unije Ginter Ferhojlen upozorio je, u
martu. da ce Bugarska morati da zavrsi reIorme u pravosudu ako zeli da se
pridruzi EU 2007. godine. te da ne bi trebalo da ocekuie bilo kakve ustupke
po tom pitanju.
Isto tako, podatak od prole godine od organizacije Transparency In-
ternational o indeksu percepcije korupcije u Bugarskoj, u konkurenciji 133
zemlje, smjeta je na 54. mjesto, to ukazuje da u Bugarskoj postoji visok ni-
vo korupcije.
U meduvremenu. u Briselu raste zabrinutost da li ce pregovori o pri-
iemu sa drugim kandidatom. Rumuniiom. biti zakliuceni na vriieme. U Ru-
muniii ios uviiek niie uradeno 7 od 31 poglavlia. U Evropskoi uniii ukazuiu
da su vlasti u Bukurestu bile spore u sprovodeniu reIormi. narocito u oblasti
sudstva. prava covieka i slobode stampe. Brisel brine i o visokom stepenu
korupciie u ovoi bivsoi 25-milionskoi komunistickoi drzavi. Vecim diielom.
u Komisiii EU su uviereni da ce Bugarska i Rumuniia. kako ie i planirano.
zaiednicki uci u Uniiu 1. ianuara 2007. godine. Ukoliko bi se desilo da se
Rumuniia ne uspiie pribliziti maniem iuzniiem susiedu. neki zvanicnici EU i
analiticari smatraiu da bi kandidati mogli da budu odvoieni. Analiticari do-
daju da bi Rumuniji situaciju mogla da zakomplikuje i Hrvatska, ukoliko bu-
de brzo pregovarala o vlastitom prijemu.
.Bugarska moze da ude 2007. godine. pitanie ie medutim. da li ce uci
i Rumuniia ili ce ona cekati na Hrvatsku'. kazala ie Hiter Greib (Heather
Grabe) zamjenik direktora Centra za evropske reforme u Londonu. Uvjere-
nje je da bi Hrvatska mogla da bude primljena 2009. godine.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
64
Hrvatsku je, nakon pozitivnog Avisa Evropske komisije, uhvatila la-
gana euforija. Vlada i njeni uposlenici ire umjereni optimizam, ne vie za
poziciju sticanja kandidature, koja je potpuno izvjesna nakon aprilske sjed-
nice Evropskog viieca. nego i za skori pocetak pregovora sa Evropskom uni-
iom. Pregovori se ocekuiu za pocetak 2005. godine i trebali bi traiati od 2 do
4 godine, koliko su trajali i pregovori s tranzicijskim zemljama srednjo-
istocne Evrope. To opet znaci da bi pregovori u naiboliem slucaiu mogli za-
vrsiti pocetkom 2008. godine. sto ie prekasno za ulazak u EU u istom vozu s
Bugarskom i Rumuniiom. Naime. proces ratiIikaciie sporazuma o clanstvu
izmedu EU i novih clanica moze traiati od iedne do dviie godine. koliko ie
trajao i proces ratifikacije za ovu posljednju rundu proirenja. A to bi opet
znacilo. logicki razmisliaiuci. da ce ratiIikaciia biti zavrsena do pocetka
2009. godine. u naiboliem slucaiu. ili 2010. godine po gorem. ali ios uviiek
ne i najgorem scenariju.
Hrvatska ima dva velika problema za ulazak u EU, osim onih stan-
dardnih koji su nabrojani u Avisu, kao to je saradnja s Hagom, reforma pra-
vosuda. povratak izbieglica i kompletiranie mediiskog zakonodavstva. Neki
problemi su rezultat lose hrvatske politike. a riiec ie o neostvarenom spora-
zumu o granicama sa Slovenijom i jednostranom proglaenju ribolovno-
ekoloske zone. Agenda za Zapadni Balkan i proces stabilizaciie i pridruzi-
vania su tacka preko koie se ne moze ici nazad. Razumliivo ie stoga da ie
strateki interes EU da cijela regija postane dio Evropske unije, ali je na
zemliama tog podrucia i niihovim politicarima da .krenu' u susret EU. kako
je jednom prilikom istakao predsjednik Komisije Romano Prodi.
2. Rumunija i Bugarska
U znak priznania naporima Rumuniie i Bugarske. ulozenim u ispunia-
vanie kriteriia za clanstvo u EU. Viiece ie sluzbeno odredilo 2007. godinu za
pristupanie tih zemalia Uniii. Zakliucci Viieca naglasili su da ce buduce
clanstvo ovih kandidata ovisiti samo od postignutog napretka i provedbe
reIormi. Osim sto ie odredilo 2007. godinu kao datum. Evropsko viiece
dogovorilo ie i dodatnu Iinansiisku pomoc za te zemlie.
U 2004. godini iznos novca koji se dodjeljuje (gotovo 700 mil. eura
Rumuniii i 300 mil. Bugarskoi) bit ce uvecan za 20. a u 2006. godini mo-
gao bi porasti do 40%. Rumunija bi time postala zemlja koja je dobila naj-
vecu ikada dodielienu pomoc EU.
Gdje su granice Evropske unije Edin Doliancic
65
3. Turska
Status turskog zahtieva za clanstvo
Sporazum o pristupaniu izmedu Turske i EU. potpisan 1963. godine.
predvidio ie mogucnost da Turska postane clanica EU 1989. godine. Turska
ie i zvanicno podniiela zahtiev za clanstvo.
Evropsko viiece u Helsinkiiu. odrzano 1999. godine. Turskoi ie za-
iamcilo status drzave podnosioca za clanstvo u EU i potaknulo ie da poduz-
me sve nuzne politicke i privredne reIorme. U tu svrhu usvoieno ie .Pri-
stupno partnerstvo' (Accessible Partnership) s Turskom. koie sadrzi nacrt
kratkorocnih i sredniorocnih cilieva vezanih za Tursku u ispuniavaniu krite-
rija za pristupanje.
Partnerstvo potice Tursku da provodi vazne reIorme glede politickog
sistema, u smjeru stabilne demokratije, uz potovanje ljudskih prava i prava
maniina. u kriteriiima za pristupanie. Pregovori o pristupaniu ne mogu poceti
sve dok Turska ne ispuni politicke kriteriie za clanstvo u EU.
Strateskim dokumentom Komisiie iz 2001. godine predlozena ie nova
ravan aktivnosti za Tursku, utemeljena na tadanjim detaljnim pripremama
za ispuniavanie kriteriia za clanstvo. To ie Tursku u mnogome poticalo da do
danas intenzivira i ubrza proces politickih i privrednih reIormi u skladu s kri-
terijima za pristupanje.
Evropsko viiece u Kopenhagenu potvrdilo ie da ie Turska drzava
predodredena provesti trazene zahtieve nakon sto ie ocieniena na temeliu
kriteriia primienienih na sve druge drzave kandidate.
Evropsko viiece ie otvoreno priznalo napredak Turske prema ispunia-
vaniu Kopenhagenskih politickih reIormi. te odlucnost Turske vlade u poti-
caniu na provedbu politickih reIormi.
Unija je zato u 2003. godini unaprijedila svoju podrku i procjenu pri-
druzivania za Tursku. Poduzeti su i posebni koraci kako bi se povecala pred-
pristupna Iinansiiska pomoc EU Turskoi za 2004. godinu. Kao sto znamo da
je ovih dana aktuelno da bi Evropska komisija trebala u decembru 2004. go-
dine izviestiti Evropsko viiece o napretku Turske na putu prema clanstvu i
izniieti konacnu preporuku o tome ispuniava li Turska kriteriie postavliene u
Kopenhagenu. Ocijeni li Evropska komisija pozitivno napredak Turske u de-
cembru. pregovori o prikliuceniu pocet ce pocetkom 2005. godine.
Stoga Evropsku uniju treba posmatrati kao jedinstven projekat, nastao
kao zaiednica za uglien i celik. koia tokom 50 godina ekonomskim i poli-
tickim integraciiama evoluira u ekonomsku. monetarnu. politicku i sociialnu
uniiu koiu danas cine 25 zemalia clanica. Evropske instituciie. nadleznosti.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
66
politike i procedure odlucivania skroiene su. dakle. prema viziiama i intere-
sima 6 drzava osnivaca.
Svakom izmienom osnivackog ugovora (kao sto su Ugovor iz
Mastrichta. Amsterdama ili Nice). one su u odredenoi mieri bile prilagodene
svoioi velicini i novonastalim politickim. historiiskim. privrednim ili geo-
politickim prilikama. sto vriiedi i u slucaiu Ustavnog ugovora.
U kontekstu sirenia EU na Istok. zanimliivo ce biti pogledati kako su
se oslikavale podiele medu drzavama clanicama i uticale na interesno okup-
lianie medu drzavama calnicama. Kontraverzna pitania. poput onog o ukliu-
civanie krscanstva kao temelinog nasliieda u EU. uiedinila su priiedloge
Irske. Italiie. Spaniie. ali i Malte. Poliske i Slovacke.
Rasprava o velicini i broiu povierenika Evropske komisiie usaglasila
ie stavove Niemacke. Francuske. Velike Britaniie i Spaniie. koie su po-
drzavale priiedlog dinamicniie komisiie s manie povierenika (interes velikih
drzava). dok su videnia naziva. polozaia i nadleznosti buduceg evropskog
ministra vaniskih poslova uiedinila znacaian broi drzava clanica. kao sto su
Velika Britanija, vedska i Danska, koje su tradicionalno ustrajavale na sta-
vu prema koiem naziv .ministar' ima unitaristicke konotaciie.
Prema formuli glasanja datoj Ugovorom iz Nice iz 2000. godine, odlu-
ku prilikom glasania moguce ie doniieti kvaliIiciranom vecinom od 72 gla-
sova, tj. od ukupnih 321 glasa za donoenje odluke potrebno ih je 232. Osim
toga. glasovi moraiu predstavliati polovicu drzava clanica i 62 stanov-
nistva Uniie. Dakle. Nicom su velike drzave poput Niemacke. Francuske.
Velike Britanije i Italije, ponderiranjem broja stanovnika, dobile po 29 gla-
sova. dok su Poliska i Spaniia. drzave srednie velicine. dobile disproporci-
onalno vie od 27 glasova iako svaka od njih ima otprilike 40 mil. sanovnika
(sto ie dvostruko manie od Niemackog broia).
Ovakav sistem kvaliIicirane velicine izrazito ie velikodusan prema
Spaniii i Poliskoi. te ie ozbilino promienio odnos snaga medu drzavama
clanicama u Viiecu ministara. i to u korist vecih. a na stetu malih drzava. Na
drugoi strani. Ustavni ugovor zalaze se za sistem glasania dvostrukom veci-
nom. za koii ie. drugim riiecima. potrebno imati glasove naimanie 50 dr-
zava clanica i 60 ukupnog stanovnistva Uniie. To bi. drugim riiecima, zna-
cilo da bi 13 od 25 drzava ili 40 ukupnog stanovnistva Uniie bilo u mo-
gucnosti blokirati izglasavanie odluke u Viecu. Primiera radi. u ovakvom
sistemu samo tri velike drzave clanice. Niemacka. Francuska i Velika
Britaniia. mogle bi blokirati odluke. a time i interese ostalih drzava clanica
Unije.
Zanimliivo ie razmotriti promiene koie dvostruka vecina unosi u od-
nos snaga medu drzavama clanicama Evropske uniie. Uvodeniem dvostruke
Gdje su granice Evropske unije Edin Doliancic
67
vecine u Viiecu ministara ios bi se produbio iaz izmedu .velikih sest' drzava
clanica. pri tom bi svoiu ulogu i znacenie u ovoi daleko naivazniioi instituciii
odlucivania utvrdila Niemacka. a i Turska u slucaiu primaniu ove drzave u
Evropsku uniju, u manjem omjeru Francuska, Velika Britanija, Italija, dok bi
Poliska i Spaniia postale gubitnicama. izgubivsi .tezinu' glasova omoguce-
nih ugovorom iz Nice.
Turska bi do 2005. godine trebala imati 73 miliona stanovnika, vie
nego deset novih clanica koie su 1. maia 2004. usle u Evropsku uniiu. a vec
oko 2015. godine. kad ie realno ocekivati ulazak Turske u EU. Turska bi
imala 82 miliona stanovnika. kao danasnia Niemacka.
3.1. Perspektive Turske u EU
Nad Evropom lebdi pitanje da li je Turska njen integralni dio? Od nas-
tanka sekularne drzave. Turska ie okrenuta Zapadu i nastoii da se sto vise
poveze sa Evropom. Sto ie vise koraka ucinila. to ioi ie ta Evropa sve dalia i
dalia. Svoi put ka Evropi moderna Turska pocela ie dvadesetih godina pros-
log stolieca. Ta zemlia ie ios kraiem 1960. god. izrazila zeliu da bude prim-
jena u Uniju, ali je uspjela samo da 1999. godine postane formalni kandidat,
s tim sto ioi ie na samitu u Kopenhagenu. u decembru 2002. godine. obecano
da ce dviie godine kasniie biti odluceno da li su privredne i demokratske re-
Iorme napredovale dotle da pregovori mogu konacno da pocnu.
Turska je dijelom imala veliko razumijevanje od SAD i uvijek je bila
lojalni saveznik NATO-pakta, okosnica odbrane Evrope sa Istoka. Bila je
most izmedu Istoka i Zapada. oaza hladniiih glava u zapaliivom diielu
svijeta. Preko 20 godina Turska ima carinsku uniju sa EU i milione turskih
radnika zaposlenih u Evropi. Ali ni to ie niie priblizilo clanstvu u Evropskoi
uniji.
Posle samita u Kopenhagenu, Evropa ima dva pitanja vezana za dalje
irenje. Prvo je kako da Turska, zemlja sa 70 miliona stanovnika, koja je du-
ze od mnogih clanica NATO. postane clanica EU i ispuni sve visoke zahtie-
ve zapadnih demokratija u pogledu civilnog drutva i ljudskih prava, i drugo
ie kako da ioi se i balkanske zemlie. koie ukliucuiu Albaniiu. BiH. SCG.
Makedoniiu. uz sve politicke iracionalnosti i zaostalu privredu prikliuce.
Evropska diplomatija je u Kopenhagenu bila na tekom ispitu. Morala
ie ubiediti Tursku da. uprkos odbiianiu. ima nade da postane clanica EU
onoga trenutka kada ispuni visoke standarde ove integracije. Napredak u
pogledu clanstva Turske u EU ios uviiek ie moguc iako niie utvrden datum
pristupania. Evropa se pokazala opreznom. ali ie uspiela da ocuva duh gle-
dania u buducnost i bolie dane za Tursku.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
68
Tursko pitanje pokazuje kompleksnost evropskih integracija i pokre-
nulo ie razmislianie o buducnosti ovih integraciia. da ih ne slomi ekonom-
ska. geograIska. kulturna razlicitost. i kako da se upravlia ovakvim ogrom-
nim konglomeratom a da se ne narue demokratski principi ravnopravnosti u
odlucivaniu.
Sa postoiecih 25 drzava clanica i sa ios 23 nove clanice do 2009. go-
dine, Evropska unija se mijenja iz temelja novi globalni kontekst u kome
ce se dalie razviiati nikome niie poznat. Evropa mora graditi sopstveni put
razvoja kako se bude irila. Evropska unija mora jasno odgovoriti na pitanje
koii su cilievi integrisania novih clanova.
S obzirom da se govori o irenju EU prije svega na Istok, zanimljivo
nam ie posmatrati Bugarsku. kao i Rumuniiu. Bugarska ie okoncala prego-
vore o prikliuceniu EU. sto ioi ie stvorilo put za ulazak u Uniiu 2007. godi-
ne. ali ios uviiek treba da stvori napredak u izviesnom broiu oblasti. narocito
u pogledu okoncania reIorme pravosuda i iskorieniivania organizovanog kri-
minala i korupciie. priie nego sto osigura clanstvo u EU do tog roka. upozo-
ravaiu zvanicnici Evropske uniie.
SeIovi drzava i vlada su na prvom samitu Evropska uniia Zapadni
Balkan, novembra 2000. godine, u Zagrebu, kao uslov za primanje zemalja
Jugoistocne Evrope u Uniiu postavili sporazum o stabilizaciii i pridruzivaniu
kao nacin sukcesivnog priblizavania instituciiama Evropske uniie. Dok su
Hrvatska i Makedoniia ovai korak vec ostvarile. SCG. BiH i Albaniia zna-
caino zaostaiu. mada ie EU na svom drugom samitu o Zapadnom Balkanu u
Solunu. iuna 2003. godine. svim zemliama Jugoistocne Evrope ponudila per-
spektivu ulaska u EU, a Evropska komisija, pored Bugarske i Rumunije, za
sada je samo Hrvatskoj dala pozitivne izglede. Na samitu u Briselu preovla-
daiuca poruka bila ie da EU namierava. u konacnici. u svoiim redovima da
vidi sve zemlie Zapadnog Balkana. U tom duhu su drzavnici Evropske uniie
takoder snazno porucili gradanima Srbiie i Crne Gore da u drugom krugu za
predsjednika Republike glasaju za reforme, kandidat naravno nije imenovan
ali je bilo jasno da se aludira na modernog i proevropski orjentisanog kandi-
data.
4. Proirivanje ne smije stvoriti nove barijere
Prosirenie svakako postavlia pitanie kako ce EU nadalie organizovati
svoie odnose sa zemliama koie krecu na dug put priiema u nieno clanstvo.
Evropska komisiia ie ponudila koncept .virtuelnog clanstva' koie bi. npr.
Albaniji i republikama bive Jugoslavije, dalo podsticaj i prednosti raznih
Gdje su granice Evropske unije Edin Doliancic
69
oblika neposredne saradnie cak i priie nego sto budu spremne za priiem.
Svakako, da bi zemlje mogle da koriste ove podsticaje, moraju zadovoljiti
odredene kriteriiume. koii podrazumievaiu i priznanie medusobnih granica.
rjeavanje svih nerjeenih pitanja, potovanje manjinskih prava, postupanje
prema manjinama i uspostavljanje organizacije za regionalnu saradnju. To bi
podstaklo ekonomsku integraciju stvaranjem slobodne trgovinske zone, a za-
tim i carinske unije koja bi se kasnije mogla spojiti sa carinskom unijom EU
u prvoj fazi pristupanja.
Evropska uniia ie duboko sviesna uticaia koieg ce nieno prosirenie
imati na one niene susiede sa koiima zeli da uspostavi tiiesnu i konstantnu
saradniu. zbog cega aktivno ispituie pogodne strategiie partnerstva s Rusi-
jom, Ukrajinom i mediteranskim zemljama.
5. Svrha integrisanja, s posebnim
osvrtom na Tursku
Cilj i svrha integrisanja stalno evoluira. Evropska unija treba da ih
ispituje tokom svog razvoja. Ona sve vie postaje hibrid mnogo vie od zo-
ne slobodne trgovine a mnogo manje od nadnacionalne tvorevine. Za mnoge
stare i nove clanice ostaie otvoreno pitanie da li ce zaiednica evropskih drza-
va biti podieliena na dviie grupe. od koiih iedna tezi blizem i cvrscem pove-
zivaniu od druge. Evropa se do sada brzo sirila. Medutim ono sto se sporiie
razviialo iesu pogledi gradana na samu ideiu iedne nadnacionalne strukture.
Valeri Ziskar D`Esten. predsiednik .ustavne komisiie' EU. iziavio ie da pri-
hvatanie Turske u clanstvo u EU moze izazvati .krai Evrope'. dodao ie i da
glavni grad Turske niie u Evropi te da 95 niezina stanovnistva zivi izvan
Evrope
7
.
Francuski predsiednik Zak Sirak iziavio ie da Francuska moze uloziti
VETO na ulazak Turske u EU u svakom trenutku tokom pregovora o pri-
stupaniu. naglasavaiuci da ie prema tome Francuska .posve slobodna'.
Istaknuo ie kako se u zakliuccima Evropske komisiie. koii ce posluziti kao
temelj za donoenje odluke, 17. decembra jasno navodi da se Francuska u
svakom trenuku moze povuci. uloziti VETO ili odbiti'
8
.
U Niemackoi ie opoziciona desnicarska stranka Demokrscanska uniia
CDU/CSU pokrenula akciiu prikupliania potpisa niemackih gradana protiv

7
www.hrt.hr/ od 10.11.2004. godine.
8
www.dnevnik com.hr/ od 14.10.2004. godine.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
70
planiranog ulaska Turske u Evropsku uniju. Predsjednik CDU/CSU tojber
ie kritizirao odluku Evropske komisiie koia ie preporucila pocetak pregovora
s Turskom. dok su na drugoi strani niemacki kancelar Sreder i savezna vlada
otro kritizirali poduzetu akciju CDU/CSU, te istakli da su ti potezi daleko
od realnosti ier su i dosadasnie demokrscanske vlade. ukliucuiuci i vladu
Helmuta Kola. podrzavale pregovore s Turskom glede ulaska u Evropsku
uniju.
Postoie i takvi krainii desnicarski stavovi. poput Irancuskog premiiera
Zan-Pier RaIarena. koii se posle iziave evropskog komesara za prosirenie
EU Gintera Ferhoigena da nema vise prepreka za pocetak razgovora o kandi-
daturi Turske. zapitao .da li Evropa zeli da ioi riieka islama stigne do obala
sekularizma
9
. Komentar koii riecito govori o tome koliko stari koncepti tes-
ko izumiru.
Kada ie priie vise od pola viieka osnovano zaiednicko trziste. SAD i
njihovi evropski saveznici imali su nekoliko hitnih zadataka. Morali su, pod
prijetnjom sovjetskog komunizma, da otklanjaju uzroke nestabilnosti u Evro-
pi. To ie znacilo da pomirenie Niemacke i Francuske mora biti traino. a eko-
nomska kooperacija mora postati toliko bliska da potisne svaku pomisao na
rjeavanje sukoba upotrebom sile.
Ova politika je bila izvanredno uspjeno realizovana, porasla je trgovi-
na medu drzavama clanicama. sto ie zaiedno sa ieItinom radnom snagom ko-
ia ie pristizala iz bivsih koloniia i okolnih zemalia dovelo do privrednog cu-
da. Ovai uspieh mislim da ie stvorio speciIicnu evropsku ideologiiu koia se
odrzavala do danasniih dana.
Podaci i mislienie strucniaka ukazuiu na nekoliko nivoa problematike
oko kandidature Turske u Evropsku uniju. U prvom redu to je brojnost sta-
novnistva. privredno stanie i pitanie buducih evropskih vaniskih granica. ko-
ie bi se u tom slucaiu preselile do Iraka.
Turska bi do 2005. godine trebala imati do 73 miliona stanovnika, vie
nego li 10 novih clanica koie su usle u 2004. godini u Evropsku uniiu. Ali
vec 2015. godine. kad se otprilike ocekuie zavrsetak pristupnih pregovora.
Turska bi imala oko 82 miliona stanovnika. kao danasnia Niemacka.
Broicanost stanovnika vazna ie ako se ima na umu da bi. prema evrop-
skom Ustavu, koji treba da se ratificira do 2006. godine, Turska imala jednak
broi glasova kao i Niemacka u Ministarskom viiecu.
Miereno u odnosu na danasnie .velike' clanice. kakve su Francuska.
Velika Britaniia. Niemacka. Turska ie vec nadmocna. U oblasti privrede

9
www.serbian.co.uk/ od 14.10.2004. godine.
Gdje su granice Evropske unije Edin Doliancic
71
Turke ceka tezak posao. posebno u vrlo zaostaloi polioprivredi koia zapos-
ljava 30% radne snage, ali koja malo doprinosi nacionalnom prihodu. A kri-
teriii EU traze upravo obratno. Stoga ce se od aktuelnih 9 miliona poliopri-
vrednih radnika njih 6 miliona morati preusmjeriti na druge sektore, upo-
zorio je profesor Eser Karakec sa univerziteta Bahcesehir
10
. Profesor Cengzi
Akter sa univerziteta Galatasaray strahuie kakve ce to privredno-sociialne
probleme izazvati u zemlji u kojoj BDP po stanovniku iznosi 6.256 eura, a to
ie nesto vise od cetvrtine BDP prosirene Evrope (22.278)
11
.
Polioprivredni problem Turske bit ce teret i za EU. ier ie Brisel za no-
vu clanicu u okviru zaiedniocke poliuprivredne politike godisnie trebao
izdvajati po 11,3 milijarde eura, upozorio je evropski povjerenik za poljo-
privredu Franz Fischer. Toi broici treba pridodati i pomoc koiu bi EU izdvo-
jila na ime regionalnog razvoja, oko 10 milijardi eura godinje.
Poseban blok problema vezanih za Tursku bit ce sami pregovori.
Ankara ie Europliane zapaniila brzinom i opseznoscu demokratskih reIormi.
no usredotocila se na Kopenhaske kriteriie. a za same pregovore ie nesprem-
na, ocjenjuje prof. Karakec.
Kad ie riiec o buducnosti vaniskih granica EU. uz Tursku kao clanicu.
one bi se preselile do Sirije, Irana, Iraka, Armenije i Gruzije, krajnje eksplo-
zivnih regiia. Mozemo konstatovati da su evropski celnici skloniii clanstvu
Turske nego li je to javno mijenje u njihovim zemljama. Tako je Velika Bri-
taniia naiveci zagovornik. protivlienie ie znatno u Austriii. a podiele oko tog
pitania naivece se u Francuskoi i Niemackoi. Ostale clanice su uglavnom
sklone. osim skepticne Danske. a cak i kiparski Grci. koii su vec u Evropskoi
uniji, vide u Turskoj integracijski put za ponovno ujedinjenje njihova podje-
ljenog otoka.
Ako se pazliivo posmatra. moze se zakliuciti. sto niie nikakva taina.
da u Evropskoi uniii iz vise razloga postoii snazan otpor ukliuceniu Turske u
Evropsku uniju. Prvi od njih je svakako kulturoloka razlika, drugi je broj
stanovnika ako bi Turska postala clanica EU. na primier 2015. godine. sa
sadanjom stopom nataliteta bila bi najmnogoljudnija zemlja u Evropskoj
uniji, to bi joj obezbijedilo i najvie poslanika u evropskom parlamentu
vise i od Niemacke i Francuske a. na kraiu. pridruzivaniem Turske. Uniia bi
dobila i nove susjede Iran, Irak i Siriju, to se mnogima u Briselu ba i ne
svida.
Do sada je Evropska unija imala tri linije odbrane za ulazak Turske:

10
www.index.hr/ od 12.10.2004. godine.
11
www.index.hr/ od 14.10.2004. godine.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
72
1. u kriteriiima iz Kopenhagena. koie Ankara sve brze i uocliiviie
ispunjava;
2. druga liniia odbrane su permanentno zategnuti odnosi izmedu Ati-
ne i Ankare. ciia ie posliiedica uslovliavanie priiema Turske riesa-
vanjem situacije na Kipru;
3. treca ieste Niemacka. u koioi se nalazi par miliona turskih grada-
na.
Ali primjetno je da se sve tri linije odbrane polako slabe, pa je sve bli-
zi trenutak kada ce EU morati iasno da kaze kada ce Turska moci konacno
da ude u Uniiu. Ako. pak. to ne uradi. dace za pravo onima koii tvrde da ie
EU .hriscanski klub' i da to zeli da ostane.
Naizad. postoii ios iedan Iaktor u odredivaniu datuma za Turski ula-
zak u EU. a to ie snazno zalaganie Vasingtona. mnogi procieniuiu i snazni
americki pritisak da se Turskoi sto priie odredi datum ulaska u Uniiu.
Zakliucak
Od ranih pocetaka. evropska integraciia ie geograIski bila vezana
iskliucivo za Evropu. Ona se smatrala braniocem slobode. sto ie bio zgodan
nacin svrstavania uz slobodni sviiet. i distancirania od Iasistickog diiela svo-
je bliske prolosti. Kao to je DEsten potvrdio, mnogi intelektualci su istica-
li koriiene koii su vezani za iskliucivo evropsko-zapadne vriiednosti koie
simboliziraiu hriscanstvo i rimsko pravo. Pri tome. niko se niie ni zamislio
nad cinienicom da ie hriscanstvo poniklo na Bliskom istoku i da ie u svom
ranom irenju bilo zastupljano kako u Aziji tako i u Africi. Muslimani, Jev-
reii pa cak i pravoslavni hriscani izostavliani su iz nove evropske slike. Da-
nas ovo potiskivanie se pokazuie punom sviietlu. Grcka vise nece biti iedina
zemlia pravoslavnog hriscanstva. Muslimanska populaciia. ciia su prava ga-
rantovana evropskim zakonima. u samoi Evropi postaie sve veca (vec sada
broji oko 20 miliona).
Staro shvatanie Evrope kao personiIikaciie hriscanstva otezava po-
imanje socijalnih poslijedica evropskog uspjeha kulturne raznolikosti i sve
veceg kretania liudi. Kako stanovnistvo Evrope sve vise stari. nieni gradani
moraiu prihvatiti cinienicu da su imigranti priieko potrebni ako evropska
privreda na duzi rok zeli da ostane konkurentna u odnosu na americku. Po-
iednostavlieno receno. clanice EU moraiu da biraiu izmedu ekonomskog
prosperiteta i ocuvania ili ostatka starog hriscanskog kluba Evrope. Da se
dobiiu obadviie stvari niie moguce. Vec sama odluka da se EU prosiri poka-
zuie da ie izbor vec ucinien. Uzastopna prosirenia EU izbrisala su sliku o
Gdje su granice Evropske unije Edin Doliancic
73
Evropi estorice koliko je bilo orginalnih potpisnika Rimskog ugovora.
Ali. ona i pokrecu pitania gdie ce se buduce prosirenie zaustaviti. Evropa se
nekada niie posebno opterecivala odnosima sa svoiim istocnim susiedima.
nego ie prepustala da istocnu politiku vodi Amerika kao supersila. U vreme-
nu kada politicke tenziie rastu oko Mediterana i Crnog mora. evropska poli-
tika iz americke siene niie vise moguca. Evropa iednostavno mora preuzeti
svoj dio odgovornosti za svjetsku politiku tj. gledati ta se to deava na nje-
nim granicama. To pokrece i pitanie gdie ce biti geograIske granice Evrop-
ske uniie na istoku? Da li se Rusiia treba prikliuciti ili ne? Isto pitanie vazi i
za zemlje Magreba, s kojima Evropska unija sve vie razvija ekonomske
odnose. Zasto bi geograIiia ili religiia bile kriterii izbora buducih clanica?
Evropa treba da raste zahvaliuiuci demokratskim i ekonomskim vriiednosti-
ma, a ne mapama i plemenskim pripadanjem.
Kako ce Evropa deIinisati svoie granice prevashodno ie politicko pi-
tanie. Velika proba za EU ieste i tretman Turske. Turska zeli u EU i dobro ie
to je na samitu u Kopenhagenu postavljena makar i labava vremenska
odrednica. koia prakticno istice. i puni rezultat znat ce se vec u decembru
ove godine. Svima ie vec iasno da clanstvo Turske moze da bude realizova-
no mozda tek kroz 1015. godina. Ali to ne znaci da nema razloga za brigu.
Kada pregovori otpocnu. onda nema povlacenia ier bi to moglo da izazove
talas antievropskog pa cak i antihriscanskog raspolozenia u Turskoi.
Turska na svom putu u Evropu ima ios mnogo toga da uradi. Nuzno ie
riiesiti pitanie tretmana disidenata. etnickih maniina. zatvorenika itd... Uticai
generala u politickom zivotu Turske ie i dalie veliki. ako ne i presudan. Nova
vlada u Turskoi i nieni odnosi sa religioznim nasliiedem ponekad znaiu pod-
siecati na dileme koie ie imala Evropa priie vise od pola stoliaca. Shvatanie
Evrope kao grupe iskliucivo hriscanskih drzava mora postati proslost uko-
liko Evropska uniia zeli da nastavi svoiu uspiiesnu pricu zapocetu pedesetih
godina proslog stolieca. Clanstvo Turske u EU iedinstvena ie prilika da
Evropa i muslimanski sviiet pokazu da sukob dviie velike civilizaciie moder-
nog sviieta niie niihov iedini nacin komunikaciie.
Evropska uniia ce. u perspektivi iducih dvadeset godina. sa sadasniih
25 clanica porasti na 33 ili 35 ako nastavi ovakvom politikom rasta. Sa
koiim bi se onda pravom drzavama koie. bez sumnie. historiiski i kulturno
pripadaiu Evropi a ios uviiek se nalaze u cekaonici Evropske uniie. moglo
odbiti pristup ako se bore za demokratiiu i trzisnu privredu? Sa posledniim
prosireniem Evropske uniie. krenulo se putem koii ce na kraiu dovesti do
sveevropske unije od Atlantika do Crnog mora i od Sjevernog rta do Sredo-
zemnog mora. Bilo bi smijeno probleme koji su u vezi sa jedinstvom i
unutranjim ustrojstvom Unije projicirati prvenstveno na Tursku i neke bal-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
74
kanske zemlie osim ako se ne zeli razliku izmedu krscanstva i islama istak-
nuti kao odlucuiuci kriterii.
Ova liniia demarkaciie ie koliko opasna toliko i anahronicna. Ona po-
gresno tumaci sekularizam Zapadne Evrope i ignorira muslimansku imigra-
ciiu. Vec danas u Evropskoi uniii zivi od 1520 miliona muslimana. Oni vec
odavno pripadaiu iednoi Evropi koia se ne deIinise zaiednickom vierskom
pripadnoscu. nego zaiednickim politicko-kulturnim vriiednostima. Napos-
ljetku, interes Evropske unije trebao bi biti da se njenim proirenjem
unutranje razlike ne prodube do nivoa konflikta, tako je i stanovnicima
zemalia koie teze ukliuceniu u interesu da se ios u procesu priblizavania
osigura ne samo materiialni standard nego i kvaliteta zivota koiu vec pruza
drutvo Evropske unije.
Abstract
This integration had been geographic tied exclusive from one's own
genesis for Evropu. She has thought the freedom braniocem the part one's
own close past herself why well fashion the svrstavanja by free world, and
the distancira Irom Iasistickog. Just as is he DzEsten conIirm the educated
people are emphasize, the many which have binded the roots the exclusive
value which evropsko-is getting stuck in are symbolizing hriscanstvo and the
Roman law. He is not by this, Nike the nor imagine himself above fact he is
that he hriscanstvo come Irom on close east it is giving and zastupliano the
spreading how in Asia so and in Africa to all wound. The Moslems have
omitted. Jevreii so even and the Orthodox hriscani Irom new evropske type.
The pushing is appearing today this the full light. Higher Greece is not the
only one country oI the Orthodox hriscanstva. The Moslem populations oI
stop in alone Evropi (already today broji towards 20 miliona) and evropskim
the dead-letters growing whose true garantovana.
Old social the understanding Evrope as the poslijedica evropskog
eIIiciency the personiIications the hriscanstva otezava understanding the
man moving the cultured multiplicity and growing. The populations have to
accept how old Evrope increasingly, the fact her townsmen the immigrants
are absolutely necessary that the evropska economy is wishing if on longer
deadline it is staying that concurrent with American. It would be simplified
the EU have to the members they are electing that between economic
prosperities they standing guard and or the rest old hriscanskog club Evrope.
The both thing is giving are getting himself Indeed. The alone decision is
giving already the EU is expanding is showing the electing is that you would
Gdje su granice Evropske unije Edin Doliancic
75
be made than. Successive have converted a fraction the EU erase o of the six
the type the male persons Evropi what had been orginalnih the Roman
agreement signer. She is moving but, and the demands future will convert a
fraction to stop herself where. He Evropa is not in old days special burden
the relations himself with one's own eastern neighbors 1..3. they is surrender
than America is conducing that the super-powers the eastern politics as. The
tensions are growing in tense when political around Mediterranean it have to
and the Black the evropska politics is not shading, higher possible from
American. Terse Evropa have to take over the responibilities to watch one's
own part for world politics i.e. ta himself this deava on her borders. Is this
moving the demand will be the geographic borders and of union on Istoku
where Evropske? Is the chick not connecting Russia or? The demand weigh
the same he of unions and for countries Magreba with who scatter Evropska
increasingly economic are carrying off. Why the geography or the religija
bile the choice future members the criterion? He Evropa is needing he is
growing that democratic thanks to and the economic values they is not
treating, the maps they belonging and clan.
One's own border definisati how Evropa primarily the political
demand. Big have tried for EU the treatment is wishing and Turske.Turska
into EU good is and why samitu on would be constituted in Copenhagen
which practical is emphasizing though and the loose weather points of
reference the full result will know and already to decembru themselves this
years. He is all terse is giving than the fellowship of Turkey may be able the
15 year realizovano that maybe only through 10-. This is rising is meaning
but it is not possessing that the reason for worry. The negotiations are
beginning when the withdrawal is not possessing then would this be be able
because the antievropskog is provoking that talas so even antihriscanskog
putting into a good mood and in Turkey.
Turkey is possessing on one's own way to Evropu encore she is giving
this uradi much. Necessary is solving the treatment demand the disidenata,
the ethnic minorities, the prisoner etc...He Uticaj of general is and distant big
to political life Turkey it is rising, if and crucial. New is ruling in Turkey her
is carrying off and with religious heritage it are knowing to remind sometime
the stoliaca has had the pole whom Evropa beIore more than on dilemmas.
The understanding have to become exclusive Evrope as the states the groups
hriscanskih the past it oI unions is wishing when and iI Evropska it is
continuing that it uspiiesnu one's own the quiet year pricu initiated the 50-.
the past centuries. The fellowship of Turkey is the opportunity unitary into
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
76
EU the Moslem worlds are showing that Evropa and the clash is not that the
two big their only one fashion communications the modern world
civilizations.
The twenty year of unions Evropska in perspective will grow up next
on 33 or the 35 with the present 25 member he is continuing if the such
politics growth. Which would belong with whom then the true states,
without doubt, history and the cultured she Evropi is treating herself they are
residing still of union in waiting room Evropske the admission would be able
to refuse, the wrinkle democrat if for herself and the market economy?. I
poslednjim converting a fraction with you Evropske of union would start on
the way which the sveevropske of union will bring after all yourself to from
Atlantic to Black you have to the rta have to and from Northern to
Mediterranean. They have been the funny problems whom as to the
unity,unities the Unions to project and having precedance on Turkey and a
Balkanic countries the interior organization he is rising unless he is wishing
himself the difference between Christianity the decisive criterion to
emphasize and the Islam as.
Demakracije this is what dangerous the lines so much and the
anahronicna. That is misreading sekularizam Zapadne Evrope he is ignoring
and the Moslem immigration. The 20 miliona of Moslem is living already
today to Evropskoj the union from 15-. They are not belonging the one
Evropi himself whom definie the common religious belonging, than
political-the cultured values already long ago common. He then on the
interest of union, Evropske, need would be the difference converting a
fraction that are not deepening oneself to level conflict her the interior it is,
so which are conducing incorporate and the inhabitants the priblizavania is
giving the countries for the sake of encore in court trial the alone material
models is insuring itself than and is not extending the qualities life whom of
union the society already Evropske.
Literatura
1. Evropska unija i zemlje bive Jugoslavije. Zekeriia Smaiic sense.eic.
Sarajevo 2002. godine.
2. Globalizacija i novi svetski poredak. dr Voiislav Micovic. Beograd.
2001. godina.
3. www.europa.eu.int/scadplus/legen s 40000 html TUR
4. www.europa.eu.int/comm/enlargement./index.htm
5. www.europa.eu.int/comm/enlargement/turkey/
Gdje su granice Evropske unije Edin Doliancic
77
6. Institute for War and Peace Reporting od 14.10.2004. godine.
7. www.hrt.hr
8. www.dnevnik.com.hr
9. www.serbian.co.uk
10. www.index.hr
11. www.hsp1861.hr
12. www.bosnia.ba
13. www.eicc.biznet.hr/EU
14. www.setimes.com
15. www.bljesak.info
78
Natasa Kuzmanovic
Mentor: mr Nikola Jovanovic. Kancelariia za pridruzivanie Evropskoi uniii
Vlade Republike Srbije
ISTOCNO PROSIRENJE
EVROPSKE UNIJE
Evropska unija je jedinstven fenomen u novijoj svjetskoj istoriji.
Nastala ie nakon II svietskog rata. prvenstveno kao plod zelie zapadno-
evropskih lidera da se ekonomskim i politickim zblizavaniem evropskih ze-
malia spriieci eventualni novi sukob na kontinentu. U svojoj istoriji, ova
nadnacionalna tvorevina je imala nekoliko faza proirenja. Prvi maj 2004.
godine ostace upamcen kao dan kada ie broi clanica Evropske uniie povecan
za deset novih zemalia. sto predstavlia naivece i naikompleksniie prosirenie
do sada. Elaboraciiu ovog velikog dogadaia. pocecemo kratkim hronoloskim
pregledom razvoja evropskih integracija do sada, te predstavljanjem organi-
zacione strukture i naivazniiih instituciia Evropske uniie. Nakon toga. opisa-
cemo opsezan proces priprema za ulazak u Evropsku uniiu koii su morale
proci sve nove zemlie clanice iz centralne i istocne Evrope. i predstaviti
glavne alate pomocu koiih ie Evropska uniia pruzala pomoc na tom putu. Po-
red toga prikazacemo kroz koie ie to pravno-institucionalne i ekonomske
promiene morala proci sama Evropska uniia. kako bi bila spremna za Iunkci-
onisanie clanstva od 25 zemalia. Na kraiu. pokusacemo da sublimiramo pos-
liedice posliednieg prosirenia i istaknemo prednosti koie se time sticu. kao i
negativne efekte i probleme sa kojima se ovako proirena Evropska unija
suocava.
Generalno. istocno prosirenie ie veliki korak za gradane kako novih
drzava clanica. tako i Evropske uniie. a istoriiski znacai se maniIestuie u ci-
njenici povezivanja zemalja podjeljenih po raznim osnovama u proteklom
viieku. Iako do prave ravnopravnosti treba preci ios dug i tezak put. nadamo
se da ce ova pobieda zaiednistva biti traian i neizbrisiv temeli za dalii civili-
zacijski napredak, ne samo u Evropi nego i u svijetu.
Nastanak evropskih integracija
Zacetak danasnie Evropske uniie vezan ie za uspostavlianie Evropske
zaiednice za ugali i celik 1951. godine. Ovim cinom. sest drzava (Francuska.
Italiia. SR Niemacka. Holandiia. Belgiia i Luksemburg). slozile su se da svo-
Istocno proirenje Evropske unije Nataa Kuzmanovic
79
ie nacionalne politike proizvodnie. eksploataciie i trgovine ugliem i celikom
usklade i zaiedno vode. Naredni bitan dogadai vezan ie za 1957. godinu. ka-
da je u Rimu potpisan Ugovor kojom su stvorene Evropska ekonomska za-
jednica (EEC) i Evropska zajednica za atomsku energiju (EURATOM). Ovo
ie bila pocetna Iaza .proiekta iedinstvenog trzista'. i tom prilikom sest ze-
malia osnivaca uspostavilo ie slobodno kretanie liudi i roba u okviru granica
Zaiednice. Tri zaiednice imale su zaiednicki Parlament i Sud pravde. dok su
zadrzane posebne komisiie zaiednica. 1967. godine. tri zaiednice su spoiene
u jedinstvenu Evropsku zajednicu, sa jednim setom institucija. Sve tarife
izmedu drzava clanica su ukloniene. Prvo prosirenie desilo se 1973. godine.
kada su Uniji pristupile Danska, Irska i Velika Britanija, Na Samitu u Parizu
1974. godine, dogovoreno je uspostavljanje Evropskog savjeta. Zavrnim
aktom u Helsinkiiu. odredena ie buduca politika bezbiednosti i saradnie na
teritoriji EC. Evropski monetarni sistem (EMS) stupa na snagu 1979. Drugo
prosirenie desilo se 1981. kada ie Evropskoi zaiednici pristupila Grcka. Tre-
ce prosirenie. koiim su pristupile Spaniia i Portugaliia. desilo se 1986. go-
dine. Iste godine stupio je na snagu Jednistveni evropski akt, s ciljem stva-
rania Evropske uniie kao nadnacionalne politicke i ekonomske tvorevine. Je-
dinstvenim evropskim aktom uvedene su cetiri slobode: sloboda kretania ka-
pitala. liudi. roba i usluga. a ovai dokument ie pruzio pravnu osnovu za
harmonizaciiu nacionalnih regulativa u mnogim podruciima. vezano za Iunk-
cionisanie iedinstvenog unutrasnieg trzista. Devetog novembra 1989. godine
srusen ie Belinski zid i Niemacka se uiediniuie. Nakon sto ie 1990. godine
potpisan sporazum iz engena, ugovorom u Mastrihtu iz 1992. godine pos-
tavlieni su temelii Evropskoi uniii. koioi su se 1996. pridruzile Austriia. Fin-
ska i Svedska. Evropska uniia ie dobila zaiednicku monetu evro 2002. godi-
ne. a 2004. desilo se naivece prosirenie u istoriii evropskih integraciia. kada
ie clanstvo u Evropskoi uniii ostvarilo 10 zemalia centralne i istocne Evrope.
U arhitektonskom smislu, Evropska unija je predstavljena kroz tri stuba. Prvi
stub cine zaiednice ESCS. EEC i EURATOM. Drugi stub cini zaiednicka
spolina i bezbiedonosna politika. a treci saradnia u oblasti policiie i pravo-
suda. Sva tri stuba imaiu iste organe. ali razlicite nadleznosti. Samo u prvom
stubu organi zaiednice dieluiu nadnacionalno. dok su drugi i treci stub i dalie
na nivou medudrzavne saradnie. Osnovne instituciie EU cine: Saviet mini-
stara, Evropski savjet, Evropska komisija, Evropski parlament i Evropski
sud pravde.
Proirenje je sastavni dio razvoja Evropske unije od njenog postanka.
Istoriiske cinienice o teritoriialnom prosireniu su iasne: Velika Britaniia.
Irska i Danska su pristupile Evropskoj zajednici 1973. godine; godine 1981.
Grcka; pet godina kasniie Spaniia i Portugaliia; i 1995. godine Finska. Sved-
ska i Austriia. Zbog toga. neki autori. koristeci geograIsku terminologiiu.
razlikuju 4 faze proirenja, pa je tako proirenje 1973. godine zapadno, 1981.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
80
i 1986. godine iuzno. sieverno 1995. godine. a po istoi analogiii prosirenie
2004. godine ie nazvano istocnim. Fenomen prosirenia ie postao imanentan
poimu Evropske uniie. U praksi. moze se reci da Evropsku zaiednicu. i kas-
nije Evropsku uniju karakteriu dva paralelna procesa: proces produbljivanja
integraciia i proces prosirenia. Oba procesa su povezana i medusobno zavis-
na. Generalno, karakter procesa proirenja je uvijek u zavisnosti od stepena
unutranje integracije; stepen produbljivanja integracije ima efekta na dalje
Iorme prosirenia. U pravnom smislu. Evropska uniia se dozivliava kao enti-
tet koii egzistira izmedu medunarodne organizaciie i konIederalne iedinice.
Ipak. razvoi Zaiednice od 1952. godine do danas potvrduie postepenu domi-
naciiu nadnacionalnih oblika. Pocetak ovih trendova moze se vezati za stva-
ranie proiekta zaiednickog trzista. Sliedeci korak bio ie uspostavlianie iedin-
stvene valute. koiim ie dostignut naiveci stepen ekonomske integraciie i
stvorena osnova za politicku uniiu kao sliedeci korak u ovom procesu.
Prihvataniem ugovora o Evropskoi uniii 1992. godine. zemlie clanice su ias-
no deklarisale svoj interes u izgradnji ne samo jedinstva u spoljnim poslovi-
ma. vec i u oblasti bezbiednosti. zaiednicke administraciie i unutrasniih pos-
lova. Ipak. postepeno kretanie ka nadnacionalizaciii u sve vecem broiu
oblasti bilo ie limitirano razlicitim Iaktorima. Jedan od niih bila ie velika
raznolikost u ekonomskom i politickom smislu zemalia clanica. koia se
permanentno povecavala sa svakim novim prosireniem. Primanie novih cla-
nica doniielo ie opasnost slablienia vec postignutog nivoa integraciie. a isto-
vremeno ie predstavliao i Iinansiiski teret koii se maniIestovao u povecanom
pritisku na zemlie platise u zaiednicki budzet. Zeleci da spriieci eventualno
razvodnjavanje postignutog stepena integracije kao posljedicu proirenja,
Zajednica je usvajala strategiju kako bi minimizirala ovu opasnost. U tom
smislu. ios od prvog prosirenia. priiem novih clanica ie bio pracen deIini-
saniem novih cilieva integraciie. Usvaianie budzetskih paketa Delores 1 i 2.
te Agenda 2000. uvodenie Evropske politicke saradnie. amandmani na cilie-
ve integrisanja Jedinstvenog evropskog akta, te koncept ekonomske i mone-
tarne uniie. predstavlieni priie cetvrtog prosirenia. mogu se posmatrati kao
primieri reakciia Zaiednice na priiem novih clanica. Kao rezultat ovih pro-
mjena, javljao se porast zahtjeva koji su se postavljali pred nove zemlje kan-
didate.
Ulazak deset novih zemalja
1. maja 2004. godine
Ulaskom novih clanica. broi stanovnika Evropske uniie raste na 450
miliona. Ovo ie vise nego populaciia Siedinienih Americkih Drzava i Rusiie
zaiedno. Svih 10 zemalia centralne i istocne Evrope krenulo ie u proces prik-
Istocno proirenje Evropske unije Nataa Kuzmanovic
81
liucenia zato sto vide svoie prirodno miesto unutar Evropske uniie. dieleci sa
niom cilieve slobode. demokratiie i prosperiteta. Zemlie centralne i istocne
Evrope nisu samo Iizicki dio Evrope. one predstavliaiu nedieliiv dio evrop-
ske istoriie i kulture. a u nekim periodima igrale su kliucnu ulogu u zbiva-
njima tog vremena. Ukratko o njima.
Balticke zemlie
Estoniia ie naisieverniia balticka drzava. U naivecoi mieri zemlia ie
ravne koIiguraciie. sa oko 1.400 iezera i 1.521 ostrvom. Vecinu zemliista ci-
ne obradive povrsine i sume. Glavni grad Talin spada u naiocuvaniie sred-
nioviiekovne gradove. a turizam cini oko 15 estonskog BNP-a. Estoniia
ima znacainu rusku nacionalnu maniinu. i iednu od naivecih stopa internet
konekcije na svijetu.
Latvija je zemlja sa velikim umskim prostranstvima koja daju sirovi-
nu za drvnu industriiu i industriiu papira. Latviia takode proizvodi mnoga
potrosacka dobra. tekstilne proizvode i masinske diielove. Okolina ie bogata
divliim zivotiniama. a ribarenie ie naicesca aktivnost. Po etnickom sastavu.
populaciiu cine 56 Latviiaca i 30 Rusa.
Litvaniia ie naiveca balticka drzava. Ima desetine iezera. riieka i veli-
ko sumsko bogatstvo. te oko 99 kilometara piescane morske obale. Oko 80
populaciie cine Litvanci. 11 su Poliaci i 7 Rusi. Litvaniia ie nekad bila
centar velike imperiie koia se protezala od Baltickog do Crnog mora. U Lit-
vaniji se nalazi selo Bernotai, koje je geografski centar Evrope.
Poliska ie naiveca zemlia medu 10 novopridoslih clanica Evropske
uniie. Poliska drzava ima hiliadugodisniu tradiciiu. i bila ie u sredistu evrop-
skog kulturnog i politickog razvoia ios od srednieg viieka. U sesnaestom vi-
ieku bila ie iedna od naimocniiih zemalia Evrope. Poliska ie zemlia sa ied-
nom od naivecih polioprivrednih populaciia u Evropi. Bogata ie mineralnim
nalazistima. ukliucuiuci ugali. razne metale i mineralne soli. Rudnik soli Ve-
licka (Wieliczka) je jedna od najstarijih industrijskih kompanija koja jo radi
na svijetu. Univerzitet u Krakovu, osnovan 1364. godine, je jedan od naj-
starijih univerziteta u Evropi.
Cenralna Evropa
Ceska republika ie bila dio Habsburske imperiie oko 300 godina. Ne-
zavisnost ie stekla kao dio Cehoslovacke 1919. godine. Ceska ie bila iedna
od naiindustriializovaniiih drzava priie II svietskog rata. Mirnim razlazom
od Slovacke. 1993. godine. postala ie zasebna nezavisna drzava. Glavni grad
Prag. star preko 1.000 godina. ie iedan od naiposieceniiih gradova u Evropi.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
82
odmah nakon Pariza. Ceska ie proizvodac svietski poznatog piva i mineralne
vode koia proistice iz vise od 900 prirodnih izvora. sto predstavlia svietski
rekord.
Slovacka. bivsa clanica Habsburske imperiie. ie postala nezavisna dr-
zava nakon razlaza sa Ceskom 1993. godine. U to vriieme morala ie da
izgradi centralnu administraciju i odvojen monetarni, bankarski i poreski sis-
tem. Glavni grad Bratislava. koii lezi na riieci Dunav. ie bogat sredniovie-
kovnom i baroknom arhitekturom. Etnicki. populaciia se sastoii od 86 Slo-
vaka. a naivecu nacionalnu maniinu cine Madari.
Madarska ie zemlia ciii ie glavni grad sastavlien od dviie polovine.
Budima i Peste. koie leze na riieci Dunav. nekoliko stotina kilometara nize
od Bratislave. Grad je bogat istorijom i kulturom, i poznat po svojim ljekovi-
tim izvorima. Zapadni dio zemlie ie brdovit. a istocni cine plodne ravnice.
Jezero Balaton. popularna turisticka destinaciia. ie naivece iezero centralne
Evrope. Madarska ie vrlo muzikalna zemlia. ciia ie tradicionalna Iolk muzi-
ka bila inspiraciia velikom kompozitiru Francu Listu. Madarski iezik ie veo-
ma razlicit od ostalih evropskih iezika. a daleku slicnosti ima samo sa Iin-
skim i estonskim jezikom.
Sloveniia ie bila prva republika bivse SFRJ koia se odvoiila i potrazila
svoiu buducnost u evropskim integraciiama. Glavni grad Liubliana ie osno-
van jo u rimsko doba i njegova arhitektura je protkana motivima iz perioda
Habsburske imperiie. Naivecu turisticku atrakciiu zemlie cini Postoinska ia-
ma. cuvena po svoiim praistoriiskim vodenim zivotiniama.
Mediteranska ostrva
Malta je uvijek bila stjecite raznih civilizacija i njena istorija se pro-
teze tokom hiliadu godina. Turizam ie vrlo vazna dielatnost na Malti. ali i
druge usluge dozivliavaiu procvat. posebno Iinansiiske i usluge transporta.
Lokalni iezik ie blizak arapskom. a drugi sluzbeni iezik ie engleski.
Kipar je dugo bio raskrsnica Evrope, Azije i Afrike i jo uvijek ima
mnoge tragove iz romanskog, vizantijskog i venecijanskog perioda. Glavna
ekonomska aktivnost ostrva je turizam, komercijalno pomorstvo, izvoz tek-
stilnih i farmaceutskih proizvoda, kao i usluge.
Kako ie tekao proces pridruzivania
Prvog maia 2004. godine desilo se naivece prosirenie u istoriii
Evropske uniie. kada ie u nieno okrilie pristupilo deset novih zemalia. Cla-
nice EU postale su: Madarska. Ceska. Slovacka. Poliska. Litvaniia. Latviia.
Estoniia. Sloveniia. Kipar i Malta. Ovo ie do sada naivece prosirenie Evrop-
Istocno proirenje Evropske unije Nataa Kuzmanovic
83
ske unije, i predstavlja svojevrstan eksperiment za njeno dalje funkcioni-
sanie. od cega svakako zavise buduca prosirenia. kao i produbliavania inte-
gracija unutar Evropske unije.
Pocetak pridruzivania zapoceo ie ugovorom o pridruzivaniu koie su
zemlie centralne i istocne Evrope potpisivale sa Evropskom uniiom pocet-
kom devedesetih godina prolog vijeka. Ovaj, tzv. Evropski sporazum pred-
stavlia medunarodno-pravni ugovor koii se potpisuie sa ciliem da se podrzi
demokratizaciia zemalia kandidata. stvaranie pravne drzave. postivanie liud-
skih prava i razvoi trzisne ekonomiie. Evropski sporazum pruza pravni okvir
za bilateralne veze izmedu zemalia kandidata i Evropske uniie. Pokriva sa-
radniu vezanu za trgovinu. politiku i priblizavanie pravnih sistema. indu-
striiu. zastitu okoline. saobracai. carine i kulturu. Ovim ugovorom. Evropska
uniia ostvaruie privilegovane ekonomske odnose sa drzavama kandidatima. a
asimetricnost ie izrazena u brzoi liberalizaciii trgovine Evropske uniie od
liberalizaciie pridruzenih zemalia. Krainii cili ie stvarania zone slobodne
trgovine u zadatom periodu.. Najbitniji momenat ugovora jeste eksplicitan
navod o perspektivi buduceg clanstva u Evropskoi uniii.
Madarska ie podniiela zahtiev za pristupanie Evropskoi uniii 1994.
godine. a zatim i ostale drzave (posliednia ie to ucinila Sloveniia
10.06.1996). Sam proces tece na sliedeci nacin: drzave upucuiu Savietu
zahitev za pristupanie. a Saviet trazi mislienie Komisiie. Nakon sto saslusa
mislienie Komisiie. Saviet iednoglasno donosi odluku o zapocinianiu prego-
vora sa drzavom koia ie uputila zahtiiev za pristupanie (kandidatom za clan-
stvo). Predmet pregovora EU sa kandidatima jeste njihovo prihvatanje teko-
vina Zajednice (tzv. acquis communautaire). Acquis communitaire sadrzi vi-
e od 80.000 stranica zakona Evropske unije, podijeljenih na 31 poglavlje.
Poglavlja se otvaraju za pregovore i nakon to drzava kandidatkinia ispuni
postavliene standarde u konkretnom poglavliu ono se .zatvara'. Vazno ie
istaci da se ne pregovara oko postavlienih standarda i uslova vec samo oko
rokova dostizanja ovih standarda i prelaznih rjeenja, koja odobrava Savjet
iednoglasno. Nakon sto se sva poglavlia zakliuce. usvaiaiu se u paketu i
sliiedi sklapanie ugovora o pristupaniu. U tom smislu. Saviet trazi mislienie
Komisiie o pristupaniu drzave kandidatkinie. koie ga ne obavezuie. Evropski
parlament takode mora apsolutnom vecinom glasova da se saglasi sa priie-
mom novih clanica. Nakon toga Savjet jednoglasno donosi odluku o prijemu
novih clanica. Sliiedi svecano potpisivanie ugovora o pristupaniu od strane
seIova drzava i vlada svih drzava clanica. te drzave kandidatkinie. a potom
proces ratiIikaciie ugovora o pristupaniu u svim drzavama clanicama EU i
potenciialnoi drzavi clanici i tek nakon ovoga kandidat postaie punopravni
clan Evropske uniie.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
84
Odmah nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, Evropska unija je
uspostavila diplomatske veze sa zemliama centralne i istocne Evrope. Ubrzo
zatim otklonila je kvote na uvoz za veliki broj proizvoda, proirila generalni
sistem preIerenciia i tokom nekoliko narednih godina zakliucila trgovacke
aranzmane sa vecinom zemalia centralne i istocne Evrope.
Da bi pomogla zemliama koie su aplicirale za clanstvo u Evropskoi
uniii da sprovedu za to neophodne reIorme. Uniia ie pruzila Iinansiisku po-
moc kao dio svoie predpristupne strategiie. U tom smislu. 1989. godine krei-
ran ie PHARE program. sa ciliem da pruzi Iinansiisku podrsku zemliama
centralne i istocne Evrope u niihovim naporima za pobolisanie ekonomiie.
Ovai program prvenstveno ukliucuie miere za institucionalnu izgradniu. pro-
pracenu investiciiama. kao i miere dizainirane za promovisanie ekonomske i
drutvene kohezije. PHARE program spada pod odgovornost Generalnog
direktorata za prosirenie. koii ie takode odgovoran i za sveobuhvatnu koordi-
naciju predpristupne asistencije, koja obuhvata jo i ISPA i SAPARD pro-
grame. ISPA program pruza podrsku investiciiama u saobracai i okolinu. a
SAPARD program daje podrku poljoprivrednom sektoru i razvoju ruralnih
podruciia. Kipar i Malta su primale predpristupnu pomoc preko slicnih
instrumenata i aranzmana. koii su sa ovim zemliama uspostavlieni tokom se-
damdesetih godina.
Na Samitu u Kopenhagenu 1993. uspostavljeni su tzv. Kopenhagen-
ski kriteriiumi'. ciie ispuniavanie ie uslov za priiem u Evropsku uniiu. Krite-
rijumi se odnose na:
stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, pluralizam, vla-
davinu prava, ljudska i manjinska prava;
trzisna privreda koia Iunkcionise i moze da izdrzi pritisak konku-
renciie na unutrasniem trzistu;
sposobnost preuzimania prava i obaveza koii proizilaze iz clanstva
u Uniji;
privrzenost cilievima politicke. ekonomske i monetarne uniie.
Procjenu postignutog napretka u ispunjavanju kriterijuma tokom pri-
prema za pristupanje daje Evropska komisija. Evropska komisija alje redov-
ne izvjetaje Savjetu, i ovi izvjetaji bili su baza na osnovu koje je Savjet do-
nosio odluku o vodeniu daliih pregovora. ili niihovom prosireniu na druge
zemlje. Od prvog izvjetaja, koji je podnesen u novembru 1998. godine, Ko-
misija je prezentovala nekoliko izvjetaja na godinjoj osnovi. U svom pe-
tom izvjetaju, koji je podnesen u oktobru 2002. godine, Komisija je pre-
porucila Evropskom savietu da Kipar. Ceska. Estoniia. Madarska. Latviia.
Litvaniia. Malta. Poliska. Slovacka i Sloveniia ispuniavaiu politicke i eko-
Istocno proirenje Evropske unije Nataa Kuzmanovic
85
nomske kriteriiume. te da su spremne za clanstvo u Evropskoi uniii. Iste go-
dine, Evropski savjet u Kopenhagenu odobrio je pristup ovih 10 zemalja, i
niihov ulazak u Evopsku uniiu odreden ie za mai 2004. godine.
Predpristupna strategija
Krajem 1994. odine, na samitu Evropskog Savjeta u Esenu definisana
ie Predpristupna strategiia koiom se zemlie centralne i istocne Evrope pripre-
maiu za clanstvo u Evropskoi uniii. Strategiia se bazirala na cetiri osnovna
elementa:
implementacija evropskih sporazuma;
PHARE program Iinansiiske pomoci;
strukturalni diialog koii okuplia sve zemlie clanice i zemlie kandi-
date na diskusiii o pitaniima od zaiednickog interesa;
ucestvovanie u programima i agenciiama Evropske zaiednice.
Osnovu predpristupne strageriie cine PHARE program. ISPA i
SAPARD programi. Putem ovih programa zajedno, godinje se davalo oko 3
miliiardi evra za pomoc pri prilagodavaniu za clanstvo u Evropskoi uniii.
Pored toga. posebnim dogovorom u predpristupnoi pomoci. Kipar i Malta su
zajedno primile oko 95 miliona evra u periodu 20002004. Pored toga, 1998.
godine lansiran je proces, poznat kao twinning, sa namjerom da pomogne
zemljama kandidatima pri razvijanju moderne i efikasne adminsitracije, jed-
nake onoi u zemliama Evropske uniie. Program ie identiIikovao i podrzao
proiekte pomocu koiih administrativna tiiela mogu da nauce kako da ruko-
vode kliucnim podruciiima politika Evropske uniie (polioprivreda. okolina.
regionalni razvoi. pravosude i unutrasnii poslovi). Dio procesa ie ukliucivao
angazovanie eksperata iz postoiecih zemalia Evropske uniie za svaki
projekat za period od najmanje dvanaest mjeseci i savjetnika i mentora koji
su zaduzeni za lokalne zvanicnike. U periodu od 1998. do 2002. godine spro-
vedena su 683 projekta.
PHARE
PHARE program je jedan od tri predpristupna instrumenta finansirana
od strane Evropske unije kojim se pomagalo zemljama tokom procesa pri-
druzivana Evropskoi uniii. Bio ie to prvi konkretan odgovor Evropske uniie
na neophodnu pomoc bivsim komunistickim zemliama da produ kroz tran-
ziciiu ka visestranackoi demokratiii i trzisnoi ekonomiii. Kreiran 1989. godi-
ne. prvenstveno kao pomoc Madarskoi i Poliskoi. prvim zemliama koie su se
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
86
oslobodile komunizma, vrlo brzo je proiren na sve zemlje kandidate iz
centralne i istocne Evrope. Korist od ovog programa do 2000. godine imale
su i zemlje zapadnog Balkana, kada je ovu ulogu 2001. godine preuzeo
CARDS program.
Od svog nastanka, PHARE program se koncentrisao na projekte pru-
zania pomoci kako bi se osiguralo da nove zemlie imaiu administrativnu
sposobnost da odgovore na prava i obaveze koie proizilaze iz clanstva u
Evropskoj uniji. Ideja je bila da zemlje steknu sposobnost za efikasno ko-
ristenie Iinansiiske pomoci Evropske uniie. i pripreme se za primienu pravila
Evropske uniie u potpunosti i korektno. Pored toga. PHARE podrzava
investicije u infrastrukturne projekte. Phare program je u potpunosti foku-
siran na prioritete iz Mape puta i Partnerstva za pristup. Ova dva dokumenta
definiu sveobuhvatne prioritete koje zemlja kandidat mora da ispuni, kako
bi se pripremila za pristupanje Evropskoj uniji. Partnerstvo za pristup je sas-
tavlieno za svaku zemliu posebno. i pruza pregled prioritetnih podruciia u
kojima zemlja mora da ostvari napredak, te daje nacrt modusa podrke
PHARE programa ovim akciiama. Drugu bazu predpristupne strategiie cini
Nacionalni program za usvajanje Acquis-a, kojim se definievremenska ta-
bela, te procjenjuje vrijeme i troak svih koraka potrebnih da bi se zemlja
pripremila za clanstvo. Osnovni cilievi PHARE programa su:
iacanie iavne administraciie i instituciia do niihovog eIektivnog
funkcionisanja unutar Evropske unije;
promocija konvergencije sa irokom legislativom Evropske unije
(acquis communitautaire) i redukovanje potrebe za tranzicionim
periodom;
promocija ekonomske i drutvene kohezije.
Hiliade proiekata ie implementirano sirom centralne i istocne Evrope.
i oni u svoioi velicini variraiu od multidrzavnih proiekata do lokalnih sema.
Ovi proiekti pokrivaiu siroki obim sektora: od nadogradnie puteva. zelie-
znica i gradskog saobracaia u skoro svakoi zemlii. do sistema ucenia na da-
ljinu u Poljskoj, podrke za regulatorna tijela iz oblasti komunikacija u Lit-
vaniii. obezbiiedenia medicinske opreme u nekoliko zemalia. ili podrske za-
tite korita rijeke Dunav u Rumuniji.
ISPA
ISPA program ie kreiran sa namierom da Iinansira saobracaine i oko-
linske infrastrukturne prioritete identifikovane u Partnerstvu za pristup 10
zemalia kandidata iz centralne i istocne Evrope. ISPA ie uspostavlien u iunu
Istocno proirenje Evropske unije Nataa Kuzmanovic
87
1999. godine, i baziran na prijedlogu Komisije u dokumentu Agenda 2000,
sa ciljem poboljanja ekonomske i socijalne kohezije za period 20002006.
ISPA uglavnom finansira okolinske i transportne infrastrukturne projekte, te
ispada pod odgovornost Generalnog direktorakta za regionalnu politiku.
Iskliucivo Iokusiranie ISPA programa na okolinske i transportne inIra-
strukturne miere ie omogucilo PHARE programu da se Iokusira na ostale
aspekte ekonomske i sociialne koheziie. cime se izbieglo preklapanie odgo-
vornosti u ovom polju.
SAPARD
Cili SAPARD programa ie da pomogne zemliama centralne i istocne
Evrope pri riesavaniu problema stukturalnog prilagodavania svoiih polio-
privrednih sektora i ruralnih podruciia. kao i implementaciii acquis
communitaire koia se odnosi na Zaiednicku polioprivrednu politiku. Pro-
gram je dizajniran da odgovori na prioritete identifikovane u Partnerstvu za
pristup. SAPARD ie takode uspostavlien u iunu 1999. godine. kao dio
prijedloga Komisije u dokumentu Agenda 2000, kao program za poboljanje
predpristupne pomoci u periodu 20002006. Finansira samo miere polio-
privrednog razvoia. i razvoia ruralnih podrucia. Spada pod odgovornost Ge-
neralnog direktorata za poljoprivredu.
Twinning
Twining. kao alat za predpristupnu pomoc za izgradniu instituciia.
lansiran ie u maiu 1998. godine. Twining program pomaze zemliama kandi-
datima da razviju modernu i efiskanu administraciju, sa strukturom, ljudskim
resursima i menadzment viestinama koie su potrebne za implementaciiu
acquis communitaire. Ovai program omogucava administrativnim tiielima
zemalia kandidata da rade sa svoiim partnerima u zemliama clanicama
Evropske uniie. te zaiednicki razviiaiu i implementiraiu proiekte ciii ie cili
prenos. primiena i implementaciia speciIicnih diielova acquis communitaire.
Strane se unaprijed dogovaraju o detaljnom programu rada kako bi se zado-
voliili cilievi vezani za prioritetna podruciia acquis-a. koia su deIinisana u
Partnerstvu za pristup.
Kao uslov za prikliucenie. nove clanice su morale da usvoie pravila i
regulativu Evropske uniie. Moze se reci da uclanienie u Evropsku uniiu ne
ostavlia netaknutim ni iedan dio pravnog poretka drzave i ni iednu sIeru
odnosa u kojoj ona djeluje. to se promjene u domenu zakonodavne vlasti ti-
ce. uclanienie u Evopsku uniiu znaci da se iz nadleznosti nacionalne skup-
stine i vlade izuzimaiu sva ona pitania koia su ukliucena u oblast dielovania
Evropske uniie. koiih niie malo. i koia se ticu samih osnova ekonomskog si-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
88
stema. To prakticno znaci da vlada nece moci da odlucuie o carinama.
taksama, uslovima kretanja roba, usluga, kapitala i radne snage, ili da usvaja
mjere zatite nacionalne industrije ili poljoprivrede. Naprosto, pravila o tome
vie ne pie vlada. Ona su zapisana u ugovorima o osnivanju Evropske unije
ili ih donose njeni organi.
Kako se mijenjala Evropska unija
Paralelno sa procesom priblizavania istocnoevropskih drzava clanstvu
u Evropskoi uniii. i sama Uniia morala ie da prode kroz reIorme. ier ie
sistem koii ie prvobitno bio predviden za sest drzava osnivaca trebalo pri-
lagodavati svakim novim prosireniem. Upravo zbog toga. Evropska komisiia
ie 1997. godine sacinila dokument nazvan Agenda 2000: iaca i prosirena
Uniia. u koiem iznosi priiedloge za reIormu zaiednicke polioprivredne po-
litike, te regionalne, strukturne i kohezione politike koje zahvataju oko 80%
budzeta EU. Na tragu ovih priiedloga. Evropski saviet. u Berlinu. 1999. go-
dine, usvojio je reformski paket mjera kako bi se ove politike prilagodile iza-
zovima koie nosi prosirenie na relativno siromasne zemlie centralne i istocne
Evrope. a koie ce zbog slabiie razviienosti i velikog broia agrarnog stanov-
nistva imati ogromna potrazivania u okviru ovih politika. Naiznacainiie
institucionalne reforme u cilju pripreme za novo grandiozno proirenje
izvrsene su reviziiom Ugovora na meduvladinoi konIerenciii u Nici.
Ugovor u Nici
Iako su neke izmiene uciniene ios 1996. Ugovorom iz Amsterdama.
tek ie Ugovor iz Nice konacno pripremio teren za sirenie Evropske uniie na
maksimalno 27 drzava clanica. Tako ie reIormisana Komisiia. pa se niena
kompoziciia koia ie egzistirala u Uniii od 15 clanica. i koiom ie 10 zemalia
imalo po iednog predstavnika. a 5 zemalia po dva. promiienila u smislu da ce
ubuduce Komisiiu saciniavati po iedan drzavlianin svake zemlie clanice. Ta-
kode. utvrdena ie nova raspodiela miesta u Evropskom parlamentu i prosire-
ne su mu nadleznosti. te ie izvrsena nova ponderaciia glasova u Savietu. Ka-
ko proces donosenia odluka ne bi bio blokiran trazeniem iednoglasnosti. pro-
siren ie broi oblasti u koiima Saviet odlucuie kvaliIikovanom vecinom. sto
se smatra iednim od naiznacainiiih dostignuca Ugovora o Nici.
Agenda 2000
Ocekivalo se da istocno prosirenie ima veliki uticai na regionalnu po-
litiku. kao naivazniiu politiku sa Iinansiiske tacke gledista. Postoje dva raz-
Istocno proirenje Evropske unije Nataa Kuzmanovic
89
loga za ovo. Jedan se odnosi na cinienicu da. po prvi put. 12 zemalia koie su
aplicirale (10 primljenih 1. maja 2004, plus Rumunija i Bugarska koje jo
cekaiu na clanstvo) predstavliaiu zaiedno 28.3 populaciie Evropske uniie.
Drugi se odnosi na bitnu razliku ovog proirenja u odnosu na prethodna, a
koia se ogleda u cinienici da su zemlie centralne i istocne Evrope kadidati sa
najsiromanijim ekonomijama od svih dosadanjih. Nivo BNP-a per capita
zemalia centralne i istocne Evrope zaiedno manii ie od iedne trecine prosieka
Evropske uniie. te od pola BNP-a koie zaiedno imaiu cetiri naisiromasniie
zemlje Evropske unije. Prema procjenama Komisije iz 1995. godine, proire-
nie tadasniih strukturalnih Iondova na sve clanice centralne i istocne Evrope
ce zahtiievati dodatnih 38 miliiardi evra u budzetu Evropske uniie. Isto-
vremeno. pristup ovih 10 zemalia povecace populaciiu Evropske uniie ekvi-
valentno populaciii Niemacke. Belgiie i Holandiie zaiedno. Sa druge strane,
ekonomiia novih deset zemalia ie slabiia od Norveske. Ovo znaci da ce se
prosiecan BNP Evropske uniie smaniiti za 16. u potpunosti miieniaiuci sli-
ku bogatih i siromasnih zemalia i regiia. Pored toga. ocekivalo se da ce pri-
iem novih clanica imati uticaia na polioprivredno trziste Evropske uniie. Po-
lioprivredna proizvodnia novih clanica ie znacaina. dok su ciiene i okolinski
standardi nizi od onih u Evropskoi uniii. Sa nepromiienienom zaiednickom
poljoprivrednom politikom, proirenje bi izazvalo velike probleme kako po
pitaniu budzeta. tako i u odnosu na ciiene polioprivrednih proizvoda.
Sve ovo je ukazivalo na potrebu dubokih reformi politika Unije. Kao
odgovor na izazov koii pruza istocno prosirenie. Komisiia ie 1997. godine
publikovala Izviestai. nazvan Agenda 2000. koii ie sadrzavao priiedloge Ko-
misiie za reIormu strukturalnih Iondova i zaiednicke polioprivredne politike.
predlozio Iinansiiske perspektive u periodu 2000. do 2006. godine. te dao
prijedloge Komisije za strategiju proirenja.
U dokumentu Agenda 2000, Komisija je deklarisala da ekonomska i
sociialna koheziia mora ostati politicki prioritet' u prosirenoi Evropskoi
uniji. Nakon tekih pregovora, dokument je usvojen u martu 1999. godine.
Niime ie utanacen sporazum o strukturalnoi politici. koiim ie dogovorena su-
ma od 213 milijardi evra za strukturalne i kohezione fondove tokom na-
rednih 7 godina. Broj ciljeva politike je redukovan sa sedam na tri, u skladu
sa priiedlogom Komisiie. Pored toga. proporciia EU populaciie koia zivi u
regiiama koie primaiu pomoc u skladu sa prva dva cilia ie redukovana sa
51 na 40. Da bi se ova promiena ublazila. pripremlieni su tranzicioni pa-
keti pomoci za regiie koie gube strukturalnu pomoc. Cetiri naisiromasniie
zemlie clanice su dobile bitku za ocuvanie kohezionih Iondova za period od
2000. do 2006. godine. sa porastom raspolozivih sredstava sa 15 na 18 mili-
jardi evra. Mada je Agenda 2000 dala okvir za period 20002006, smatra se
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
90
da nije u potpunosti rijeila pitanja regionalne politike nakon proirenja. Sa
prosireniem. broi zemalia koii ce. u skladu sa kriteriiumom nivo BNP-a nizi
od 75 prosieka Uniie. primati pomoc iz Iondova se smaniuie. Ulaskom Bu-
garske i Rumuniie. koii se ocekuie 2007. godine. nivo zivotnog standarda u
Uniii ce ios vise opasti. pa ce neke od novopridoslih zemalia. na primier Slo-
veniia. preci u grupu zemalia ciii ie BNP iznad 75 uniiskog prosieka. cime
ce postati davalac. a ne primalac iz Iondova. Ovo ie iedan od neriiesenih
problema sa koiim Uniia treba da se suoci u buducnosti.
Kakve su posljedice proirenja
Pretpostavka je da se proirenjem Evropske unije iri zona slobodne
trgovine. demokratiie i trzisne privrede. Sa 10 novih clanica stanovnistvo EU
se povecalo za oko 20. dok ie porast BNP-a manii od 10. Cinienica da su
nove clanice znatno siromasniie od dotadasniih 15 zemalia. te da su sve.
osim Malte i Kipra. nedavno izasle iz cetrdesetogodisnie komunisticke dik-
tature. ukazuie na to da ce nove drzave zahtiievati i trebati znatno veca sred-
stva iz kohezionih Iondova. Takode. veliki broi agrarnog stanovnistva novih
10 clanica zahtievace ogromna prelivania iz agrarnog budzeta. U skladu sa
tim, integracija novih zemalja se vodi putem pristupa EU programima i fon-
dovima. cime se limitirana stredstva Uniie usmieravaiu na prioritetne
projekte kojima su najpotrebniji. U periodu od ulaska 10 novih zemalja, 1.
maja 2004. godine, do kraja 2006. godine, suma od 21,75 milijardi evra iz
strukturalnih i kohezivnih Iondova Evropske uniie bice rasporedena na nove
clanice. Nove clanice takode prosperiraiu iz podrske niihovim Iarmerima ko-
ia se pruza u okviru Zaiednicke polioprivredne politike.
Predvida se da ce vece i vise integrisano trziste dati podsticai eko-
nomskom rastu kako za novopridosle. tako i za stare zemlie clanice. Evrop-
ska komisiia procieniuie da ce pridruzivanie Uniii dodati do 1 ekstra rasta
svake godine za novopridosle zemlie tokom prvih deset godina clanstva u
Uniji. Iznos dodatnog rasta u u ostalim zemljama, iako manji, i dalje je ve-
oma znacaian. Prosireno iedinstveno trziste ce omoguciti konkurenciiu EU
Iirmi sa vecim poslovnim mogucnostima. kreirace se radna miesta i pove-
cace se priliv prihoda od poreza koii ce vlade moci da potrose na prioritetne
programe. Iskustvo Irske. Portugaliie. Spaniie i Grcke pokazuie da clanstvo
moze biti podsticai rasta raniie slabih ekonomiia. Priiemom novih clanica.
trziste EU se povecalo na 450 milona stanovnika. sto nudi neslucene mo-
gucnosti. Ocekuie se da ce se. kao rezultat slobodnog trzista. stimulisati trgo-
vina. povecati konkurentska poziciia kompaniia iz Evropske uniie. otvoriti
mogucnost za speciializaciiu u proizvodnii i povecan plasman proizvoda uz
Istocno proirenje Evropske unije Nataa Kuzmanovic
91
iste troskove. Novopridosle clanice ce imati koristi od talasa investiciia od
strane kompanija iz Evropske unije u auto industriju, maloprodaju, bankarski
sektor. te energetski i telekomunikacioni sektor. Tako. na primier. niemacki
Volkswagen ie preuzeo Skodu u Ceskoi; Irancuski telekom ie dionicar u
poliskom operatoru TPSA; lanac maloprodaie koii ie u naivecoi mieri
smiesten u Francuskoi. Niemackoi. Velikoi Britaniiii. Belgiii i Holandiii ie
uspostavio prodaine centre sirom centralne i istocne Evrope. Ocekuie se da
ce kombinovana iniekciia nove tehnologiie. know-how i Iinansiiskih investi-
cija dati podsticaj produktivnosti, te restrukturisanju starih industrija i razvi-
janju novih.
Uslovi clanstva dogovoreni sa novim zemliama ukliucuiu i obavezu
usvajanja jedinstvene valute evro i prihvatanje discipline ekonomske i mone-
tarne uniie (EMU). Medutim. proces prikliucenia evro zoni niie automatski i
ne postoii iedinstvena vremenska tabela za niega. Kao sto ie bio slucai i sa
raniiim zemliama pridoslicama. svaka zemlia ce se prikliuciti evro zoni u
skladu sa individualnom tabelom vremena. Priie nego sto budu u mogucnosti
da prihvate iedinstvenu valutu. nove clanice moraiu da zadovolie zahtieve
EMU koii se ticu budzetskog deIicita. duga. inIlaciie i stabilnosti deviznog
kursa. U praksi ovo znaci da prve zemlie nece moci da prihvate evro priie
2006. godine. Odredeni broi zemalia pridoslica ie vec dao signale za sprem-
nost za prihvatanie evra sto ie priie moguce.
Novi clanovi ce imati vaznu ulogu u zastiti slobode kretania gradana
Evropske unije i njihove bezbjednosti. Unutranja mobilnost i bezbjednost u
okviru EU ie dielimicno osigurana eIektivnom kontrolom spolinih granica
Uniie. Obzirom na niihov geograIski polozai. nove zemlie clanice preuzi-
maiu odgovornost cuvania velikog diiela granice Evropske uniie. Da bi im
pomogla u ovom zadatku. EU ie pruzila znacaina sredstva u modernoi opre-
mi i personalnim obukama i nastavice sa ovim procesom do 2006. godine.
Primiena miera u ovom pogledu ie u interesu novih zemalia clanica. posto su
i one sada postale krajnje destinacije za ilegalnu imigraciju ili kriminal, a ne
samo tranzitne tacke do drugih zemalia Evropske uniie. Dodatno. interne
granice izmedu novih i starih zemalia ce biti u potpunosti ukloniene iedino
kada zatita spoljne granice bude adekvatna i zasnovana na jednoglasnim
odlukama zemalia clanica.
Evidentno ie da ce i stare i nove zemlie clanice imati znacainu korist
od proirenja Evropske unije sa 15 na 25 zemalja. Ipak, velike promjene su
uvijek uzrok i velikoj zabrinutosti, pa tako ni proirenje Evropske unije nije
izuzetak.
Zbog same velicine ovog prosirenia. istocno prosirenie kod liudi sa
obe strane .granice' izazvalo ie dosta pitania koia se ticu uticaia na niihove
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
92
zivote i posao. Neki liudi na zapadu su brinuli o tome da ce nihovi poslovi
biti ugrozeni dolaskom ieItine radne snaga sa istoka. i poiavom opasnosti
prenosa proizvodnie u podrucia sa nizom ciienom rada. Upravo radi toga.
uspostavlieno ie prelazno riesenie na osnovu koieg ce trziste rada za stanov-
nike novih 10 clanica biti zatvoreno tokom narednih 7 godina. Ipak. iskustva
sa prethodnim prosireniima su pokazala da. u svakom slucaiu. relativno mali
broi radnika emigrira u stare clanice. Ukoliko Iokus ekonomske politike bu-
de na podizaniu zivotnog standarda i povecaniu ekonomskog rasta novih ze-
malia. kako bi se dostigli uniiski standardi. logicno ie ocekivati da ce poiave
migraciie na zapad biti zanemarliive. Konacno. ciiela ideia istocnog prosi-
renia ieste zavrsetak psihoze istocno-zapadne podiele i hladnog rata. i Uniia
bi trebalo da svoje akcije usmjeri u izravnjavanje socijalnih nejednakosti
izmedu nove i stare Evrope.
Sa druge strane. u novim zemliama clanicama Evropske uniie liudi su
se pitali da li niihove ekonomiie mogu da izdrze konkurenciiu zapadnih Iirmi
ili da li niihovi polioprivrednici mogu da prezive konkurenciiu polio-
privrednika EU, godinama stimulisanih podrkom koju dobijaju putem za-
iednicke polioprivredne politike. Drugi su brinuli da ce bogatiii gradani
Evropske unije uzrokovati porast cijene nekretnina. Problem zatite agrarnog
stanovnistva moze se vidieti na primieru Sloveniie. Ova zemlia ie iedina od
svih 10 novopridoslih zemalia pruzala subvenciie svoiim polioprivredni-
cima. gotovo na isti nacin kako ie to cinila Evropska uniia devedesetih.
Ulaskom u Evropsku uniiu. ova praksa se zavrsava. a polioprivrednicima ce
u novom okruzeniu biti obezbiedeno samo 25 podrske koiu imaiu za-
padnoevropski i grcki Iarmeri. Na sastanku u Kopenhagenu 2002. godine.
izricito ie zabranieno da novopridosla zemlia clanica sama. sa svoie strane.
obezbieduie doprinos kakav Evropska uniia pruza svoiim seliacima. Da bi
pokusali ublaziti posliedice riesenia po kome ce novopridoslo agrarno sta-
novnitvo punu podrku Evropske unije dobijati tek nakon deset godina,
odluceno ie da ce zemlie clanice primati Uniiinu pomoc u iznosu od 10 mili-
jardi evra u periodu od 2004. do 2006. godine. Ipak, ostaje utisak da ovakav
agrarni protekcionizam Evropske uniie dovodi u nepravedan polozai polio-
privrednike novih clanica. i postavlia se pitanie da li ce oni u ovakvoi situ-
aciii moci da opstanu.
Na politickom nivou. neki su se pitali da li ovako veliko prosirenie
moze da uspori produbliivanie evropskih integraciia. ili razvodni trenutna
dostignuca u tom pogledu. Neke zemlie su se pitale da li mozda suvise brzo
predaju svoju suverenost Briselu, tek nakon to su se otresle sovjetskog
jarma. Strah od obima prenosa ovlatenja sa nacionalnog nivoa na nivo
Uniie i pitanie suvereniteta moze postati kocnica iacania EU. Skorasnie an-
Istocno proirenje Evropske unije Nataa Kuzmanovic
93
kete pokazuju da se dosta zemalja plai preuzimanja osnovnih poluga
suvereniteta od strane Brisela. pogotovo imaiuci u vidu cinienicu da neke
postoiece clanice to nisu u potpunosti ucinile. Tako. na primier. Velika Bri-
taniia i dalie ne zeli da se povinuie svim akciiama Evropske uniie. pogotovo
kad ie riiec o porezu. moneti i spolino-odbrambenoi politici. Spomenimo i
pitanie Ustava. koii ie usvoien i ceka da ga ratiIikuiu nacionalni parlamenti
svih drzava clanica. i koii na papiru poziva na iednakost svih clanica. U tom
duhu. postavlia se pitanie da li ce Velika Britaniia biti spremna da se
odrekne diiela svoiih beniIiciia. ili da li ce Francuska i Niemacka pristati da
naprave ustupke u reIormi zaiednicke polioprivredne politike. Gdie se u tak-
voi konstalaciii snaga nalaze nove clanice. uglavnom male i siromasne ze-
mlie? Cinienica ie da svaka od malih zemalia. zahvaliuiuci institucionalnom
okviru Evopske uniie. koii ie speciialno dizainiran da pruzi svakoi zemlii i
nienim gradanima pravo glasa. ima veci uticai u evropskim i svietskim
poslovima nego sto bi imali sami. Ipak proces odlucivaia u Uniii od 25 ze-
malia bice veoma kompleksan. i bice potrebno puno napora da se ostvari sa-
glasnost o kliucnim pitaniima. To se posebno odnosi na predstavlianie Ev-
ropske unije u svijetu, jer u sistemu u kome dominiraju tri velike sile, postoji
sumnia da li ce sve zemlie biti ukliucene u spolinu i odbrambenu politiku
ravnopravno. Izrazeno u prostim broievima. proces donosenia odluka ie
uvijek kabastiji sa 25 ministarskih delegacija koje prisustvuju sastanku
Savieta Evropske uniie. Lingvisticka kompleksnost se ocrtava sa 9 novih
sluzbenih iezika koii se dodaiu vec postoiecim iedanaest. Ipak. slovenacki
clan Evropskog parlamenta ili ministar koii siedi u Savietu imace iednako
pravo da govori na ieziku naroda koii predstavlia kao i niemacki. Irancuski
ili clan iz Velike Britaniie.
Moze li se ocekivati da prosirena Uniia razviie interne istocno-zapad-
ne razlike o nekim pitaniima? U Uniii od 15 clanova. debate o izviesnim pi-
taniima podiielile su clanice duz sieverno-iuzne liniie ili izmedu velikih i
malih zemalia. Ipak. nadati se da su ovakve koaliciie speciIicne za indivi-
dualne teme i pitanja, bez permanentnog karaktera.
Kada ie riiec o zemliama koie nakon istocnog prosirenia imaiu di-
rektne morske i kopnene granice sa Evropskom unijom, a koje nemaju tre-
nutno ambiciie za clanstvom. EU samit 2002. godine se slozio da Uniia treba
da izbjegne crtanje novih linija razdvajanja i djeluje u duhu promocije sta-
bilnosti i prosperiteta na obe strane svojih granica. Dokument koji je donijela
Evropska komisija u martu 2003. godine dozvoljava proirenoj Evropi da
djeluje u smislu ambiciozne vizije. Ideja je da se susjednim zemljama po-
nude cvrsce veze. kako bi se zauzvrat podrzalo postovanie demokratskih
vriiednosti i implementirala politicka. ekonomska i institucionalna reIorma.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
94
U tom smislu. prednosti koie pruza Evropska uniia odnose se na: pravo
ucesca na trzistu EU. preIerenciiani trgovacki aranzmani. bliza preko-
granicna saradnia. razmiena u poliu nauke. kulture i edukaciie. bliza saradnia
po pitaniu zaiednickih priietnii bezbiiednosti i prevenciia konIlikata. integra-
ciia u saobracainu. energetsku i telekomunikacionu mrezu Evropske uniie.
povecana Iinansiiska pomoc itd.
U svakom slucaiu. istocno prosirenie bice velika proba Iunkcionisania
Evropske uniie u smislu nienih tendenciia za daliim sireniem. Dio buduce
agene prosirenia ukliucuie Bugarsku. Rumuniiu. vierovatno Tursku i Hrvat-
ku, a potom i ostale zemlje Zapadnog Balkana koje se ohrabruju da slijede
svoie mape puta prema eventualnom clanstvu u Evropskoi uniii.
Ideal-tip demokratije, odnosno drutvo savrenog sklada ne postoji. U
uslovima nesavrsenog sviieta i drustva poremecenih vriiednosti. sa pozadi-
nom teskih etnickih i vierskih sukoba na evropskom kontinentu tokom raz-
nih istoriiskih perioda. Evropska uniia nema alternativu. Iako ce trebati dosta
truda i napora da se stvori entitet ravnopravnih naroda i gradana. slobode i
pravednosti. Evropska uniia ie ipak izuzetna prilika da se pokaze kao de-
mokratska institucija koja potuje pojedinca bez obzira na vjeru, nacional-
nost. etnicku pripadnost ili sociialni status. U tom smislu. ogroman ie znacai
istocnog prosirenia. ier primanie zemalia iz bivseg istocnog bloka daie nadu
za stvaranie Uniie kao izuzetne ciieline. iedinstvene u razlicitosti svih naciia
koie geograIski i kulturno spadaiu pod zaiednicki evropski nazivnik.
Nastala kao tvorevina velikog vizionara Zana Monea. mozemo slo-
bodno reci da ie Evropska uniia vec do sada posluzila kao garant mira i sta-
bilnosti izmedu evropskih zemalia. a bez tog temelia ne moze se raditi na da-
ljoj nadogradnji drutva, i stvaranju slobode i blagostanja za svakog poje-
dinca.
Abstract
The entry of eight Central and Eastern European countries together
with Cyprus and Malta into the European Union on 1. May 2004. was a
historic achievement, ending centuries of division. Europe reunited means a
stronger, democratic and more stable continent, with a single market
providing economic benefits for all its 450 million citizens.
The European Union has come a long way since the original six
member states joined forces to create the European Coal and Steel
Community in 1951. and the European Economic Community in 1957,
calling upon the peoples of Europe who share their ideas to join their
efforts. The six became nine in 1973, and had grown to 15 by 1995. In the
Istocno proirenje Evropske unije Nataa Kuzmanovic
95
meantime, the European Union (as it had become by then) had created a
single market and a single currency and had expanded its economic and
social agenda to foreign and security policy as well.
The latest enlargement, from 15 to 25, is the biggest in Union history.
It has its roots in the collapse of communism, which offered an unexpected
opportunity to extend European integration. Soon after the fall of the Berlin
Wall in 1989, the European Community quickly established diplomatic
relations with the countries of Central and Eastern Europe. It removed long-
standing import quotas on a number of products, extended the Generalized
System of Preferences (GSP) and, over the next few years, concluded Trade
and Co-operation Agreements with Bulgaria, the former Czechoslovakia,
Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Poland, Romania and Slovenia.
In the meantime, the European Communitys Phare Programme,
created in 1989, set out to provide financial support for the countries efforts
to reform and rebuild their economies. During the 1990s, the European
Community and its Member States progressively concluded Association
Agreements, so called Europe Agreements, with ten countries of Central
and Eastern Europe. The Europe Agreements provide the legal basis for
bilateral relations between these countries and the EU. At the same time,
European Union carried out institutional reform needed for the forthcoming
EU enlargement with the accession of candidate countries from Eastern and
Central Europe. Economic impact of the Enlargement was considered in the
Document Agenda 2000.
The new member states from Central and Eastern Europe had a long
way to travel. They lacked the established political, economic and legal
structures that would allow them rapidly to join the Union. Because of that
fact, this enlargement raised extra questions for people on both sides about
the impact on their lives and jobs. However, it is considered that both old
and new member states will benefit from this enlargement.
By its very nature, the European Union is destined to grow. It is open
to all democratic European states that are able to take on the economic
challenges of membership and to implement its rules. Even though this
supranational organization has a has long way to travel in order to achieve its
goals, EU still presents unique opportunity for people all over the Europe,
after many centuries of war and conflict, to finally accomplish stability and
prosperity for today and future generations. This opportunity should not be
missed.
96
A.ercauoap Cnaceuoecru
menrop: +-p C.ooooaura Ioueea. Te.ero+ Mareoouuia
PA3BOJ HA OPHOCHTE HOMEIV
PEHVFhHKA MAKEPOHHJA H
EBPOHCKATA VHHJA
Bonen
Hponecnre na oennnynanero na Enpona ce enna on naiuecro nnc-
xyrnpannre remn na nenemnnnara. 3a onunnor. na npnmep. Iepmanen
nnn upannysnn. Enponcxara Vnnia npercranyna nspas na xenara na
nnnnnre nonaun. no sanpmynanero na Bropara cnercxa noina sa noc-
nocranynane rpaen mnp na Crapnor Konrnnenr. Ona caxane cexaxo ne-
xa e rouno n ncroro npercranyna enna on npnunnnre xoia nonene no
ornounynane na nnrerpannnre. 3a npoceunnor Bnanen. Hopryranen nnn
Ipx. Enponcxara Vnnia npercranyna nemro npyro. Tne nepynam n nenec.
Enponcxara Vnnia nnn nnrerpannnre rn noxnnaynaar xaxo nanena manca
sa nnes no rpynara nemoxparcxn npxann mnory pry no pacxnnynanero co
nnnnoro nnxraropcxo mnnaro. H naxnara nepnennnia sa cymrnnara na
Enponcxara Vnnia. ncro raxa e rouna. 3a naponnre na npxannre xon
nponsneroa on nopanemnnor xomynncrnuxn nox (Honcxa. uemxa.
Vnrapnia. Cnonennia. Ecronnia. harnnia...) nonanenara paxa na Enponia-
nnre npercranyna uauuoua.ua npu.ura xoia onosmoxn na nne npemocren
nonynexonnnor ias nomery naponnre co cnnuna nonnrnuxa xynrypa. on-
uan n pennrnia. no co pasnnuno onmrecrneno n nonnrnuxo ypenynane.
Baxnoro caxane ncro raxa e no xopenannia co nncrnnara.
Bo nanenynanero na nnnnnnnyannnre npnunnn sa nacranoxor na
Enponcxara Vnnia n moxene na onnme no nenornen nneixn nnn rn nma
mnory. no nenra nepynam nexa e camo enna. +enara sa merycena copa-
orxa n nnrerpnpane ia caxam camo xaxo non xnannrer no nacoxa na
nocnocranynane mnp n ronepannnia xoia eme sannmana co. cera nexe
ncropncxara Pexnapannia na nnsnonepor Poepr Byman.
Enponcxara Vnnia npercranyna ynnxaren onnx na oennnynane na
npxannre. rnenano on reopercxa onnocno npanna nepcnexrnna. 3a cexoi
crynenr na npannnre axynrern raa e noxnneana xaxo nemro xoe ne ce
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
97
nxnonyna no nosnarnre n namnpoxo paspaorynann reopercxn pamxn nnn
nocrynarn. Hexoi xe peue nexa roxmy raxnara ynnxarnocr na EV rn repa
enponencrnre rpnxnnno na paorar na couynynane n nonaramomno nsnn-
rnynane na onoi npoexr. Bo onoi nen rpea na ce ncraxne n nexa naunnor
na xoi no nnnnna xe ce pasnnna EV naimnory sanncn on nac camnre xon na
pasnnunn nnnoa no onmrecrnenara xnepapxnia xe paornme no xopncr na
onoi npoexr nnn xe ro ynnmrnme ncrnor.
Bo npononxenne na onoi rpyn. xe ce onnam na nanam nenocen
npernen na onnocnre nomery Penynnxa Maxenonnia n Enponcxnre
3aennnnn. onnocno Enponcxara Vnnia. Bo raa nacoxa. na noueroxor xe ce
ocnpnam na onmrnre acnexrn na npomnpynanero n na onnocor na Enpon-
cxara Vnnia xon nopanemna Jyrocnannia n xon npxannre xon nponsneroa
co nnconynniara na CuPJ. Ke npononxam co nonnaox ocnpr na pasnoior
na onnocnre nomery Penynnxa Maxenonnia n Enponcxara Vnnia n na
xpaior xe ce sanpxam na enno on nenrpannnre npamana on xoe no ronema
mepa sanncn nnnnnara na Penynnxa Maxenonnia no Enponcxara Vnnia
cnopor co Penynnxa Ipnnia oxony nmero na Penynnxa Maxenonnia.
1. Enponcxara ynnia n npomnpynanero
Hponecnre na npomnpynanero na Enponcxara Vnnia ncymnocr
sanounaa ymre co camoro opmnpane na Enponcxara 3aennnna sa Jarnen
n uennx (E3JH). no 1951. ronnna. Ho. cenax nncrnncxnor nouerox na
enponcxara nnrerpannia ce cnyun co ocnonanero na Enponcxara Exo-
nomcxara 3aennnna (EE3). no 1957. ronnna. Mnory axrn noroa cnenea n
cnre no onpenen npemencxn nepnon onnrpaa snauaina ynora no
sannpcrynanero na nnnoro na nonaramomnoro nnrerpnpane. Meronor
xoi eme pasnnen on crpana na npxannre na EV npercranyname ananc
nomery nannonannnre n saennnuxnre enponcxn nnrepecn. co nonn pec-
nexr xon pasnnunnre nannonannn rpannnnn.
Tprnynaixn on 1951. ronnna. on mecre npxann ocnonaun (Fenrnia.
upannnia. Xonannnia. hyxcemypr. Iepmannia n Hrannia). npomnpynaixn
ce npno co Pancxa Hpcxa n Bennxa Fpnrannia (1973). Ipnnia (1981). Hop-
ryrannia n Bnannia (1986). Ancrpnia. unncxa n Bnencxa (1995). Vnnia-
ra crnrna no 2004. ronnna. xora ce cnyun naironemoro npomnpynane no
ncropniara co necer nonn unenxn. (Knnap. Manra. Cnonennia Vnrapnia.
uemxa. Cnonauxa. Honcxa. harnnia. hnrnannia n Ecronnia). Ha nparor sa
unencrno ce n Fyrapnia. Pomannia (nainepoiarno no 2007) n Typnnia. Jac-
nn acnnpannn sa unencrno noxaxynaar npxannre on Fanxanor (Penynn-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
98
xa Maxenonnia n Xpnarcxa co nornnmann noronopn sa crannnsannia n
aconniannia n nonnecenn apana sa unencrno. a noroa Anannia. Cpnia
n Hpna Iopa n Focna n Xepneronnna).
Kopncra on nxnyuynanero na naxa ronem poi npxann no Enpon-
cxara Vnnia e nonexecrpana. nonnrnuxa. exonomcxa n xynrypna:
Hpomnpynanero na sonara na mnp. crannnocr n npocnepn-
rer xe ia saiaxne cnrypnocra sa cnre rparann na Enpona;
Hpomnpynanero na ennncrnennor nasap no ycnonn na ps
exonomcxn pacr e non norrnx sa exonomniara n moxnocr sa
nonn paornn mecra n xai crapnre n xai nonnre npxann-unen-
xn;
Hecomneno xnannreror na xnneene sa cnre rparann na Oe-
nnnera Enpona xe ce nonopn nmaixn npennnn nexa Enpon-
cxara Vnnia ocoeno nnnmanne nocneryna na xnnornara cpe-
nnna. opara npornn xpnmnnanor. nporara n nenerannara
mnrpannia;
Hpomnpena Enpona e noorara sa nonn xynrypnn npennocrn
n pasnonnnnnocr. nonn nnen n nonopo pasnpane sa npyrn-
re nyre;
Hpomnpena n nocnnna Enpona xe ia saiaxne n nosnnniara na
Enponcxara Vnnia xaxo rnoanen axrop na cnercxara nonn-
rnuxa cnena.
3a na ce nocrnrnar onne crparemxn enenrn sa npxannre n sa
Vnniara ycnonnre sa ycnemno npomnpynane mopa na ce pecnexrnpaar ne-
nocno. a roa snaun. nnnnre unenxn mopa na rn sanononar Konenxaren-
cxnre n Manpnrcxnre xpnrepnymn. a on npyra crpana Vnniara mopa na ce
nonrornn anexanarno sa npnem na nonnre unenxn co ynxnnonanen n
enxacen nncrnrynnonanen anapar. cnocoen na anancnpa na mnpox
npocrop. mrnreixn rn nnrepecnre na Oennnera Enpona. no ne sanema-
pynaixn rn nannonannnre nnrepecn na npxannre-unenxn.
+enara sa ycnemen nponec n crpemexor sa cnrypna n npocnepn-
rerna nnnnna ia narepa Enpona on ocnonauxnre axrn no 1951. n no 1957.
ronnna. no Ennncrnennor Enponcxn Axr (EEA) no 1986. ronnna co xoi ce
nocnocrann npocrop sa cnoonno nnnxene na nyre. croxn. xannran n
ycnyrn. Macrpnmxnor noronop onosmoxn nnnxene n xon npyrn saennn-
uxn npennocrn: ennncrnena nanyra. saennnuxa nannopemna nonnrnxa. co-
paorxa no nenor na npannara n nnarpemnnre paorn. Amcrepnam (1997)
n Hnna (2000). nax. ce cmeraar sa naxnn. no nomanxy ycnemnn noronopn
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
99
opemenern co nonnrnuxn n nncrnrynnonannn npamana. Bo onaa nacoxa.
ce nocranyna npamanero. xaxo ycnemno na ce ynpanyna Vnnia co 25 n no-
rennnianno nonexe unenxn?
Bo nexemnpn 2001. ronnna no haxen co ycnoiynanero na Pexnapa-
nniara sa Hnnnnara na Enponcxara Vnnia. EV sanouna co non meron na
paora n ycornacynane npexy Konnenror. a co nen na ce nsnainar xom-
npomncnn pemennia nps ocnona na xon ce rpann non ycranen nopenox
Enponcxn Vcran. Paorara sanouna na 28.02.2002. ronnna. a nanpr-ycra-
nor eme npercranen na Camnror no Conyn. onpxan na 20.06.2003. ro-
nnna. Texcror na npennoror na nonnor ycran na EV e ycran na rparannre
n na npxannre na Enpona. sacnonan nps nexe yrnpnennre npennocrn na
Vnniara cnoona. nemoxparnia. nounrynane na uonexonnre npana n cno-
onn. ennaxnocr n nnaneene na npanoro. Onne npennocrn ce saennnuxn sa
cnre npxann-unenxn. Onne npennocrn ce ynnnepsannn n xon nnn ce crpe-
mn n Penynnxa Maxenonnia. cnecna nexa ncrnre moxe na rn nocrnrne
camara. co ronemn nanopn n nensnecnocr nnn no pamxnre na enponcxara
nnrerpannia no Oennnera Enpona. co nsnecna nonnpmxa. nnancncxa
nomom n xopncnn ncxycrna.
2. Onnocor na saennnnnre xon CuPJ
Hounynaixn on 1967. ronnna xora CuPJ npna on connianncrnuxnre
npxann ia npnsna EE3. onnocno. on 1968. ronnna. xora ncnparn nocroiana
mncnia no Fpncen n npnmn nocroiana nenerannia na EE3 no Fenrpan. na
ce` no neisnnnor xpnan pacnan no 1991. ronnna. CuPJ yxnname craryc na
cnennianen n npnnnnernpan cocen
12
.
Merycenara copaorxa na nopanemna Jyrocnannia n Enponcxara
3aennnna nounname na:
Hpnara Tproncxa Cnorona. cxnyuena 1970. ronnna. a crann na
cnna no 1971. ronnna;
Bropara Tproncxa Cnorona. cxnyuena no 1973. ronnna n
Cnoronara sa Copaorxa. cxnyuena no 1980. ronnna. a crann
na cnna no 1983. ronnna.

12
Tana Hempvueecra. Merynaponno npannn acnexrn na Cnoronara sa crannnsnpane
n npnnpyxynane na Penynnxa Maxenonnia co Enponcxara 3aennnna n co npxannre-
unenxn na Enponcxara Vnnia. crp.139.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
100
Bo 1989. ronnna. nenocpenno npen ornounynanero na xpnannor
pacnner na iyrocnonencxoro npamane. coiysnara nnana sanounyna na
npmn nsnecnn connaxn no onnoc na moxnocra sa opmanno sanounynane
nperonopn sa cxnyuynane nncrnncxa cnorona sa npnnpyxynane
13
.
Ho. nacnporn naxnnre connaxn. na 8.11.1991. ronnna. mnnncrep-
cxnor coner na E3 na nonpennoro sacenanne onpxano no Pnm. nopann
xpaino cepnosnara cnryannia no CuPJ. onnyuyna na rn npeseme cnennnre
mepxn:
Momenrno cycnennnpane na npnmenara na Cnoronara sa
Copaorxa n Tpronnia;
Honropno nocnocrnaynane na xnanrnrarnnnnre orpannuynana
sa rexcrnnnnre nponsnonn;
Cnmnynane na Jyrocnannia on nncrara na npnnnnernpann np-
xann nps ocnona na onmrnor cncrem na npeepennniann n
uopmanno cycnennnpane na nononnocrnre npennnnenn co
uAPE Hporpamara.
3. Onnocor na saennnnnre xon npxannre
xon nponsneroa on CuPJ
Anannsara na neicrnynanero na Enponcxara Vnnia xon npxannre
xon nponsneroa on nopanemna Jyrocnannia. ro namernyna saxnyuoxor sa
nenocroene na xonsncrenrna crparernia. Cnopen mnorymnna. nenocpenna
npnunna sa naxnnor onnoc na EV eme noenara xaracrpoa no Focna n
Xepneronnna. xoia na enen nnn na npyr naunn rn noronn n npxannre on
pernonor. Tyxa n rpeano na ce nonane n pacnanor na nenoxynnnor no-
nnrnuxn cncrem no Anannia
14
. Ho. xoneuno nornnmynanero na Peiron-
cxnor Mnponen Poronop. xon xpaior na 1995. ronnna ia menyna onmrara
cnryannia. Hpnnre pasmncnynana na EV ea no nacoxa na nocnocranyna-
ne nnrensnnna pernonanna copaorxa
15
. Ho. cenax xonsncrenrna crpare-
rnia na EV xon npxannre on Fanxanor ce noianyna nononna. nns opmy-
nara pernonanen npncran. Hmeno. narnacynaixn ia moxnocra sa cxny-
uynane cnoronn sa copaorxa co Xpnarcxa. FnX. CPJ n Maxenonnia. rne

13
Ibid.. crp. 140.
14
Ibid.. crp. 142.
15
Ibid.
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
101
ia nocrannia r.n. nonnrnxa na ycnonenocr xoia on onne npxann apa cnre
saenno n cexoia onnenno na ncnonnar npennsnn ycnonn sa:
Onpxynane n ynanpenynane na nemoxparniara n nnaneenero
na npanoro;
Houerox na exonomcxa axrnnnocr;
Bo onnoc na Xpnarcxa. Focna n Xepneronnna n CP Jyrocnannia
ncnonnynane na onpcxnre npesemenn co Peironcxnor Mn-
ponen Poronop.
On ronoro napoiynane na ycnonnre ce rnena nexa npaxrnuno no
onnoc na Anannia n na Penynnxa Maxenonnia nema nnxaxnn nonon-
nnrennn ycnonn on onne xon ce apaar on cnre npyrn npxann no Hcrouna
Enpona. Toa sopyna nexa no pamxnre na rpynara npxann onarenn co
r.n. pernonanen npncran. Vnniara npaneme pasnnxa nomery nne nonrpy-
nn. Hpno. Penynnxa Anannia n Penynnxa Maxenonnia. xon ne yuec-
rnynaa no noinara on 19911995. no xon on nea ea cepnosno noronenn. a
nononnnrenno nmaa n poinn nnarpemnn nponemn. H nropo. npyrnre
rpn npxann xon npaxrnuno mopaa na nanpanar cepnosen npemnn on noenn
no mnpnonpemencxn oxonnocrn
16
.
Hacnporn. naxnnre npnnunn nnanonn na Enponcxnre 3aennnnn xon
npxannre na Fanxanor. Enponcxara xomncnia no 1999. ronnna npennara
nona crparernia. Cranyna sop sa ornopane na nponecor na crannnsa-
nnia n npnnpyxynane.
4. Onnocnre nomery Penynnxa Maxenonnia n
Enponcxara ynnia
Penynnxa Maxenonnia ro ocrnapn cnoero npano na camoonpene-
nynane. no onpxannor peepennym na rparannre na 08.09.1991. ronnna.
Penynnxa Maxenonnia eme ennncrnenara npxana on nopanemna Jyro-
cnannia xoia ia crexna cnoiara nesanncnocr no mnpen nar. Onaa xparxa
ncropnia na conpemenara maxenoncxa npxana eme onnena co ronemn
ycnecn. no n co nanonn. ocoeno na merynaponen nnan
17
.
Bo onnoc na nponecnre na npnnnxynane na Penynnxa Maxe-
nonnia xon Enponcxara Vnnia. rpea na ce ncraxne nexa rne ea saanenn

16
Ibid.. crp. 144.
17
3a npomnemnre na Penynnxa Maxenonnia na merynaponen nnan no pannre ronnnn na
crexnynanero na nesanncnocra nnnn no rnanara 5 on onoi rpyn.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
102
nopann sanonneroro npnsnanane na Penynnxa Maxenonnia xaxo nesa-
nncna npxana on crpana na npxannre-unenxn na 3aennnnnre. Hpnunnara
sa saanenoro npnsnanane eme maxenoncxo-rpuxnor cnop npennsnnxan
on pasnnxnre co nmero na Penynnxa Maxenonnia. Pnnnomarcxnre onno-
cn co Enponcxara Vnnia ea nocnocranenn no 1995. ronnna. no mro cne-
neme cxnyuynanero na Cnoronara sa Copaorxa. 3aunenynanero na Pe-
nynnxa Maxenonnia no uAPE Hporpamara. no 1996. ronnna onosmoxn
nosnauaen norrnx na nponecnre xon nonea xon nonaramomno npnnn-
xynane xon Vnniara. Co nonenynanero na pernonannnor npncran on
crpana na Enponcxara Vnnia xon npxannre on 3anannnor Fanxan. no
1997. ronnna n nponecor na crannnsannia n aconniannia. no 1999. ronn-
na eme onpenenena pamxara na Enponcxara Vnnia sa nonaramomnn on-
nocn co Penynnxa Maxenonnia. Penynnxa Maxenonnia eme npnara np-
xana on pernonor co xoia Enponcxara Vnnia cxnyun Cnorona sa cran-
nnsannia n aconniannia. no 2001. ronnna. xoia crann na cnna na
01.04.2004. ronnna. nonropno xaxo npna cnorona on naxon nnn xoia nne-
ryna no cnna. Cnoronara ia nocranyna pamxara sa copaorxa nomery Pe-
nynnxa Maxenonnia n Enponcxara Vnnia n onosmoxyna nocreneno yco-
rnacynane na coonnernnre nonnrnxn. saxononancrnoro n nncrnrynnnre
no Penynnxa Maxenonnia xon npennocrnre n crannapnnre na Enponcxa-
ra Vnnia.
Hnrerpnpanero na Penynnxa Maxenonnia no Enponcxara Vnnia
npercranyna iacno n nennocmncneno nspasen crparemxn nnrepec n npno-
pnrerna nen no xonrnnynrer no nonnrnxara na Penynnxa Maxenonnia na
cnre nnnoa na nnacr. Bo nsmnnarnre ronnnn on ocamocroiynanero n no
nairemxnre momenrn co xon ce coouyname Penynnxa Maxenonnia onoi
crparemxn nnrepec nnxoram ne eme nonenen no npamane. Hnry no rem-
xnor nponec na merynaponno npnsnanane na Penynnxa Maxenonnia.
ycnoneno co ynorpeara na peepennara sa nmero na npxanara. nnry xora
cnaara n ncromrena exonomnia ce cooun co noxana na rpannnnre na Pe-
nynnxa Maxenonnia. nnry xora ce cnyun erancxara xpnsa npennsnnxana
on noinara no Focna n Xepneronnna. nnry xora Maxenonnia ce cooun co
erancxnor ersonyc na Anannnre on Kocono. nnry xora ea nonenenn no
npamane meryernnuxnre onnocn nnarpe no npxanara. no 2001. ronnna.
Co nonnecynanero na apanero sa unencrno na 22.03.2004. ronnna
na Penynnxa Maxenonnia n nnerynanero no cnna na Cnoronara sa Cra-
nnnannia n Aconniannia (CCA) na 01.04.2004. ronnna. Penynnxa Maxe-
nonnia nnpcro ia nornpnn nexe nspasenara nonnrnuxa noa.
Fnno xoia anannsa na npnunnnre sa nnrerpnpanero na Penynnxa
Maxenonnia no Enponcxara Vnnia on ncropncxn. reorpacxn. nonnrnuxn.
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
103
exonomcxn n xynryponomxn acnexr na xpaior xe pesynrnpa co nnenrnuen
saxnyuox Penvo.ura Mareoouuia e oe. oo Eepona u ue+uuoeuo re cmaue
oe. oo Eeponcrama Vuuia. Ocnonnnre nenn na nnrerpnpanero na Peny-
nnxa Maxenonnia n moxene na ce nennnpaar no nacoxa na pasnoi na
nemoxparcxnor nonnrnuxn cncrem n ynanpenynane na nasapnara exono-
mnia. sapsynane na conniannnor n exonomcxnor pasnoi. saiaxnynane n
nponnaouynane na copaorxara co npxannre-unenxn na Enponcxara
Vnnia n npxannre xannnnarn sa unencrno. nnrerpnpane no enponcxnor
cncrem na saennnuxa nannopemna n esennocna nonnrnxa. xonconnnn-
pane na maxenoncxara nosnnnia na merynaponen nnan n npomonnia na
maxenoncxnor merynaponen nnenrnrer xaxo mnpoynna npxana neno-
cno opnenrnpana xon nnrerparnnnnre nponecn.
a. Hpee.eo ua paseoiom ua oouocume no+etv Penvo.ura
Mareoouuia u Eeponcrama Vuuia
Penynnxa Maxenonnia nennam no ocamocroiynanero. sanouna co
nono napnamenrapno nonexenaprncxo xnneene. Hoxpai cnre npennsnnnn
npen xon ce ncnpann mnanara nemoxparnia n cnaara exonomnia opeme-
nera co merynaponnn n nnarepannn empara. nsnpxa na ocnonnre na
crparemxnre npannn na xon n nenec cron no.uonpaeuo :.eucmeo eo Ee-
poncrama Vuuia.
Xpononomxn pasnoior na onnocnre nomery Penynnxa Maxenonnia
n Enponcxara Vnnia e cnennnor:
Oxromnpn 1992: Hasnauynane na maxenoncxn npercrannnx no
Fpncen;
Pexemnpn 1995: Bocnocranynane nnnnomarcxn onnocn nomery
Penynnxa Maxenonnia n EV. Ona ne eme moxno na ce noc-
rnrne ce` no nornnmynanero na npemenara cnorona sa nmero
na namara npxana co Penynnxa Ipnnia;
uenpyapn 1996: Honnrnynane na nocroianara mncnia na Peny-
nnxa Maxenonnia no Fpncen na amacanopcxo nnno;
Mapr 1996: Penynnxa Maxenonnia cranyna nonnonpanna unen-
xa na uAPE Hporpamara. co mro ce ornopn moxnocr. noxpai
yprenrnara n xymannrapna nomom. na ce xopncrn n nomom sa
norrnxnynane na crpyxrypnnre npomenn;
Mapr 1996: 3anounynane nperonopn sa cxnyuynane Cnorona
sa Copaorxa. unnancncxn Hporoxon n Cnorona sa Tpan-
cnopr;
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
104
Hoemnpn 1997: Cranynane no cnna na Cnoronara sa Tpan-
cnopr;
Janyapn 1998: Cranynane no cnna na Cnoronara sa Copaorxa
n ocnonane na Coneror sa Copaorxa;
uenpyapn 1998: Ponecynane Pexnapannia na Copannero na
Penynnxa Maxenonnia sa pasnoi na onnocnre co Enponcxara
Vnnia co xoia ce nornpnyna crparemxnor xoncensyc sa unen-
crno no Enponcxara Vnnia;
Mapr 1998: Hpn cocranox na Coneror sa Copaorxa n nasnauy-
nane npn nocroian npercrannnx na Komncniara na Enponcxara
Vnnia no Penynnxa Maxenonnia;
Jynn 1999: Vcnoen nsnemrai sa moxnocra sa ornounynane npe-
ronopn sa cxnyuynane Cnorona sa Crannnsannia n Aconnia-
nnia. co nosnrnnnn onenxn sa ncnonnynanero na nonnrnuxnre
xpnrepnymn;
Jynn 1999: hancnpane na Hponecor sa crannnsannia n aco-
nniannia sa ner npxann on pernonor (Maxenonnia. Xpnarcxa.
FnX. Cpnia n Hpna Iopa n Anannia);
Janyapn 2000: Ponnane mannar on crpana na Coneror na mn-
nncrpnre na Enponcxara Vnnia. Enponcxara Komncnia na sa-
noune nperonopn sa cxnyuynane Cnorona sa crannsannia n
aconniannia;
Mapr 2000: Honnrnynane na onnocnre nomery Penynnxa Ma-
xenonnia n Enponcxara Vnnia. co ornopane Penerannia na
Enponcxara Vnnia no Cxonie n nasnauynane npn me na Pene-
ranniara na amacanopcxo nnno;
Anpnn 2000: Hounynane na npnara pynna nperonopn sa CCA;
Hoemnpn 2000: Hapanpane na CCA no 3arpe. Penynnxa
Xpnarcxa;
Pexemnpn 2000: Cranynane no cnna na Perynarnnara na Co-
neror sa nonenynane na rproncxn ncxnyunrennn mepxn. xaxo n
nxnyuynane na Penynnxa Maxenonnia no nporpamara KAPPC
sa 20022006. ronnna;
Anpnn 2001: Hornnmynane na CCA;
Anpnn 2001: Parnnxannia na CCA no Copannero na Peny-
nnxa Maxenonnia;
Mai 2001: Parnnxannia na CCA no Hapnamenror na Enpon-
cxara Vnnia;
Jynn 2001: Cranynane no cnna na Bpemenara Cnorona;
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
105
Janyapn 2002: Pononnnrenen nporoxon sa nnno n anxoxonnn
nnianonn n Cnorona sa Tpronnia co Texcrnnnn Hponsnonn;
Jynn 2003: Camnr no Conyn. 3aiaxnynane na nponecnre na
crannnsannia n aconniannia;
Janyapn 2004: 3anpmen nponec na parnnxannia na CCA no
cnre npxann-unenxn na Enponcxara Vnnia;
uenpyapn 2004: Ponecynane Pexnapannia no Copannero na
Penynnxa Maxenonnia sa nonnecynane apane sa unencrno no
Enponcxara Vnnia;
uenpyapn/Mapr 2004: Honnecynane apane sa unencrno no
Enponcxara Vnnia;
Anpnn 2004: Bnerynane no cnna na Cnoronara sa Crannnsa-
nnia n Aconniannia. npna on penor na npxannre no nponecor na
crannnsannia n aconniannia;
Mai 2004: Coneror na Enponcxara Vnnia ia pasrnena annnxa-
nniara na Penynnxa Maxenonnia n noapa Enponcxara Komn-
cnia na nonrornn mncnene;
Oxromnpn 2004: Enponcxara Vnnia ro nocranyna Hpamannnxor
no Penynnxa Maxenonnia.
Janyapn/uenpyapn 2005: Ce ouexyna Penynnxa Maxenonnia na
ro npenane onronopennor Hpamannnx no nncrnrynnnre na
Enponcxara Vnnia.
Cnoronara sa Copaorxa e npnnor xomnnexcen npanen axr na Pe-
nynnxa Maxenonnia xoi e nornnman co Enponcxnre saennnnn. Toi nnese
na cnna na 01.01.1998. ronnna. Co cnoroara ce perynnpann nonnrnuxnre
onnocn. a no rproncxnre onnocn ce npomonnpame nnarepannara rpron-
cxa pasmena co nononen npncran na maxenoncxnre nponsnonn na enpon-
cxnor nasap.
Co nocena perynarnna na Coneror on 18.09.2000. ronnna ce none-
nenn ncxnyunrennn rproncxn mepxn sa npxannre xon ce nen on nponecor
na crannnsannia n aconniannia. Cymrnnara na onne mepxn e nexa cnre
nponsnonn nponsnenenn no Penynnxa Maxenonnia moxar na ce nsnesy-
naar no npxannre-unenxn na Enponcxara Vnnia es nno xaxnn xnanrn-
rarnnnn orpannuynana.
Co cranynanero no cnna na Bpemenara cnorona na 01.06.2001. ro-
nnna. crann no cnna n nornaniero on Cnoronara sa cnoonno nnnxene
na croxn. xaxo n onpenre xon ro perynnpaar npamanero na xonxy-
pennniara. npxannara nomom. cnoiynanero na npernpniarniara. xaxo
ocnonnn enemenrn na nnarpemnnor nasap na Enponcxara Vnnia.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
106
o. Cnoeoooama sa cmaou.usauuia
u acouuiauuia (CCA)
Cnoronara sa crannnsannia n aconniannia (CCA) e nornnmana na
09.04.2001. ronnna. a crann na cnna on 01.04.2004. ronnna. Onoi xom-
nnexcen npanno-onpsynauxn noxymenr na nonnrnuxn nnan ia crana Pe-
nynnxa Maxenonnia no penor na norennniannnre unenxn na Enponcxara
Vnnia. Ha exonomcxn nnan co Cnoronara ce ornopa nparara na enen on
naironemnre n nnancncxn n enen on naimoxnnre nasapn na cneror. Toa e
norrnx sa sapsynane na npecrpyxrynpanero na cronancrnoro na Peny-
nnxa Maxenonnia n npncnocoynane co nonnre ycnonn. Cnoronara ia
saiaxnyna moxnocra sa sapsynane na exonomcxnor n conniannnor pasnoi
na Maxenonnia. nnrensnnnpane na nonnrnuxnre n exonomcxnre npcxn co
npxannre-unenxn na Enponcxara Vnnia. xaxo n npomonnpane na nnenrn-
reror na Penynnxa Maxenonnia xaxo mnpoynna npxana. opnenrnpana
xon nponecor na enponcxa nnrerpannia.
Hoxonxpernnre nenn na Cnoronara ce:
Penynnxa Maxenonnia na ce npnnnxn no nenocna nnrerpa-
nnia no Enponcxara Vnnia;
Pa ce nonnpxn xonconnnanniara na nemoxparniara. nnaneenero
na npanoro. exonomcxnor pasnoi n peopmnre. coonnernara
anmnnncrparnnna crpyxrypa n pernonannara copaorxa;
Pa ce nocnocrann opmannsnpana pamxa sa nonnrnuxn nnianor
na nnarepanno n na pernonanno nnno;
Pa ce npomonnpaar exonomcxnre onnocn. rpronniara. nnnecrn-
nnnre. nonnrnxara na npernpniarniara. rpancnopror n pasnoi na
copaorxara no onacra na napnnara. co nepcnexrnna sa no-
nncxa nnrerpannia no cnercxnor rproncxn cncrem. nxnyunren-
no n moxnocra sa nocnocranynane cnoonna rproncxa sona nnn
sonn. orxaxo xe nne nocrnrnar nporpec no exonomcxnre pe-
opmn;
Pa ce oesenn ocnona sa copaorxa no onacra na npannara n
nnarpemnnre paorn;
Pa ce oesenn ocnona sa exonomcxa. connianna. rparancxa.
opasonna. nayuna. rexnonomxa. eneprercxa. xynrypna copa-
orxa n copaorxa no onacra na xnnornara cpennna. non-
npxana co nporpamn sa nomom n anpoxcnmannia na saxono-
nancrnoro co ona na Enponcxara Vnnia.
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
107
u. An.urauuiama ua Penvo.ura Mareoouuia
sa :.eucmeo eo Eeponcrama Vuuia
Cornacno unenor 49 on Poronopor sa Enponcxa Vnnia. cexoia
enponcxa npxana xoia rn nounryna npnnnnnnre na cnoona. nemoxparnia.
npanara na uonexor n ocnonnnre cnoonn n npannara npxana nma npano
na nonnece apane sa unencrno no Enponcxara Vnnia. Penynnxa Maxe-
nonnia ia nonece ncropncxara onnyxa sa nonnecynane apane sa unencrno
no Enponcxara Vnnia. norxpenena co maxcnmanen xoncensyc no Copa-
nnero na Penynnxa Maxenonnia n ycnoena nocena nexnapannia sa raa
nen. Fapanero eme nornnmano na 25.02.2004. ronnna. Ho. rparnunara
cmpr na Hpercenarenor Fopnc Tpaixoncxn na nenor na npenananero na
annnxanniara (26.02.2004). npnnpemeno ro onnoxn unnor na npenana-
nero na nncmoro no Hpercenanauor na Enponcxara Vnnia Hpcxa. Annn-
xanniara eme nonnecena na 22.03.2004. ronnna. no Pannn.
Hsnpxann npnunnn sa nonnecynanero na Annnxanniara nma no-
nexe. Bo onoi momenr ce cnyuyna ncnnmynane na ncropniara na Enpon-
cxara Vnnia n ce cxnnnpaar xonrypnre na nnnara Vnnia. Penynnxa Ma-
xenonnia ne cmee na nosnonn na ocrane nacrpana on onoi nponec n mopa
na nnoxn maxcnmym nanop sa axane npnxnyuox co npyrnre nanpennn
enponcxn npxann.
Bo npononxenne xe naneneme camo nexon on xnyunnre momenrn.
xon onar no xopenannia co onnyxara na Penynnxa Maxenonnia sa non-
necynane annnxannia sa unencrno no Enponcxara Vnnia:
Bo 2004. ronnna Enponcxara Vnnia ce npomnpn co necer nonn
npxann-unenxn;
Hpnara cnorona sa crannnsannia n aconniannia nneryna no
cnna. Toa e cnoronara na Penynnxa Maxenonnia co Enpon-
cxara Vnnia;
Hpnara npxana on nopanemna Jyrocnannia Cnonennia. crana
unenxa na Enponcxara Vnnia;
Bo 2003. ronnna. nropa npxana on nopanemna CuPJ (Xpnar-
cxa) nonnece apane sa unencrno no Enponcxara Vnnia;
Vmre nne npxann on onoi pernon (Fyrapnia n Pomannia) xe cra-
nar unenxn na Enponcxara Vnnia. no 2007. nnn 2008. ronnna.
Honnecynanero na annnxanniara sa unencrno ne e mornnnpano on
nocrnrnynane momenrnn nnn xparxopounn eexrn. ryxy roa e nspas na
spenocr co nonna onronopnocr n cnnno uyncrno sa onpcxnre mro ce npe-
semaar. Honnecynanero na annnxanniara e nouerox na nairemxara asa
npen nenocnara nnrerpannia na Penynnxa Maxenonnia xaxo unenxa na
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
108
Enponcxara Vnnia. xoia nonpasnpa. npen ce`. npesemane na cnre onp-
cxn xon nponsnerynaar on xpnrepnymnre sa unencrno.
o. Penvo.ura Mareoouuia u rpumepuv+ume
sa :.eucmeo eo Eeponcrama Vuuia
Bo 1993. ronnna na Camnor no Konenxaren. npxannre-unenxn na
Enponcxara Vnnia rn yrnpnnia xpnrepnymnre. xon rpea na rn ncnonnn
cexoia npxana xoia caxa na nm ce npnxnyun. Toa ce:
Hocrnrnara crannnocr na nncrnrynnnre xon rapanrnpaar ne-
moxparnia. nnaneene na npanoro. uonexonnre npana n nounry-
nane na mannnncrnara (no.umu:ru rpumepuv+);
Hocroene nasapna exonomnia xoia ynxnnonnpa. xaxo n xana-
nnrer na ce cnpann co xonxypenrcxnor npnrncox n nasapnnre
cnnn no Vnniara (erouo+cru rpumepuv+);
Cnoconocr na ce npesemar onpcxnre on unencrnoro. nxnyuy-
naixn ro n npnnpyxynanero xon nennre na nonnrnuxara. exo-
nomcxara n monerapnara ynnia (rpumepuv+ ua eepaoveane ua
acquis communautaire).
Hononna onne xpnrepnymn ea nanononnern nnn noiacnern na
camnrnre no Manpnn (1995). hyxcemypr (1997) n Xencnnxn (1999).
i. Ho.umu:ru rpumepuv+
Poceramnoro ncxycrno on npomnpynanara nornpnn nexa
nonnrnuxnre xpnrepnymn ce nonpsann ne camo co opmannnre acnexrn
na pasnnunnre nonnrnuxn nncrnrynnn. ryxy n co nnnnoro ynxnnonn-
pane n npnmenynane na pasnnunnre npana n cnoonn no npaxca.
Bo cnyuaior na Penynnxa Maxenonnia. co nen na ce nocrnrne
neonxonnara nnarpemna crannnocr. xoia eme cepnosno napymena xaxo
pesynrar na xpnsara no 2001. ronnna. nonnrnuxnre xpnrepnymn noceno
nonpasnpaar nmnnemenrannia na Oxpnncxnor Pamxonen noronop on
2001. ronnna.
ii. Erouo+cru rpumepuv+
Exonomcxnor xpnrepnym nax. ce cocron on nna enemenra: nocroene
na ynxnnonanna nasapna exonomnia n xanannrer sa cnpanynane co npn-
rncoxor on xonxypennniara n nasapnnre cnnn no pamxnre na Vnniara.
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
109
Bo onoi exonomcxn nen. Penynnxa Maxenonnia rpea nainpno na
rn sanononn ocnonnnre npenycnonn sa oesenynane onpxnnna exonom-
cxa crannnocr n pacrex. Crannnocra n pasnoior na maxenoncxoro cro-
nancrno nema na ce cnyuar noxonxy ne nnar npocnenenn co:
a) crannnn nncrnrynnn na nasapnara exonomnia;
) nesanncen cncrem sa nsnpmynane na saxonnre;
n) monerapna crannnocr n
n) nonncxn n crannnn xamarnn cranxn.
iii. Cnocoouocm sa vseoiveane ua acquis
Enna npxana-xannnnar. xoia ce onnyna na ro sanononn rpernor
xpnrepnym on Konenxaren. rpea na npeseme mnory nonexe orxonxy
ennocranno npecnnxynane na saxononancrnoro na EV no cnoior npanen
nopenox. Bo raa nacoxa. Penynnxa Maxenonnia. nainpno rpea na nsrpa-
nn nenocno pasnpane na npennocrnre n nenocraronnre na nocroinnor
cncrem na npannna n nponncn n opmynannia na nonnrnxara no cnre ce-
pn no xon saennnnara npesemana axrnnnocrn nnn nma namepa roa na ro
cropn. Horoa. mopa na nnar nnenrnnxynann pasnnxnre nomery anmn-
nncrparnnnnor n npannnor cncrem no Penynnxa Maxenonnia n saxo-
nonancrnoro na 3aennnnara n na ce nennnpaar npnopnrernnre axrnn-
nocrn sa paspemynane na nainaxnnre n nainrnnre npamana.
Kaxo saxnyuox. no onoi nen n moxeno na ce xoncrarnpa nexa cexoi
enemenr on saxononancrnoro apa npennsna anannsa na nncrnrynnonan-
nnre n nponenypannnre apana xon rn nocranyna npen iannnre oprann.
es pasnnxa nann e roa no mnnncrepcrnara. npyrnre oprann nnn nax. na
noxanno nnno.
5. Maxenoncxo-rpuxnor cnop
Penynnxa Maxenonnia na noueroxor na nenenecerrnre ronnnn ia
crexna concrnenara nesanncnocr. Bo xonrexcr na onmrnre norpecn npe-
nnsnnxann on neouexynannor pacnan na conniannsmor no ncrouna Enpona
n no CCCP. mannre naponn ia nainoa concrnenara manca sa xoneuno nsno-
iynane na concrnenara nannonanna noena. Bo rpynara na npxann xon
xoneuno ce nonenoa no cnryannia camnre na onnyuynaar sa cee eme n
Penynnxa Maxenonnia.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
110
Pacnanor na CuPJ n cosnananero na nonara nonnrnuxa cnnxa na
Fanxanor. eme npocneneno co eyopnunn nsnnnn na nannonannsam xoi
ce ianyname no pasnnunn opmn. no sanncnocr on xapaxrepor na
npenpexnre co xon ce coouyna npxannre no nacranynane. Maxenonnia e-
me ncxnyuox on roi xpnan pan xoi nouna na ce nnnxn on Cnonennia. na-
nony nns Penynnxnre.
Ha peepennymor on 8. cenermnpn 1991. ronnna. rparannre na Pe-
nynnxa Maxenonnia ro nanoa concrnennor rnac sa nesanncna maxenon-
cxa npxana. On onoi narym sanouna na ce nnmyna nainonara maxenoncxa
ncropnia.
Hapanenno co nponecnre na xonconnnnpane n nooopmynane na
npxannocra nnarpe. reuea n nponecnre na merynaponno erannpane na
Penynnxa Maxenonnia. unencrnoro no OOH n ocranarnre merynaponnn
nnannnn oprannsannn on pernonanen rnn ea npennsnnx sa maxenoncxara
nannopemna nonnrnxa. Hacnporn yrnpnennre merynaponnn nopmn. no
onnnre sa ocrnapynane na npanara xon nponsnerynaa on npoxnamnpana-
ra nesanncnocr. Penynnxa Maxenonnia ce cooun co ornop xoi noarame
on Ipnnia. Vnorpeara na nmero Mareoouuia crana neonmnnnnna npeuxa
no cexoi nornen na merynaponen nnan sa Penynnxa Maxenonnia. Taxa. ce
noiann maxenoncxo-rpuxnor cnop. xoi no rexor na onne uernpnnaecer ro-
nnnn nomnnyna nns pasnnunn asn n no pasnnunn napniannn. co pasnn-
uen nnrensnrer.
Bo npononxenne cnenyna npnxas na nosnauainnre nenonn on ne-
nnnara napeuena Maxenonnia n Ipnnia npernen na cnopor co nmero.
Hpnnor ronem cynnp no maxenoncxara opa sa nsneicrnynane na
merynaponno npnsnanane npercranyna onnor na Penynnxa Maxenonnia
na none npnsnanane on Enponcxara saennnna. Ha 16. nexemnpn 1991.
ronnna. Coneror na mnnncrpnre na E3 rn oianyna ycnonnre non xonmro
E3 xe rn npnsnae nopanemnnre iyrocnonencxn penynnxn xon roram ia
oiannia concrnenara nesanncnocr. Bo ocnona ce nsnnoiynaa nna rnannn
ycnonn. Hpno. onpcxa na penynnxnre nexa na rparannre na nnnnnre re-
pnropnn xe nm rn rapanrnpaar ocnonnnre uonexonn npana n cnoonn n
nropo. excnnnnnrna rapannnia nexa nemaar repnropniannn nperensnn xon
nnry enna cocenna npxana na E3 n nexa nema na cnponenynaar nenpnia-
rencxn axrnnnocrn xon nnxoia on rne npxann. nxnyuynaixn n ynorpea na
nme mro nonpasnpa repnropniannn nperensnn. Hmaixn ro npen nnn ax-
ror nexa Penynnxa Maxenonnia. ce rpannun co npxana-unenxa na E3 n
nexa ocnen nea nnry enna npyra npxana on nopanemna CuPJ nema nme
xoe n nno npnunna sa cynnp co npxana unenxa na E3. moxe na ce nper-
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
111
nocrann xoi e nnnnniaropor na nmernynanero na onaa xnaysyna no snpor
ycnonn xon n rpeano na rn ncnonnar nopanemnnre iyrocnonencxn pe-
nynnxn noxonxy caxaar na nsneicrnynaar concrneno merynaponno npn-
snanane.
Bennam no onoi nacran. apnrpaxnara xomncnia na Enponcxara
3aennnna nonecyna saxnyuox nexa on cnre nopanemnn penynnxn na
CuPJ camo Cnonennia n Maxenonnia rn ncnonnynaar ycnonnre sa npn-
snanane. Hoxpai roa. eme nonnneueno nexa ynorpeara na nmero Mare-
oouuia ne snaun repnropniannn nperensnn xon nnry enna cocenna npxa-
na. Ho. n noxpai roa. na 15. ianyapn 1992. ronnna E3 oianyna nexa xe n-
nar npnsnaenn on neisnna crpana Cnonennia n Xpnarcxa. no ne n Peny-
nnxa Maxenonnia.
Kora Coneror na mnnncrpnre na Enponcxara 3aennnna nonropno ce
cpexana no mai 1992. ronnna. ce cornacyna na nne npnsnaena n Penynn-
xa Maxenonnia. meryroa camo non nme mro e npnarnnno sa cnre sace-
rnarn crpann. Enen mecen no onaa onnyxa. E3 sacranyna na croiannmre
nexa nonnor cenepen cocen na Ipnnia xe nne npnsnaen ennncrneno no-
xonxy no nmero na nonara penynnxa ne cron nasnnor Mareoouuia.
Onronapaixn na onne nenpnnnnnnennn onnyxn na E3. maxenoncxn-
re nnacrn nocroiano nonropynaar nexa nasapenero co nmero na npxanara.
xaxo ycnon sa neisnno npnsnanane e no cnpornnncor co npnnnnnnre na
merynaponnoro npano n npanennocr n ynopno rnpnar nexa nnry enna npy-
ra semia nnn merynaponna oprannsannia nema npano na ro npomenn ycran-
noro nme na maxenoncxara npxana. On npyra crpana. no ncroro npeme
Hpemnepor na Penynnxa Ipnnia. Koncranrnn Mnnoraxnc onnyxara na
E3 ia xnannnxyna xaxo .snauaina nannonanna noena'. nonexa npyr
rpuxn nnnnomar nsianyna: .onaa mana ncenno penynnxa mopa na npe-
crane na ne` nosnemnpyna (By Jopx Taimc 5. anpnn 1992. ronnna). On
npyra crpana neyrpannnre semin xaxo Pancxa. nns nsianara na neisnnnor
npemnep croiar na nosnnnnre nexa .maxenoncxoro npamane rn nanpann
npxannre na E3 sanoxnnnn na Ipnnia' (Heoc xocmoc. 23. ianyapn 1993.
ronnna). nonexa nranniancxnor mnnncrep sa nannopemnn paorn ia onn-
nyna Ipnnia .nexa ia ynenyna E3 no npcxa co npnsnananero na Maxeno-
nnia' (Heoc xocmoc. 19. nexemnpn 1992. ronnna).
Horoa. no nexemnpn 1992. ronnna. xapnmrero na pacnpanara mery
Ipnnia n Maxenonnia on rnannnre rpanonn na npxannre-unenxn na
Enponcxara 3aennnna ce npemecryna no Byiopx. xora Penynnxa Maxe-
nonnia n opmanno noapyna npnem no Oprannsanniara na Oennnernre
Hannn. Bnannre na Ipnnia n na Maxenonnia ce pacnonoxenn sa xomnpo-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
112
mnc xora upannnia npennoxyna nnan cnopen xoi penynnxara xe nne
npnmena no OH non npnnpemeno nme Hopaueuua Jveoc.oeeucra Penv-
o.ura Mareoouuia HJPM. a nocroianoro nme xe nne nspano nononna.
nns enen nponec na nocpenynane. Taxa. Hopanemna Jyrocnonencxa Peny-
nnxa Maxenonnia crana unenxa na OOH n ro sasema concrnenoro mecro
no Ienpannoro copanne na OH no asyuen pen non yxnara .T'. Ho.
nponemnre co erannpanero na Penynnxa Maxenonnia na merynaponen
nnan ne npecranynaar. Taxa. Penynnxa Ipnnia ne nosnonyna na nne
pasnnopeno maxenoncxoro npxanno sname npen srpanara na OOH.
Hns onoi maxorpnen nponec na npnsnanane. ocoeno naenexrpn-
snpana e iannocra no nnere npxann. Onoi axr ce rnena nns onpxynanero
na orpomnn maxenoncxn n rpuxn nemoncrpannn no marnunnre npxann. a
npen ce no nniacnopara. Bo raa nacoxa. npesemanero na nno xaxnn ue-
xopn on maxenoncxa nnn on rpuxa crpana sa nocrnrnynane na xomnpo-
mncno pemenne. cocema e nepoiarno nexa xe nne cnpeueno ocrnapyna-
nero na ncroro on excrpemnnre nannonanncrnuxn xpyronn no Ipnnia. xa-
xo n on crpana na onosnnnonnre naprnn n iannocr no Penynnxa Maxe-
nonnia.
Cnennara asa no maxenoncxo-rpuxnor cnop e npenecynanero na
xapnmrero na xonnnxror on Byiopx nonropno no 3ananna Enpona. Bo
nexemnpn 1993. ronnna mecr npxann unenxn na EV (Bennxa Fpnrannia.
upannnia. Iepmannia. Hrannia. Pancxa n Xonannnia pemanaar na ia npns-
naar Penynnxa Maxenonnia non npnnpemenoro nme Hopaueuua Jveoc.o-
eeucra Penvo.ura Mareoouuia n na nocnocranar nenocnn nnnnomarcxn
onnocn. Ho nna mecena Coennnernre Amepnxancxn Ppxann n Ancrpannia
oianynaar nexa xe ia npnsnaar Hopaueuuama Jveoc.oeeucra Penvo.ura
Mareoouuia.
Hapanenno co reuenero na cnopor. na nonpmnna ce noianynaar n
npyrn xemxn npamana. Bo onoi nepnon Penynnxa Fyrapnia onnna na
ro npnsnae nocroenero na maxenoncxnor napon n maxenoncxoro nann-
onanno mannnncrno no Penynnxa Fyrapnia. naxo raa eme npnara npxa-
na xoia opmanno ia npnsna Penynnxa Maxenonnia. xaxo nesanncna np-
xana. non neisnnoro ycranno nme. On npyra crpana nax. pexnmor no Cp-
nia onnna na crann rouxa na nponecnre na mnpna cenecnia na Penynn-
xa Maxenonnia. npexy onnnanero na ce nxnyun no nsnpmynanero na ne-
mapxannia na rpannunara nnnnia mery nnere npxann. Hcro raxa. nnacrnre
no Cpnia. no pannre ronnnn na maxenoncxara nesanncnocr cnecno npmar
nponoxannn on pasnnuen rnn (nnerynana na maxenoncxa repnropnia. nsia-
nn sa cpncxnor xapaxrep na Maxenonnia n cnnuno).
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
113
Kora Pycnia. no anrycr 1992. ronnna ia npnsnana Penynnxa Maxe-
nonnia non ycrannoro nme. ce onnyna na ro nserne nenpniarencrnoro co
nnanara na Penynnxa Ipnnia. coonmrnnaixn nexa nmero na nonara npxa-
na e Mareoouuia (mro ce nsronapa co mexo .x'. rnpno .n' n co axnenr na
rpernor cnor) n nexa nmero na pernonor Ipnnia. Mareoouuia (mro ce
nsronapa co rnpno .x' n mexo .n'. n axnenr na uernprnor cnor) ce.
ncymnocr. nne pasnnunn nmnna. Ona opasnoxenne na anmnnncrpanniara
na Pycxara uenepannia on rpuxa crpana e oxnannnxynano xaxo .nenepo-
iarna npanocnanna axpoarnxa' (Heoc xocmoc 6. anrycr 1992. ronnna).
Kora Haponna Penynnxa Knna ia npnsnana Penynnxa Maxenonnia non
ycrannoro nme. raa ro aprymenrnpa concrnenoro npnsnanane co .ma-
xenoncxara nocroianara n npnnnnnnenna nonnpmxa na cranor na na xn-
necxara nnana xon rainancxoro npamane' (MHA. 14. oxromnpn 1992. ro-
nnna).
Cnre nanexn no onoi nepnon nexa nosnrnnnnre nerpnmra xe none-
car xpai na nneronnmnnor xaoc n nonnrnuxa necrannnocr na Penynnxa
Maxenonnia naraar no nona co onnyxara na Penynnxa Ipnnia sa exonom-
xa noxana nps Penynnxa Maxenonnia. Onoi uexop npennsnnxyna onmra
meynaponna ocyna n rn narepa ocranarnre unenxn na EV na ia nonenar
Ipnnia npen Enponcxnor cyn na Hpannara non onnnenne nexa ro npexp-
myna noronopor on Macrpnxr n npyrn rproncxn noronopn na EV.
Fnoxanara na Penynnxa Ipnnia nps Maxenonnia no roi nepnon ce
onpasyna ncxnyunrenno nerarnnno nps nxynnara exonomcxa cocroia no
Maxenonnia. Onoi axr nononnnrenno e sronemen nopann nocnocrane-
nara noxana na OOH nps Cpnia. Taxa. on uernpnre rpannnn na Pe-
nynnxa Maxenonnia. nne ea sarnopenn. Onaa cocroia e npecynna sa
npacrnunoro namanynane na xnnornnor crannapn na rparannre. xoi ce
onpasyna npexy sronemynanero na nenara na nnrannnre nponyxrn. xaxo
mro ce xpanara. narara. npyrn nnrannn namnpnnnn. Ipuxoro emapro
ia unneme Maxenonnia 50 mnnnonn nonapn meceuno. Bo Maxenonnia. sa
npeme na emaproro pyro nannonannnor nponsnon nanna on 1800 nona-
pn no xnren. npen emaproro. na nomanxy on 760 nonapn no cenremnpn
1994. ronnna. 3aonxonnnor ynos na nara n narenn nepnnar ia unnn
Maxenonnia nononnnrennn 50 nonapn no ron.
Hpnemor na Penynnxa Maxenonnia no OOH n npnsnananero on
crpana na CAP n EV necomneno npercranyna naironema narpana no op-
ara sa namero merynaponno npnsnanane. Hexonxy ronnnn no npornacy-
nanero na nesanncnocra. cexoi onn na Penynnxara na crane unen na ne-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
114
xoia merynaponna oprannsannia nannyna na ornop on crpana na Ipnnia.
Beroro na Ipnnia no roi nepnon ia onnparn Maxenonnia on unenynanero
no OFCE. nonexa nax cnporncranynanero na Knnap ne n` onosmoxn na
Maxenonnia na crane nen on nnnxenero na nenpsannre.
Meryroa. Penynnxa Maxenonnia ycnena na crane unen na Mery-
napnonnor Onnmnncxn Komnrer. Maxenoncxara exnna yuecrnyname na
onnmnncxnre nrpn no Fapcenona. no 1992. ronnna. no non onnmnncxoro.
a ne non onnniannoro sname na npxanara. Maxenonnia. onne ronnnn.
ncro raxa. crana unen n na npyrn merynaponnn oprannsannn. Hounynaixn
on merynaponnara arennnia sa aromcxa eneprnia. npexy HHTEPHOh n
cnercxara anromonncxa aconniannia. ce` no Merynaponnnor xomnrer na
npnennor xpcr.
Ce` no 5. cenremnpn 1995. ronnna. xora n opmanno eme osnanen
noronopor nomery Penynnxa Maxenonnia n Penynnxa Ipnnia. nacrann-
re nonpsann co cnopor nemaar nexaxna npamarnuna sanpmnnna. Ho. na
onoi nen eme oianeno nexa e nocrnrnar noronop nomery crpannre no
cnopor. Bo raa npnnnxa. Caipyc Benc. menniaropor on crpana na OH nana
nsiana no xoia nenn nexa nennor nponec rpaen 28 mecenn na nnrensnnna
marn nnnnomarnia
18
. Ipnnia ce cornacyna na ia yxnne noxanara sa 30 ne-
nonn on nenor na nornnmynanero na noronopor. a Penynnxa Maxenonn-
ia ce cornacn na ro cmenn concrnenoro sname. na rn nornpnn rpannnnre.
na nsnpmn npomena na cnopnnre unenonn on Vcranor. Co noronopor ce
ocrann xoneunoro pemanne na nponemor co nmero ornopeno.
Ho. na 04.11.2004. ronnna. ornopenoro npamane sa cnopor oxony
nmero na Penynnxa Maxenonnia. ce unnn nexa ia non nonroouexynanara
pasnpcxa. Hmeno. enen nen no pensopor na Hopn Fym na ynxnniara
Hpercenaren na Coennnernre Amepnxancxn Ppxann. Penynnxa Maxeno-
nnia on naironemara cnercxa cnna eme npnsnaena non neisnnoro ycranno
nme. Co onoi norer. ce unnn nexa ce ncnpnenn cnre nacroiynana no OOH
sa enenryannn nperonopn nomery Penynnxa Maxenonnia n Penynnxa
Ipnnia sa naorane na esae+uo u npudam.ueo peueuue sa cnopor oxony
nmero. Bo xonrexcr na npnsnananero na Penynnxa Maxenonnia on crpa-
na na CAP. rpea na ce norennnpaar n cnrnannre xon noaraar on enpon-
cxnre nenrpn sa ncnpanane na nenpannara xoia n` eme nanecena na Pe-
nynnxa Maxenonnia no noueronnre na neisnnoro ocamocroiynane. Co

18
Thomas W. Blamaci, What its name?
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
115
roa ce ocrpanyna n enenryannara npeuxa sa nocxopemnoro nnrerpnpane
na Penynnxa Maxenonnia no enponcxoro cemeicrno.
a. Hpuepe+euama cnoeoooa
Ha 13. cenremnpn 1995. ronnna. no ByJopx eme nornnmana npn-
npemenara cornacnocr nomery npercrannnnnre na Ipnnia n Maxenonnia
Poxymenror e cocranen on nonen n 6 nenonn. co nxynno 23 unena.
Hpnnor nen on noronopor ce onnecyna na npniarencxnre npcxn n na mep-
xnre sa rpanene na nonepa; nropnor na uoneuxnre n xynrypnnre npana;
rpernor na marynaponnnre mynrnnarepannn n pernonannn nncrnrynnn;
uernprnor nen ce onnecyna na noronpnnre penannn; nerrnor e nocneren
na exonomcxnre. xomepnniannnre. penannnre sa samrnra na xnnornara
cpennna n npannnre penannn n nocnennnor nen rn conpxn onpennre on
npeonen n sanpmen xapaxrep.
Mnnncrepor Kaponac Hanyac. npercranynaixn ia Ipnnia. onnma-
na no noronopor xaxo cmpauama oo npeuom oe. n mnnncrepor Creno
Hpnenxoncxn. npercranynaixn ia Maxenonnia. onnmana xaxo cmpauama
oo emopuom oe.. ce cornacynaar nexa Ipnnia xe ia npnsnae Penynnxa
Maxenonnia xaxo nesanncna n cynepena npxana. nexa xe nocnocranar nn-
nnomarcxn onnocn na noronpeno nnno co xpaina nen nocnocranynane na
nnnnomarcxn onnocn na amacanopcxo nnno. Pnere crpann ia nornpny-
naar nnnnara saennnuxa nocroina rpannna xaxo rpaina n nenonpennnna
merynaponna rpannna n cexoia on crpannre ce onpsa nexa xe ro nounryna
cynepennreror. repnropniannnor nnrerpnrer n nonnrnuxara nesanncnocr
na npyrara crpana. Tne ce cornacynaar n nexa nema na nonnpxynaar
axnnn na rpera crpana nacouena npornn cynepennreror. repnropniannnor
nnrerpnrer n nonnrnuxara nesanncnocr na npyrara crpana. Tne ce corna-
cynaar na ce nosnpxar on saxana sa ynorpea nnn on ynorpea na cnna.
nxnyuynaixn ia n saxanara sa ynorpea nnn ynorpea na cnna nnsainnpana
sa napymynane na nnnnara nocroeuxa rpannna n ce cornacynaar nexa nn-
ry enna crpana nema na apa npana nnn na nonnpxyna apana sa xoi nno
nen on repnropniara na npyrara crpana nnn apana sa npomena na nnnna-
ra nocroeuxa rpannna.
Hcro raxa. nnere crpann ce noronopaar na rn npononxar nperono-
pnre non noxponnrencrno na renepannnor cexperap na OOH co nen na ce
nocrnrne noronop no npamanero sa nmero na Maxenonnia n noxpai
nnnnnre pasnnxn no roa npamane. Cexoia crpana ce cornacn na copao-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
116
ryna. co nen na ce onecnar nnnnnre saennnuxn onnocn na pasnnunn npa-
xrnunn naunnn. nxnyuynaixn ia n nopmannara pasmena n rpronniara.
Maxenonnia. on cnoia crpana. nornpnyna nexa nnmro no neisnnnor
ycran. a noceno no npeamynara. nnxoram nema na npercranyna ocnona
sa nno xaxno apane sa nno xoi nen on rpuxara repnropnia nnn sa me-
mane no nnarpemnnre paorn na Ipnnia. Maxenonnia ce cornacyna na
npecrane na ia xopncrn Snesnara on Kyrnem na concrnenoro nannonanno
sname.
Pnere crpann ce cornacynaar na sapanar nenpniarencxn axrnnno-
crn nnn nponaranna on crpana na arennnnre xon ce xonrponnpann on nna-
nara n na rn oecxpapynaar axnnnre on npnnarnnre enrnrern xonmro
moxe na npennsnnxaar nacnncrno. ompasa nnn nenpniarencrno mery nnn.
xaxo n na rn orcrpanar pecrpnxnnnre sa nnnxenero na nyrero n croxnre
nomery nnnnnre repnropnn.
Ho npamanero sa xynrypnnre n uonexonnre npana. nnere crpann ce
cornacynaar na nnar nonenn on pasnnre nocroeuxn merynaponnn noxy-
menrn n na rn oxpapynaar xonraxrnre nomery nnnnnre naponn na cnre
coonnernn nnnoa no cornacnocr co merynaponnnor saxon n onuan.
Ipnnia ce cornacyna na ne npnronapa na nno xoe apane na Maxe-
nonnia na ce npnxnyun na merynaponnnre oprannsannn ce` nonexa Maxe-
nonnia ro xopncrn nmero Hopaueuua Jveoc.oeeucra Penvo.ura Mare-
oouuia n ce cornacyna nexa exonomcxnor pasnoi na Maxnenonnia rpea na
nne nornomornar co pasnnnane na nncxa npcxa co enponcxara exonom-
cxa sona n co Enponcxara Vnnia.
Bro ce onnecyna no npamanara nonpsann sa noronopnre. nnere
crpann co cornacynaar na rn cnenar nponncnre on nopanemnnre nna-
repannn noronopn nomery nopanemnara CuPJ n Ipnnia no onacra na
npannnre onnocn. cyncxnre onnyxn n xnnpo-exonomcxnre npamana n na
nocnocranar nonn noronopn cnnunn na onne n no npyrnre onacrn on
saennnuxn nnrepec.
Ipnnia ce cornacyna na ce npnnpxyna na xonnennniara na OOH sa
npanro na mopero no onnoc na crarycor na Maxenonnia xaxo xonnena
npxana.
Pnere crpann ce cornacynaar na ro oxpapar pasnoior na npniaren-
cxnre nopococencxn onnocn mery nnn. noceno mro ce onnecyna no na-
rnmrara. xenesnnnara. nomopcxnor n nosnymnnor rpancnopr n xomynn-
xanncxnre npcxn n na rn saiaxnar nnnnnre exonomcxn npcxn no cnre no-
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
117
nnna. nxnyuynaixn nayuna n rexnnuxa copaorxa. xaxo n copaorxa no
nonero na opasonannero.
Bo noronopor ce nomecrenn n onpenn sa npesemane uexopn sa
copaorxa no ennmnnnpanero na cnre opmn na saranynane no onacrnre
oxony rpannnara n noonmro samrnrynane na oxonnnara.
Pnere crpann ce cornacynaar na rn nonopar n npomonnpaar ns-
nnc n rypncrnuxnre narynana. na rn sapsaar napnncxnre n rpannunnre
opmannocrn. na rn monepnnsnpaar nocroeuxnre rpannunn npemnnn nnn
na nsrpanar nonn rpannunn npemnnn n na copaorynaar no opara npo-
rnn xpnmnnanor. repopnsmor. exonomcxnor xpnmnnan. xpnmnnanor co
npora. nnerannara rpronnia co xynrypnnor nmor. npexpmyrnanara na nn-
nnnnnor nosnymen rpancnopr n ancnnxynanero.
Ha xpai. nnere crpann ce cornacynaar na ce npnnpxynaar no npo-
nenypnre na OOH sa paspemynanero na cnponnre.
Hpnnpemenara cnorona e npennnneno na rpae cenym ronnnn. xora
xe nne samenera co nennnrnnen noronop. no xoi cexoia on crpannre xe
moxe na ce nonneue naianynaixn ro roi norer nncmeno nnanaecer mecenn
onnanpen.
3axnyuox
Hannesena no nropara nenennia on cnoiara nesanncnocr. Penynnxa
Maxenonnia ceymre ia xnnee rpansnnniara. Pen on nopanemnnre connia-
nncrnuxn npxann ycneaa na ro npemocrar nepnonor on xomynnsam xon
nemoxparnia. no Penynnxa Maxenonnia saenno co nomana rpyna npxann
ymre ranxa no rpansnnncxnre cnnonn. Ho. nesanncno on onaa cocroia.
axror nexa npxannocra e couynana n nexa nonexa. no cnrypno ce uexopn
nanpen rpea na npercranyna norrnx sa nonaramomnn anraxmann. Peny-
nnxa Maxenonnia ne e nen on Enponcxara Vnnia. no raa cenax nma no-
crnrnaro nnno na pasnoi na onnocnre xoi ne e sa nornenynane. Bo raa
nacoxa. naror xon Enponcxara Vnnia Penynnxa Maxenonnia xe ro nsonn.
ne camo no nmero na nonnrnuxnor n exonomcxnor nanpenox. ryxy n no-
pann ncropncxnor axr nexa nnnnnnsanncxn raa e nnrerpanen nen on
Enpona. xpcronar n cnoi na pasnnunn xynrypn n rpannnnn. Toxmy saroa.
no nme na cnre cnon rparann Penynnxa Maxenonnia cron npen ncropnc-
xa onronopnocr na noxaxe nexa H COHHETO E 3BE3PA
19
!

19
B.aoa ua Penvo.ura Mareoouuia. H Connero e Snesna Maxenonnia no EV; Cexrop sa
Enponcxa Hnrerpannia. 2004.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
118
Abstract
The Macedonian citizens do believe that the place and the future of
Republic of Macedonia is in the wide family of the European nations.
Macedonia has applied for full membership in the European Union on
22nd of March 2004. in the time of the Irish presidency.
Republic of Macedonia is the first country which signed the
Agreement for Stabilization and Association with the European Union and
the first country which has implemented the Agreement for Stabilization and
Association.
Macedonia has historical responsibility to proof, once again that THE
SOON, IS A STAR, TO!
Kopncrenn nsnopn na nnopmannn
1. B.aoa ua Penvo.ura Mareoouuia Cermop sa eeponcra uumeepauuia,
Hpennor Hannonanna crparernia sa nnrerpannia na Penynnxa
Maxenonnia no Enponcxara Vnnia.
2. B.aoa ua Penvo.ura Mareoouuia. H Connero e Snesna Maxenonnia
no EV; Cexrop sa Enponcxa Hnrerpannia. 2004.
3. o-p Tamiaua Hempvueecra. Cnorona sa crannnsnpane n sa npn-
npyxynane mery Penynnxa Maxenonnia n Enponcxara 3aennnna n
npxannre-unenxn na Enponcxara Vnnia.
4. o-p uoopuura Tacroecra. Hpennor sa nona enpocrparernia.
5. o-p Tamiaua Hempvueecra. Poronopor on Hnna on 2000. ronnna
Peopma na nncrnryrnre na Vnniara.
6. o-p Tamiaua Hempvueecra. Merynaponno-npannn acnexrn na cno-
ronara sa crannnsnpane n npnnpyxynane na Penynnxa Maxeno-
nnia co Enponcxara 3aennnna n co npxannre-unenxn na Enponcxara
Vnnia.
7. Constantinos Karamanlis Institute for Democracy, EU Integration and
the Future of Southeastern Europe, Athens 2003.
8. Zoltan Horvt, Handbook on the European union, Reference press, 2002.
9. Group of European Peoples Party (Christian Democrats) and
European Democrats in the European Parliament, Our vision of Europe,
Garant, 2001.
10. Thomas W. Blamaci; What, s in a name? The Greece-Macedonian
Conflict.
Paseoi ua oouocume no+etv Penvo.ura Mareoouuia u EV A. Cnacenoncxn
119
11. National union of Greek Australian students (NUGAS), Policy
Macedonia.
12. Dr. Evangelos Kofos, Greces Macedonian adventure: The controversy
over FYROMs indipedence and recognition.
13. ueuu oe Pvw+ou. Pnaecer n ocym nexonn na Enpona. Kynrypa. 1997.
14. vouoauuia Koupao Aoeuavep. Ppxannnxor Konpan Anenayep
Iepmanen n Enponeen. hncr. 2001.
15. Bapuep Baioeude.o u Bo.daue Bece.c. Enpona on A no B Hpn-
paunnx sa enponcxa nnrerpannia. Coiysna Henrpana sa nonnrnuxo
opasonanne. uonnannia Konpan Anenayep. Cexrop sa enponcxa
nnrerpannia. Cxonie. 2003.
16. Hou MerKop+ur. Pasnpane na Enponcxara Vnnia Konnnsno
Hpercranynane. Ana-Fera. Cxonie. 2004.
17. Hou Lei. Maxenonnia n Ipnnia Fnrxa sa nennnpane nona an-
xancxa nannia.
18. Hopuue M. ueudopm. Maxenoncxnor Konnnxr.
19. http://www.hri.org/docs/fyrom/95-27866.html
20. http://faq.macedonia.org/history/12.1.1.html
21. http://www.historyofmacedonia.org/
independetMacedonia/Republicof
Macedonia.html
22. http://www.b-info.com/places/Macedonia/republic/
WhiteHouse_Recgn.shtml
120
Amina Pasic
Mentor: mr Ivan Knezevic. Evropski pokret u Srbiii
BOSNA I HERCEGOVINA NA PUTU
KA EVROPI OCEKIVANJA I IZAZOVI'
Kolektivna karta za Evropsku uniju
Nepodjeljeno je miljenje javnosti i svih politickih faktora u Bosni i
Hercegovini da zelimo biti dio velike evropske porodice Evropske unije.
Vec smo napravili jedan od prvih koraka u integrisanju u evroatlanske
strukture postali smo clanica Vijeca Evrope.
Mnogi u naoj zemlji samo povrno poznaju proceduru i put koji Bo-
sna i Hercegovina treba proci priie nego postane punopravna clanica Evrop-
ske uniie. Svi vec sada. a posebno mladi liudi. zele kupiti kartu u iednom
smjeru sa bilo kojom finalnom destinacijom u EU. Postavlja se pitanje: kako
kupiti kartu za EU za ciielu Bosnu i Hercegovinu. za sve niene gradane. za
sve narode. za sve uzraste. a ne samo za poiednice. Ovo pitanie pokrece la-
vinu drugih pitanja. Gdje je taj alter gdje se karta kupuje? Koliko ona ko-
sta? Koliko cemo cekati u redu? Sta svi skupa dobiiamo? Sta gubimo? Koii
su to sve izazovi i ocekivania na tom putu? Jako puno pitania. A ta je sa od-
govorima?
Vec znamo da je taj alter u Briselu, da cijena i nije tako mala i da sve
to traje poprilicno dugo. Cijena evropskog integrisanja placa se u vlastitoj
drzavi to je cijena prilagodbi kroz koje moramo proci da bismo mogli
uskociti u jednu od kompozicija za Evropsku uniju. Rezultat su koristi koje
prevazilaze odricanja.
Ali gdje smo mi u svemu tome? Gdje je Bosna i Hercegovina na tom
putu?
Mi smo na dobrom putu ka alteru u Briselu, ali cekajuci u redu, ima-
mo jo dosta toga da uradimo prije nego nam onaj strogi sluzbenik dozvoli
da je kupimo. Kada nam ona bude u rukama to znaci da smo vec kandidati
za clanstvo i da smo vec uradili dobar dio prilagodbi.
Dok cekamo u redu. moramo uraditi nasu zadacu u 16 oblasti i dogovoriti se
sa EU oko ugovornih odnosa. Posliie toga sliiedit ce nove zadace. iedna za
drugom do konacnog cilia.
Kriteriii za clanstvo ostvarivi su. a postoie i mnoga iskustva i recepti
koie i mi u Bosni i Hercegovini mozemo i trebamo koristiti. te moramo brze
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi ocekivania i izazovi Amina Pasic
121
ispuniavati sve ove navedene zadace. kako bismo uhvatili iednu od sliiedecih
kompozicija.
Ali kako bi nam sve to bilo iasniie i kako bismo znali na koii nacin
doci do te karte. vratimo se unazad nekoliko godina. pa sve skoro do danas i
pogledaimo koii su to kliucni dogadaii u odnosima Evropske uniie i Bosne i
Hercegovine.
Kliucni dogadaii u odnosima
Bosne i Hercegovine i Evropske unije
Ako cemo ici dalie. moramo znati otkuda smo dosli?
20
U aprilu 1992. godine, odnosi Bosne i Hercegovine i Evropske unije
pociniu se razviiati medunarodnim priznavaniem RBiH kao nezavisne i su-
verene drzave. sto ie znacaino dopriniielo da vec u maiu iste godine ova
zemlia postane punopravna clanica Uiedinienih naroda.
Vec u martu 1993. godine uspostavljeni su puni diplomatski odnosi
izmedu Evropske uniie i Bosne i Hercegovine. Usliiedilo ie znacaino pove-
canie Iinansiiske i humanitarne pomoci. Do kraia 2000. godine Bosni i Her-
cegovini je dodijeljeno oko 2 milijarde eura, od toga 1,032 milijarde bila je
humanitarna pomoc. A u iunu iste godine. na samitu tadasnie dvanaestorice
u Kopenhagenu, usvojen je paket nepromjenjivih uslova koje mora ispuniti
svaka zemlia ako zeli postati punopravna clanica Uniie.
U mjesecu novembru, 1995. godine, Dejtonski (Pariski) mirovni spo-
razum je zaustavio rat i uspostavio dva entiteta u Bosni i Hercegovini: Fede-
racija BiH i Republika Srpska.
Godinu dana kasnije, u decembru 1996. godine, francusko predsje-
dnistvo EU predlozilo ie prvu verziiu regionalne politike EU u ciliu stabili-
zaciie iugoistocne Evrope Royaumont Proces. Glavni cilj ove strategije bio
je implementacija Dejton/Parikog mirovnog sporazuma za Bosnu i Herce-
govinu. U fokusu je bilo promovisanje regionalnih projekata u cilju izgrad-
nie instituciia civilnog drustva. zaiednickih kulturnih vriiednosti i liudskih
prava.
Cetiri mieseca posliie. Ministri vaniskih poslova Evropske uniie odo-
brili su novu strategiju za Zapadni Balkan, poznatu kao Regionalni pristup

20
Petritsch, Wolfgang, Bosna i Hercegovina od Daytona do Evrope, Svjetlost, Sarajevo
2002.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
122
(Regional Approach). Novim .politickim okvirom' znacaino ie prosirena
ideja Royaumont procesa, a prvi put je dizajnirana i politika uvjetovanosti
(conditionality). Riiec ie o listi opstih politickih i ekonomskih preduslova za
uspostavlianie i razvoi bilateralnih odnosa izmedu Evropske uniie i sest ze-
malja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne
Gore. Makedoniie i Srbiie. Opsti i speciIicni uslovi obuhvatali su postovanie
demokratskih principa na kojima je utemeljena Evropska unija, respekt ljud-
skih prava. postovanie zakona. zastitu maniina. stvaranie trzisne ekonomiie i
iacanie regionalne saradnie. Svakoi od zemalia postavlieni su i speciIicni
uslovi. Za Bosnu i Hercegovinu glavni takav uslov bila je implementacija
Dejton/Parikog mirovnog sporazuma i puna saradnja s Hakim tribuna-
om.
U junu 1998. godine, dva i po mjeseca prije prvih poslijeratnih optih
izbora u Bosni i Hercegovini. Viiece Evropske uniie obiavilo ie 8. iuna De-
klaraciiu o speciialnim odnosima izmedu Evropske uniie i BiH. Uz ios iednu
potvrdu da .Bosna i Hercegovina pripada Evropi'. u Deklaraciii se istice da
EU vjeruje da je Bosna i Hercegovina krenula putem koji vodi ka tjenjoj
integraciii sa Evropom i evropskim strukturama. .. a da ce ioi na tom putu
.Evropska uniia da pomogne ako gradani ove zemlie pomognu sami sebi i
ako prihvate odgovornosti preuzete dejtonsko-parikim sporazumom u cilju
izgradnje mirne, demokratske i prosperitetne zemlje u kojoj vjerske i kultu-
roloske razlike vise nece diieliti nacionalne zaiednice nego ce biti postovane
i tolerisane. To ie nacin na koii ce Bosna i Hercegovina naci svoiu buducnost
u velikoj porodici evropskih nacija i potvrditi svoje evropske vidike, a svo-
me narodu omoguciti mir i prosperitet'.
Na istom sastanku Viieca Evropske uniie u Luksemburgu/Luxem-
bourg osnovana ie zaiednicka Savietodavna radna grupa EU-BiH (Consul-
tative Task Force-CTF EU-BiH) radi tehnicke i strucne pomoci u usposta-
vlianiu potpunog Iunkcionisania drzave. izgradnie drzavnih instituciia. za-
iednicke administraciie i zakonskog okvira prilagodenog standardima EU
posebno sa ciljem pripreme eventualnih ugovornih odnosa sa EU, u budu-
cnosti'. Prvi sastanak ie zakazan vec za 10. iuni u Briselu/Bruxelles. a nare-
dni u Sarajevu. Savjetodavna radna grupa je obavezana da sve svoje nalaze i
preporuke dostavlia nadleznim drzavnim i entitetskim vlastima u BiH.
U miesecu martu. 1999. godine. viiece ministara Bosne i Hercegovine
usvojilo je Odluku o pokretanju inicijative za pristupanje Bosne i Hercego-
vine Evropskoi uniii. Odluka ie postala pravosnazna obiavliivaniem u
Sluzbenom glasniku BiH. broi 3/1999. od 20. marta te godine.
Dva mjeseca kasnije, upostavljen je novi, do tada najiri, okvir za traj-
ni mir, demokratizaciju i ekonomski prosperitet regiona Proces stabiliza-
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi ocekivania i izazovi Amina Pasic
123
ciie i pridruzivania (Stabilisation and Association Process SAP). Glavni
cilj SAP-a je dalje ohrabrivanje i finansijska podrka unutranjih reformskih
procesa i postupno preuzimanje samoodgovornosti za brzinu i kvalitet ugo-
vornih odnosa sa Evropskom uniiom. Riiec ie o step-by-step pristupu zasno-
vanom na Iinansiiskoi i tehnickoi pomoci; trgovinskim povlasticama; diialo-
gu i. konacno. ugovornim odnosima koii ove zemlie vode ka punopravnom
clanstvu u Uniii. Prvi korak na tom putu je potpisivanje Sporazuma o stabi-
lizaciii i pridruzivaniu (Stabilisation and Association Agreement SAA).
U junu mjesecu iste godine, na inicijativu Evropske unije, lideri pet-
naestorice na samitu u Kelnu osnovali su Pakt stabilnosti za iugoistocnu Ev-
ropu (Stability Pact for South Eastern Europe). Vise od 40 osnivaca i drza-
va-partnera. medu koiima su i SAD. Kanada. Rusiia i Japan na samitu Pak-
ta odrzanom 29. i 30. iula iste godine u Saraievu. zalozilo se za ios vecu po-
drsku zemliama regiona na putu iacania mira. demokratiie. liudskih prava i
ekonomskog prosperiteta. Pakt stabilnosti je komplementaran Procesu stabi-
lizaciie i pridruzivania.
Usvajanjem Rezolucije o evropskim integracijama i Paktu stabilnosti,
u augustu iste godine. Parlamentarna skupstina BiH izrazava punu oprediie-
lienost ka evropskim integraciiama Bosne i Hercegovine. (Sluzbeni glasnik
BiH 12/1999. od 8. avgusta iste godine).
U martu 2000. godine, na Viiecu ministara Evropske uniie usvoiene su
Smjernice za Bosnu i Hercegovinu, poznate i kao Smjernice za evropske
integracije, ili Mapa puta (Road Map). Smiernice sadrze 18 uslova za po-
cetak pregovora o Studiii o izvodivosti (Feasibility study), odnosno o Izvje-
staiu Evropske komisiie o pripremlienosti poiedine drzave za pristupanie pr-
voj fazi ugovornih odnosa s Evropskom unijom (Sporazum o stabilizaciji i
pridruzivaniu SSP).
U maiu ie Evropska komisiia usvoiila novi program pomoci za
obnovu, razvoj i stabilizaciju zemalja Zapadnog Balkana CARDS
(Community programme for Assistance, Reconstruction, Development and
Stabilisation). CARDS program, kao glavni instrument finansijske i tehnicke
pomoci. obiedinio je sve prethodne programe.
U junu mjesecu iste godine, na samitu EU u portugalskom gradu Santa
Maria de Feira. potvrdeno da su zemlie obuhvacene Procesom stabilizaciie i
pridruzivania .potenciialni kandidati' za clanstvo u EU. Podrzana ie i Iran-
cuska inicijativa za sazivanje Zagrebackog samita balkanskih zemalia i EU.
prvog zaiednickog sastanka na vrhu od raspada bivse Jugoslaviie. A za BiH
ie produzen bescarinski izvoz na trziste Evropske uniie.
U novembru ie odrzan Zagrebacki samit EU i zapadno-balkanskih ze-
malia. U skladu sa zakliuccima iz Feire. potvrdena ie evropska perspektiva
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
124
za BiH i ostale zemlie obuhvacene procesom stabilizaciie. Potpisivaniem
Zagrebacke deklaraciie. sve zemlie regiona su se obavezale na: bezuslovno
postovanie medunarodno priznatih drzavnih granica; riesavanie svih sporova
pregovorima; postovanie medunarodnih obaveza ukliucuiuci i obaveze
prema Medunarodnom sudu za ratne zlocine izvrsene na prostoru bivse Ju-
goslavije; trajno rjeavanje problema izbjeglica i prognanika; te na bezre-
zervno potovanje prava manjina. Lideri balkanskih zemalja su se obavezali
i na stvaranje regionalne zone slobodne trgovine; na tijesnu saradnju u obla-
sti unutrasniih poslova i pravosuda; i na zaiednicku borbu protiv organizo-
vanog kriminala, korupcije, ilegalne imigracije, trgovine ljudima i drugih vi-
dova nezakonitog medudrzavnog prometa.
Krajem 2000. godine, Viiece ministara EU odobrilo ie Regulativu za
realizaciiu programa CARDS. Obim i tempo Iinansiiske pomoci ie direktno
doveden u vezu sa realizaciiom cilieva EU u regionu. posebno imaiuci u vi-
du kvalitet provedbe Procesa stabilizaciie i pridruzivania. Prednost u dobiia-
niu pomoci data ie zemliama koie su preuzele na sebe veci obim obaveza u
provodeniu SAP-a.
Skoro godinu dana kasniie. u oktobru 2001. godine. Viiece ministara
EU je odobrilo CARDS Regional Strategy Paper, kojim je za 20022006.
godinu predviden budzet od 4.65 miliiardi eura za sest zemalia zapadnog
Balkana, a od te sume, u prve dvije godine, Bosni i Hercegovini je odobreno
172,4 miliona eura za nacionalne programe i 23 miliona eura za regionalne
programe. Od 1995. do 2002. godine. EU ie ulozila u BiH oko 2.27 miliiardi
eura.
U maju 2002. godine otvoren je Euro info korespondentni centar BiH
(EICC)
21
i tom prilikom potpisan novi dvogodisnii ugovor o pomoci Evrop-

21
Na Dan Evrope, 9. maja 2002. godine, u Sarajevu je osnovan prvi Evropski informativni
centar (EICC BiH) koii dieluie u okviru iedinstvene mreze trzisnih inIormaciia Evropske
uniie (EIC Network) ciie ie siediste u Briselu/Bruxelles. Od oktobra 2002. godine. EICC
BiH ie punopravni clan mreze evropskih inIormativnih centara. koia okuplia 314 centara
u 46 zemalja Evrope, Mediterana i Srednje Azije. EICC BiH je projekat Evropske unije
koia. kao naiiace iedinstveno trziste sviieta. i u nasoi zemlii zeli implementirati vlastito
iskustvo u oblasti biznisa. zdrave trzisne konkurenciie. ponude/traznie roba. usluga i kapi-
tala. te pobuditi interesovanie domacih poduzetnika za prilagodavanie uslovima poslo-
vania na evropskom i svietskom trzistu. EICC BiH ie osnovan i zbog toga da bi se potsti-
cala sviiest da bez primiene evropskih standarda o kvalitetu i bez provodenia u dielo
evropskih regulativa. direktiva i odluka niiedno bosansko-hercegovacko preduzece i ni-
iedan domaci proizvod uskoro nece moci izaci ne samo na iedinstveno evropsko trziste.
nego ni na trziste u naiblizem okruzeniu. EICC dieluie pod sloganom Vrijeme je novac,
informacija bogatstvo.
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi ocekivania i izazovi Amina Pasic
125
ske komisije Bosni i Hercegovini kroz program CARDS. EICC BiH je prvi
zvanicni izvor Evropske uniie kada ie riiec o poslovnim inIormaciiama. re-
gulativi, zakonima, standardizaciji i povezivanju poslovnih partnera uz BiH i
zemalja EU, Srednje Azije i Mediterana. EICC BiH je nezavisna institucija
otvorena svim poslovnim liudima koii zele tacnu. brzu i cielovitu poslovnu
inIormaciiu iz zemalia EU. regiona i trecih` zemalia.
U septembru iste godine Evropski komesar za vanjsku politiku Kris
Paten/Chris Patten, tokom posjete Bosni i Hercegovini, 16. septembra, zva-
nicno u Saraievu potvrdio ie da ie svih 18 uslova iz .Mape puta' o pribliza-
vaniu Bosne i Hercegovine EU .vecinom ispunieno'. Paten ie tim povodom
iziavio da .BiH ostvaruie znacaian progres u implementaciji Procesa stabili-
zaciie i pridruzivania'. Zavrsetkom radova na Mapi puta. ozvanicen ie poce-
tak posla na izradi Studije o izvodivosti novog preduslova za potpisivanje
Sporazuma o stabilizaciii i pridruzivaniu.
Cetiri mieseca kasniie Policiiska misiia EU u BiH. kao nasliednik me-
dunarodnih policiiskih snaga koie su bile pod mandatom UN. preuzela ie 1.
januara ulogu promotora vladavine zakona, ulogu mentora i ulogu posma-
traca policiiskih aktivnosti u zemlii'. Ovo je prva samostalna mirovna misija
od osnivanja EU, sa mandatom do kraja 2005. godine.
U isto vriieme. povodom inauguraciie novog Viieca ministara BiH.
Predsiednistvo EU uputilo ie vlastiti podsietnik prvoi drzavnoi vladi s cetvo-
rogodisniim mandatom. .Na clanove novog Viieca ministara apeluiemo da
rade zaiednicki. brzo i pazliivo. kako bi dostigli sve reIormske cilieve koie
namece Proces stabilizaciie i pridruzivania Evropskoi uniii. Da bi ti cilievi
bili ostvareni, Bosna i Hercegovina mora ubrzano raditi na dostizanju evrop-
skih standarda u oblasti vladavine zakona i Iunkcionisania drzavnih institu-
ciia. mora poiacati napore u borbi protiv organizovanog kriminala. mora ubr-
zati proces odrzivog povratka izbieglica i raselienih osoba. mora potpuno sa-
radivati s Medunarodnim sudom za ratne zlocine u Hagu/Den Haag. a na dr-
zavnom nivou mora uspostaviti civilnu komandu i kontrolu nad Armiiom
BiH.
U junu 2003. godine, na samitu u Solunu, EU je s najvieg mjesta po-
tvrdila da integraciia Evrope nece biti dovrsena bez priiema zemalia regiona
zapadnog Balkana. Kada ce to biti. zavisi od svake zemlie poiedinacno i od
reIormi. ciie ostvarivanie ce biti osnovni kriterii za priblizavanie Uniii.
Odobrena ie i nova Iinansiiska pomoc regionu u iznosu od 200 mili-
ona eura i potvrdeno prosirivanie programa za podrsku procesa tranziciie na
temelju iskustva u zemljama srednje i centralne Evrope.
Evropska komisija je 18. novembra usvojila Studiju izvodivosti kojom
se procieniuie spremnost Bosne i Hercegovine za pocetak pregovora o Spo-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
126
razumu o stabilizaciii i pridruzivaniu (Stabilisation and Association
Agreement SAA). Komisiia ie izrazila uvierenie da ce tokom lieta 2004.
godine biti u prilici da preporuci Viiecu ministara otvaranie pregovora o
Sporazumu stabilizaciie i pridruzivania. pod uslovom da BiH postigne .zna-
caian napredak u iednom broiu podrucia identiIiciranih kao prioriteti za akci-
iu. To su: postovanie postoiecih uslova Evropske komisiie i drugih meduna-
rodnih obaveza; djelotvornija vlada; djelotvornija javna uprava; djelotvorna
politika ljudskih prava; efikasno sudstvo; istrajna borba protiv kriminala i
korupciie; carinska i poreska reIorma; reIormiranie budzetskog zakonodav-
stva i budzetske prakse; pouzdana statistika; konzistentna trgovinska politi-
ka; integrirano trziste energiie; iedinstveni ekonomski prostor i stavlianie u
Iunkciiu Javnog RTV servisa'. Preporuceno ie da se 16 dopunskih uslova
ispuni do iuna ukoliko BiH zeli odluku o pocetku pregovora o SAA priie
odlaska postoiece Evropske komisiie i dolaska nove u novembru 2004. go-
dine.
U decembru. na sastanku Upravnog odbora Medunarodnog viieca za
primienu Mirovnog sporazuma. odrzanom 11. decembra u Briselu/Bruxelles.
zakliuceno ie da .organi vlasti BiH moraiu sami. bez okliievania. energicno i
odlucno. da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi dodatnih 16 uslova
EU koiima se otvara put ka Sporazumu o stabilizaciii i pridruzivaniu i
NATO programu Partnerstvo za mir, bili ispunjeni u roku. Suprotno zaklju-
cku o prenoseniu odgovornosti na domace organe vlasti. Upravni odbor ie
pozdravio spremnost Visokog predstavnika Pedi Edauna/Paddy Ashdown
da produzi svoi ostanak u OHR-u do maia 2005. godine'.
U martu 2004. godine, Evropska komisija, na zasjedanju u Straz-
buru/Strasbourg. obiavila ie treci po redu Godisnii izviestai o Procesu stabili-
zaciie i pridruzivania za zemlie zapadnog Balkana. ukliucuiuci i Bosnu i
Hercegovinu. Hrvatska je jedino izostavljena jer je u to vrijeme bilo u pripre-
mi zvanicno Mislienie (avis) Evropske komisiie o hrvatskom zahtievu za pri-
stupanje Uniji.
Komisija je ocijenila da se reforme uspjeno provode u mnogim sek-
torima i da ie ostvaren znacaian napredak u regionalnoi saradnii. Evropski
komesar za vanjsku politiku Kris Paten/Chris Patten tim je povodom ocije-
nio: Mnogi problemi koje smo naglasili u prologodinjem izvjetaju jo
uvijek nisu rijeeni. Mi pohvaljujemo svaki napredak, ali moramo uvijek
iznova ukazivati na propuste, jer jedino dostizanjem evropskih standarda,
zemlie iugoistocne Evrope mogu da se priblize konacnom ciliu integraciii
u Evropsku uniiu. U tom ciliu. Komisiia ce ponuditi svu podrsku koia ioi
stoii na raspolaganiu. ali koiom brzinom ce se zemlie zapadnog Balkana kre-
tati ka integraciii. iskliucivo ce i dalie zavisiti od niih'.
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi ocekivania i izazovi Amina Pasic
127
Inspirisana partnerstvima za pristupanie koia su znacaino pomogla ze-
maliama centralne i istocne Evrope da pristupe Uniii. istog dana kada ie
objavljen Godinji izvjetaj o procesu SAP za 2003. godinu, Evropska komi-
siia ie predlozila Evropskom viiecu i prva evropska partnerstva za zemlie za-
padnog Balkana. Evropsko partnerstvo predstavlja prekretnicu u odnosima
izmedu Evropske uniie i zemalia ovog regiona. ier su skroiena prema speci-
Iicnim potrebama svake od zemalia. odreduiuci im kratkorocne (1224 mie-
seca) i sredniorocne prioritete na rok od 34 godine.
U oktobru 2004. godine. potpisan ie sporazum izmedu Savieta mini-
stara Bosne i Hercegovine i Evropske komisije. Evropska komisija u naredne
dviie godine izdvoiit ce dva miliona eura za Iinansiranie Jedinice za koordi-
niranie ekonomskih istrazivania i provedbu Sredniorocne razvoine strategiie
BiH. Formiranie ove iedinice znaci pocetak uspostave nove drzavne institu-
ciie koia ce raditi ekonomska istarzivania i provoditi razvoinu strategiiu. Za-
datak ove iedinice bice i da prati realizaciiu svih sporazuma postignutih na
nivou tri vlade. a koii se odnose na ekonomska pitania. U Sredniorocnoi raz-
voinoi strategiii BiH (PRSP) stoii da su ie duzne provoditi sve drzavne insti-
tuciie na svim nivoima vlasti. Viiece ministara BiH se obavezalo da ce u na-
rednih est mjeseci ova jedinica dobiti status vladinog tijela.
Integracija Bosne i Hercegovine
u Evropsku uniju
Cilj Bosne i Hercegovine potpuna je integracija u Evropsku uniju,
kroz Proces stabilizaciie i pridruzivania (SAP)
22
. ciii ie glavni instrument
Sporazum o stabilizaciii i pridruzivaniu (SAA).
Jedan od prioritetnih zadataka formirane Direkcije za evropske inte-
gracije
23
bila je izrada Strategije evropskih integracija, a prvi njen cilj uspo-
stavljanje ugovornih odnosa sa Evropskom unijom. Za postizanje tog cilja,
BiH mora napraviti znacaian progres u okviru procesa stabilizaciie i pridru-
zivania.
Kanjenja u ispunjenju mjera iz Mape puta (Road Map) izraz su sloze-
nosti unutrasnieg uredenia BiH. ali istovremeno i skrivenih namiera poiedi-

22
http://www.stabilitypact.org
23
Direkciia za evropske integraciie. kao stalno tiielo Viieca ministara BiH. osnovana ie Za-
konom o Viiecu ministara Bosne i Hercegovine. Direkciiom rukovodi direktor koieg ime-
nuie i razriesava Viiece ministara na priiedlog predsiedavaiuceg Viieca ministara. a u
skladu sa Zakonom o drzavnoi sluzbi u instituciiama BiH.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
128
nih grupa, kojima takva situacija ide u prilog. Na ispunjavanju ovih mjera
BiH je radila dvije i po godine. Nazalost. takav tok dogadaia doveo ie do ve-
likog zaostatka BiH za okolnim zemljama.
Ali sada, kada su te mjere iz Mape puta u smislu donesenih pravnih
propisa ispuniene. bitno ie da SAP agenda ne bude videna kao dodatni uslov
za politicku i ekonosmku reIormu. Umiesto toga ona sluzi kao dodatni sti-
mulans za sto brze deIinisanie prioriteta razvoia i pruza okvir za deIinisanie
reIorme i strategiie odrzivog razvoia u kontekstu evropskih integraciia. Za-
vrsetkom radova na Mapi puta. ozvanicen ie pocetak posla na izradi Studiie
izvodivosti, novog preduslova za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i
pridruzivaniu. ciii cili ie bio analiza tekuce situaciie u Bosni i Hercegovini.
Studija izvodivosti koja je donesena 2003. godine razmatrala je spremnost
BiH za zapocinianie pregovora o Sporazumu o stabilizaciii i pridruzivaniu sa
Evropskom unijom.
U Sporazumu o stabilizaciii i pridruzivaniu narocito ie naglasena
komponenta regionalne saradnie. pa se Zagrebackom deklaraciiom
24
, potpi-
sanom od vlada clanica Evropske uniie. Albaniie. Bivse Jugoslavenske Re-
publike Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, tadanje Savezne Re-
publike Jugoslaviie. Sloveniie i Evropske komisiie. pridruzenie Evropskoi
uniji stavlja u kontekst regionalne saradnje, pomirenja i razvoja demokratije
u regionu. Prihvatanjem ovih principa, svim zemljama regije je otvoren put
prema Evropskoi uniii. kroz proces stabilizaciie i pridruzivania.
Evropska unija je nakon potpisivanja Deklaracije pokrenula jedinstven
program pomoci Zaiednice. u korist zemalia obuhvacenim procesom stabili-
zaciie i pridruzivania pod nazivom CARDS (Community Assistance for Re-
construction, Development and Stabilisation).
On je na snazi od 5. decembra 2000. godine. Svi do tada poznati pro-
grami pomoci zemliama zapadnog Balkana obiedinieni su u ovai. iedinstveni
program. kako bi se postigla sto veca eIikasnost i centralizovala kontrola bu-
dzetskih sredstava EU.
Polazeci od utvrdene politike priblizavania Evropskoi uniii. ovai pro-
gram Iinansiiske pomoci ima za cili osposobliavanie Albaniie. Bosne i Her-
cegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije za efikasno sudjelova-
nie u Procesu stabilizaciie i pridruzivania kroz rekonstrukciiu. ucvrscivanie
demokratije, pomirenje i stvaranje uslova za povratak izbjeglica i raseljenih
osoba. razvoi instituciia. uspostavlianie pravne drzave. zastitu liudskih pra-
va. iacanie nezavisnih mediia i postovanie maniina. uspostavu samoodrzive
ekonomiie. slobodno trziste. ekonomski i sociialni razvoi. ukliucuiuci i

24
Zagrebacki sastanak na vrhu. Zagreb. Hrvatska. 24. novembar 2000. godine.
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi ocekivania i izazovi Amina Pasic
129
strukturne reIorme. i promociiu dobrosusiedskih odnosa medu drzavama.
Regionalna saradnia ie naivazniia komponenta ovog programa.
U 2002. godini je unutar CARDS programa, koji je finansiran od stra-
ne Evropske zaiednice. odobreno 71.9 miliona eura za pomoc BiH. CARDS
program pomoci ima dugorocni pristup koiim se iednim programom pokri-
vaiu potrebe drzave i koii odrazava i cilieve Procesa stabilizaciie i pridruzi-
vania kao i komparativne prednosti Evropske zaiednice u podruciu pruzania
pomoci. On ie Iokusiran na prioritete reIormi i izgradniu instituciia neo-
phodnih za sprovodenie buduceg Sporazuma o stabilizaciii i pridruzivaniu.
U Bosni i Hercegovini za koordinaciiu CARDS programa zaduzena ie
Direkciia za evropske integraciie. Pomoc se dodieliuie iskliucivo za unapri-
ied isplanirane i razradene programe/proiekte. na temeliu konkursne proce-
dure Evropske komisiie. Da bi se postigla pravilna raspodiela i sto veca isko-
ristenost dodiielienih sredstava. od iznimnog ie znacaia pravilna priprema i
provedba programa i proiekata odredenih za Iinansiranie sredstvima iz
CARDS-a. Provedba programa vri se u skladu sa standardnim procedurama
Evropske komisije.
Ukliucivaniem u programe CARDS. zemlie zapadnog Balkana su ste-
kle pravo sudjelovanja na tenderima Evropske fondacije za obrazovanje
(European Training Fondation) i u programu reforme visokog obrazovanja u
zemliama centralne i istocne Evrope.
Da bi proces evropskih integraciia bio sto uspiesniii. veoma ie vazno i
eIikasno upravlianie tim procesom. ier ie brzina prikliucenia Bosne i Herce-
govine Evropskoj uniji u uskoj korelaciji sa uspostavljanjem efikasnog upra-
vljanja evropskim integracionim procesima.
To podrazumjeva uspostavljanje funkcionalnog odnosa svih institucija
zakonodavne i izvrne vlasti na BH i entitetskom nivou, po pitanjima koja se
odnose na evropsku integracionu strategiiu i politiku. uskladivanie zakona i
koordinaciiu pomoci.
Ostvarivanie navedenog osigurace se uspostavlianiem eIikasne hori-
zontalne (koordinaciia izmedu BH instituciia) i vertikalne koordinaciie (BH
instituciie prema instituciiama entiteta) u pripremi i provodeniu svih aktiv-
nosti. miera i zadataka u procesu prikliucenia nase zemlie Evropskoi uniii.
Veoma delikatnu i znacainu ulogu korodinatora ukupnih aktivnosti
preuzela je i Direkcija za evropske integracije.
Nacin ostvarivania koordinaciie u procesu precizno ie deIinisan Odlu-
kom Viieca ministara BiH koia ie usvoiena na 33. Siednici odrzanoi 03. 12.
2003. godine. Odlukom ie. pored ostalog. precizirano da Viiece ministara na
politickom nivou koordinira proces prikliucenia Bosne i Hercegovine Evrop-
skoj uniji, a Direkcija za evropske integracije, u cilju realizacije potrebne di-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
130
namike integracionih procesa. redovno izviestava Viiece ministara o napret-
ku u pojedinim oblastima.
Kadrovski resursi na uspostavlianiu koordinaciie. ukliucuiuci koordi-
natore u entitetima i Brcko Distriktu. spremni su za ovai zadatak. sto se vec
potvrdilo u nekim prethodnim aktivnostima. a narocito u postupku izrade
Studiie spremnosti BiH za otpocinianie pregovora vezano za SAA. Naravno.
napredak u odnosima sa EU podrazumieva slozeniie obaveze i iacanie insti-
tucionalnog kapaciteta. sto ce biti sastavni dio strategiie evropskih integra-
cija Bosne i Hercegovine.
Ono sto ie ios vazno spomenuti kada se govori o integraciii Bosne i
Hercegovine u Evropsku uniiu iesu i pitania koia imaiu vazno miesto u BiH
mediiima. Cesto i redovno mediisko pokrivanie ciielog niza dogadaia koia se
ticu EU u 2003. godini. ukazalo ie BH politicarima. i u manioi mieri. BH
javnosti na potencijale integracije Bosne i Hercegovine u strukture EU.
Izviestavanie o pitaniima koia se ticu EU u BH mediiima razlicitog ie
kvaliteta. Mediii su podielieni na one koii podrzavaiu integraciie i skeptike.
Neki sumniaiu u mogucnost clanstva. Solunski samit. sa svoiom porukom da
mapa Evrope ne bi bila potpuna bez Zapadnog Balkana, pomogao je da se
uspostavi brana tom skepticizmu. Cak i rezultati Studiie izvodivosti (koia ie.
po obiavliivaniu. dominirala mediiima) pokazali su da EU ne zeli odgadati.
vec priie da zeli poticati integraciiu.
Mediisko pokrivanie posieta visokih duznosnika EU i dogadaia poput
Solunskog samita poboljalo je razumijevanje javnosti za temeljna pitanja
vezana za EU, mada je u Bosni i Hercegovini kao i drugdje javnost najvie
zainteresovana za prakticna i mnogo neposredniia pitania. kao sto ie. na pri-
mier. iedan od naivecih problema u ocima BH iavnosti. posebno mladih. po-
treba da se aplicira za vizu kada se ide u posjetu zemljama EU.
ReIorme takode naglasavaiu ulogu EU u ocima iavnosti. Mediiska
kampanja u prilog reformi, koju su proveli Visoki predstavnik/Specijalni
predstavnik EU-a i drugi, podigli su svijest javnosti u BiH o potrebi postiza-
nia napretka u ciielom nizu kliucnih podrucia.
Studentsko udruzenie .BiHStudenti'. Bosanski studenti sviieta. u pe-
riodu od 1. maja 2004. godine do 15. jula 2004. godine, provelo je on-line
anketu pod nazivom BiH na putu ka Evropskoj uniji
25
. ciie rezultate ie u
okviru Hohenheim International Summer University 2004 (HISU) na Uni-
verzitetu Hohenheim u Stutgartu predstavila clanica udruzenia Albina Zen-
kic. Gotovo 200 korisnika i posietilaca web stranice www.bihstudenti.com

25
Detaljni rezultati on-line ankete mogu se pronaci na web stranici www.bihstudenti.com.
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi ocekivania i izazovi Amina Pasic
131
odazvalo se pozivu da ucestvuie u on-line anketi i kaze svoie mislienie u ve-
zi sa evropskom integraciiom Bosne i Hercegovine. Pitania su se. izmedu
ostalog. odnosila i na trenutnu politicku i ekonomsku situaciiu u Bosni i
Hercegovini. Analiza rezultata pokazala je da trenutna situacija u BiH nije
sjajna, te da postoji potreba za promjenama na gotovo svim poljima. Naime,
politicku i ekonomsku situaciiu u BiH preko 79 ucesnika on-line ankete
smatra nezadovoliavaiucom. dok 70 ne vieruie politickim BiH instituciia-
ma. Miljenje da demokratija u BiH ne funkcionie u potpunosti iskazalo je
64 ucesnika. Preko 80 smatra da ce clanstvo nase zemlie u EU pobolisati
kako ekonomsku tako i politicku situaciiu. Na pitanie za koliko godina ce
BiH postati clan EU. 51 ucesnika smatra da ce se to moci ostvariti tek za
nekih deset godina. dok 28 zastupa mislienie da ce proces integraciie BiH
u strukture evropske zaiednice potraiati 15 godina. No vecina (preko 67)
sebe smatra kako BH tako i evropskim gradanima.
26
Studija izvodivosti
Evropska komisija je 18. novembra 2003. godine objavila Studiju
izvodivosti koia razmatra spremnost Bosne i Hercegovine da zapocne pre-
govore o Sporazumu o stabilizaciii i pridruzivaniu (SSP) sa Evropskom uni-
iom. U studiii ie zakliuceno. u sviietlu reIormi sprovedenih do oktobra/no-
vembra 2003. godine. da se Komisiia nada da bi bila u poziciii preporuciti
Viiecu otvaranie pregovora o Sporazumu o stabilizaciii i pridruzivaniu u
2004. godini. Medutim. takva preporuka bila bi uslovliena time da Bosna i
Hercegovina postigne znacaian napredak u riiesavaniu 16 reIormskih pod-
rucia identiIiciranih u studiii.
Dosavsi do ovog zakliucka. Studiia izvodivosti pruza analizu tekuce
situaciie U BiH. Ona tako obuhvata naiveci dio pitania koia se uobicaieno
razmatraiu u Godisniem izviestaiu o Procesu stabilizaciie pridruzivania
(PSP).
Studiia izvodivosti takode ukazuie na to da ie Bosna i Hercegovina
angazovana u iednom broiu dugih reIormi koie su vazne za stabilizaciiu mira
u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Poto su neke od njih mimo do-
masaia buduceg sporazuma o stabilizaciii i pridruzivaniu. one se u Studiii
izvodivosti ne spominju. Ipak, one su relevantne za sposobnost Bosne i Her-
cegovine da Iukcionise kao moderna. demokratska drzava. i time kao poten-
ciialni kandidat za clanstvo u Evropskoi uniii.

26
Oslobodenie. BiH na putu ka Evropskoj uniji, 14. august 2004. godine.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
132
Ova pripremna faza podrazumjeva reforme po programu aktivnosti u
16 prioritetnih podrucia. To zapravo znaci 44 aktivnosti. usvaianie 46
zakona. te uspostavu ili restrukturiranie 27 instituciia. od cega su 22 drzavne
i 5 entitetskih.
Nakon realizacije 16 prioritetnih preporuka, slijede i nove obaveze,
implementaciia potpisanog Sporazuma. aplikaciia za clanstvo. novi upitnik
od par hiljada pitanja, zatvaranje poglavlja Acqisa-a itd.
esnaest prioritetnih reformi, identificiranih u Studiji izvodivosti, od-
nose se na politicku situaciiu u Bosni i Hercegovini. niene ekonomske per-
spektive i nien napredak u ispuniavaniu tehnickih zahtieva PSP-a.
Lista prioritetnih podrucia sa poiedinacnim aktivnostima iz izviestaia
Studije izvodivosti:
1. ispuniavanie postoiecih uslova i medunarodnih obaveza;
2. djelotvornija uprava;
3. djelotvornija javna uprava;
4. evropske integracije;
5. djelotvorne zakonske odredbe kojima se garantuju ljudska prava;
6. djelotvorno sudstvo;
7. rjeavanje kriminala, posebno organizovanog kriminala;
8. upravljanje pitanjima azila i migracije;
9. reforma carinskog i poreskog sistema;
10. Zakon o budzetu;
11. budzetska praksa;
12. pouzdani statisticki podaci;
13. konzistentna trgovinska politika;
14. integrisano energetsko trziste;
15. uvodenie BH iedinstvenog ekonomskog prostora;
16. javni RTV sistem.
Od tih 16 tacaka. u onima koie se odnose na politicku situaciiu, na-
predak ie bio umieren. Vlada na nivou drzave ostaie nedovolino razviiena.
dok tenziie izmedu drzave i entiteta i dalie uticu na vladino dielovanie i re-
Iormu. ReIorma iavne uprave ie tek pocela. Sto se tice odredbe o postivaniu
liudskih prava i uslova vezanih za Medunarodni krivicni tribunal za bivsu
Jugoslaviiu (ICTY). ogranicen napredak ie obiliezen nakon kraia 2003. godi-
ne. Studija izvodivosti sugerira da se jedna nova (reformska) dinamika
mozda iavlia u politici BiH'.
Napredak ie. izmedu ostalog. postignut uspostavom novog Viieca mi-
nistara. reIormom iavne uprave. uvodeniem novog krivicnog zakona i Zako-
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi ocekivania i izazovi Amina Pasic
133
na o krivicnom postupku. pocetkom Iunkcionisania Drzavnog suda BiH. osi-
guravaniem znacaine podrske Studiii izvodivosti. nastavlianiem povratka
izbjeglica, daljim poboljanjem imovinskog zakonodavstva, itd.
Na kraju godine, usvajanje Zakona o indirektnom oporezivanju i Za-
kona o odbrani nakon medunarodnog pritiska takoder su bili pozdravlie-
ni. cime ie zabiliezen napredak na putu ka samoodrzivoi drzavi Bosni i Her-
cegovini.
Dalja reformska nastojanja neophodna su kako bi se to ostvarilo, te da bi se
osiguralo da napredak. postignut na planu izgradnie drzave. bude nezaustavliiv.
Studija izvodivosti dalje ukazuje na to da bi ekonomski rast, uz
smanjenje nepotrebnih rashoda, osigurao resurse za institucionalnu reformu
koia ie potrebna Bosni i Hrecegovini'. BiH se suocava sa krupnim ekonom-
skim izazovima. Kako medunarodna pomoc opada. privatne investiciie mo-
raiu biti pokretac razvoia. Medutim. Vlada treba da ucini svoi dio posla. kroz
uspostavu okvira koii ie povolian za investiciie i poduzetnistvo te ucin-
kovitim upravljanjem fondovima i sredstvima koja su na raspolaganju. Iz tog
razloga, Studija izvodivosti naglasila je usvajanje i implementaciju Zakona o
budzetu na nivou drzave. registraciiu svih prihoda koie prikupliaiu iavni
organi i implementaciju Zakona o statistici, kao mjere koje bi mogle biti
postignute u 2004. godini. Kada ie budzet u pitaniu. izviestan napredak ie
postignut. ali pouzdana statistika. osnova za svaku ucinkovitu politiku. i
dalje se ne ostvaruje.
Medutim. konkretan napredak u tim podruciima tek se treba ostvariti.
Unatoc izviesnom uspiehu na planu makroekonomske stabilizaciie. Bosna i
Hercegovina niie ios cvrsto na putu ka samoodrzivom rastu. Kao sto ie
naglaeno u Studiji izvodivosti, proizvodni kapacitet, a time i izvoz, i dalje
su slabi; strane, direktne investicije, mada poboljane, nedovoljne su da bi
kompenzirale veliki tekuci platni dizbalans. Razvoi privatnog sektora treba
potaknuti. kroz pobolisanu poslovnu klimu. bolie upravlianie preduzecima.
smanjenu rigidnost u pogledu radne snage, obnovljenu privatizaciju i stva-
ranie novog okruzenia koie omogucava trzisne tokove.
Kratkorocni koraci. istaknuti u studiii izvodivosti. moraiu biti dopu-
nieni daliim odlucnim strukturnim reIormama. ako BiH zeli izbieci dalie po-
goravanje ekonomske situacije.
U pogledu ispunjavanja tehnickih uslova PSP-a, procjena iz Studije
izvodivosti ostaie vazeca ..iedan neprestalni napredak. pomiiesan sa obla-
stima gdie kliucne reIorme nisu provedene. ili cak nisu ni zapocete'. Tako
nedavni uspiesi na podruciima kao sto su saglasnost Viieca ministara za
akcioni plan u vezi sa pitanjima iz Studije izvodivosti, prve presude donese-
ne u BiH vezano za trgovinu ljudima te prvi koraci u uspostavi Uprave za in-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
134
direktno oporezivanie. umanieni su neuspiiesima u drugim podruciima. Ni-
iedna tacka relevantna za ovo poglavlie ios niie potpuno ispuniena. Cak
ostaie zabrinutost da ie u previse podrucia. gdie napredak mora biti posti-
gnut. tai napredak postignut samo zahvaliuiuci medunarodnom pritisku.
Medutim niiedno od ovih pitania ne moze se riesavati odvoieno od
ostalih. Na primjer, slabosti u formulisanju i implementaciji trgovinske poli-
tike zahtievaiu ne samo tehnicke prilagodbe vec i resurse za niihovo riesa-
vanie. Ovo opet zahtieva politicku voliu koia ce osigurati da se resursi ne
troe uzalud, ili nezakonito prisvajaju negdje drugdje.
Sto se tice Evropske uniie. ona ce dati sva sredstva. koia ima na raspo-
laganiu. kako bi podrzala reIorme u Bosni i Hercegovini. pocevsi od tehni-
cke i Iinansiiske podrske da bi se ispunili standardi acquis-ja, smjernice spe-
cijalnog predstavnika Evropske unije i akcije u okviru Evropske sigurnosne i
odbrambene politike (ESDP). kako bi se osiguralo stabilno okruzenie u ko-
jem bi se reforme mogle nastaviti.
Cim se utvrdi da ie znacaian napredak postignut u ispuniavaniu 16
zahtieva uspostavlienih Studiiom izvodivosti. Evropska komisiia ce odluciti
o preporuci Viiecu da donese odluku da otvori pregovore o SSP. Obrnuto.
ako napredak bude nedovolian. Komisiia nece biti u poziciii da preporuci za-
pocinianie takvih pregovora.
Jedino Bosna i Hercegovina je u stanju osigurati taj uspijeh. Uspijeno
riiesavaiuci 16 prioritetnih tacaka tokom 2004. godine. Bosna i Hercegovina
ce osnaziti dinamiku. diielom postavlienu Studiiom izvodivosti. i uspostaviti
povierenie kako kod kuce tako i u insotranstvu.
A kada ostvarimo znacaian napredak. sliiede pregovori.
Sporazum o stabilizaciii i pridruzivaniu ie iedna od temelinih kom-
ponenti procesa stabilizaciie i pridruzivania. a trenutno i osnovni cili koii su
pred sebe postavile institucije vlasti u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina mora ostvariti znacaian napredak u svih 16
prioritetnih oblasti iz izviestaia Evropske komisiie Viiecu ministara EU o
izvodivosti pregovarania izmedu Bosne i Hercegovine i EU. kako bi Evrop-
ska komisiia dala preporuku Viiecu ministara EU da otpocnu pregovori o
Sporazumu o stabilizaciii i pridruzivaniu.
U svoioi ociieni. Evropska komisiia posebno ce voditi racuna o
spremnosti organa vlasti i instituciia nase zemlie da ispostuiu politicke. ek-
onomske a narocito demokratske uslove koii se pred niu postavliaiu.
Sporazum o stabilizaciii i pridruzivaniu ie preIerenciialni sporazum
koii treba dopriniieti ekonomskoi i politickoi stabilizaciii BiH. uspostavi
bliskih i dugorocnih veza sa Evropskom uniiom.
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi ocekivania i izazovi Amina Pasic
135
U ovom sporazumu narocito ie naglasena komponenta regionalne sa-
radnie. koia se ogleda u sklapaniu mreze bilateralnih konvenciia izmedu ze-
malia obuhvacenih Procesom stabilizaciie i pridruzivania. Pored opstih na-
cela. Sporazum o stabilizaciii i pridruzivaniu trebao bi obuhvatiti i sledeca
podrucia:
politicki diialog.
regionalna saradnja,
sloboda kretanja roba, radnika i kapitala,
sloboda pruzania usluga. poduzetnistvo.
uskladivanie zakonodavstva.
saradnia na podruciu pravosuda i
unutranjih poslova, politike saradnje, finansijska saradnja, insti-
tucionalne, opte i zavrne odredbe.
Naivazniii procesi odviiaiu se u zemlii koia ie doniiela odluku da se
integrie u Evropu, jer ta zemlja mora biti demokratska, sigurna i ekonomski
uspiiesna. Zapocinianie pregovora predstavlia veliki izazov u organizacii-
skom i proIesionalnom smislu. a cesto otvara i osietliiva politicka pitania.
ReIorme koie predstoie obuhvatit ce sve segmente drustva. pa ie neophodno
povesti racuna o tome da se teret promiena sto ravnomierniie rasporedi.
Evropsko partnerstvo novi kvalitet odnosa izmedu
BIH i Evropske unije
Na sastanku Evropskog viieca koii ie odrzan u Solunu od 1920. iuna
2003. godine. potvrdena ie odlucnost Evropske uniie da u potpunosti podrzi
zemlie Zapadnog Balkana u procesu prikliucenia Evropskoi uniii. Tada ie po
prvi put iasno receno da ce .zemlie Zapadnog Balkana postati integralan dio
EU. onda kada zadovolie potrebne kriteriie'. Tom ie prilikom sacinien doku-
ment Solunska agenda za Zapadni Balkan: put ka evropskim integracija-
ma'. u koiem ie data podrska daliem iacaniu odnosa izmedu Evropske uniie i
zemalja Zapadnog Balkana, i najavljeno je Evropsko partnerstvo. Evropska
unija je time ukazala na put koji BiH treba da slijedi da bi dola u predvorje
Evropske unije.
Evropsko partnerstvo ie politicki instrument koii ie urucen nasoi zem-
lji 30. marta 2004. godine. Inspirisano je Pristupnim partnerstvom koje se
odobrava za zemlie kandidate za clanstvo u EU. Namienien ie zemliama ko-
ie participiraiu u Procesu stabilizaciie i pridruzivania (SAP) i to Albaniii.
Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji i Crnoj Gori.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
136
Evropsko partnerstvo navodi kratkorocne i sredniorocne prioritete u
vezi sa pripremama Bosne i Hercegovine za dalje integrisanje u EU. Ti pri-
oriteti ce sluziti kao lista obaveza prema koioi ce se mieriti napredak. Oni se
odnose na sposobnost Bosne i Hercegovine da ispuni Kopenhagenske krite-
rije
27
te uslove postavljene u okviru SAP-a. Izabrani su na osnovu stava da je
realno da ih BiH moze ispuniti ili ih znacaino unapriiediti u sliedecim godi-
nama. Tom prilikom ie napravliena razlika izmedu kratkorocnih i srednio-
rocnih prioriteta.
Kratkorocni prioriteti bi trebali biti ispunieni u roku od iedne do dviie
godine. U okviru kratkorocnih prioriteta navedeno ie 16 prioriteta iz studiie
izvodivosti plus est dodatnih prioriteta i to: priprema izbora, nastavak sigur-
nosnih reformi, osiguranje makroekonosmke stabilnosti, poboljanje poslov-
ne klime. postivanie medunarodnih standarda i potvrde o poriieklu.
Sredniorocni prioriteti bi trebali biti ispunieni u roku od tri do cetiri
godine. a obuhvataiu sledece:
demokratija i vladavina prava (priprema izbora, preuzeti odgovor-
nosti za upravlianie. dalie unapredivati Iunkcionisanie iavne upra-
ve. dalie iacati pravosude. unapriiediti reIormu policiie. pobolisati
borbu protiv korupcije);
ljudska prava i zatita manjina (osigurati potivanje ljudskih pra-
va, dovriti povratak izbjeglica, objediniti ured ombudsmana);
regionalna i medunarodna saradnia (osigurati djelotvorno gonje-
nie ratnih zlocina. nastaviti regionalnu saradniu. implementirati
medunarodne obaveze);
postoianie slobodnog trzista i strukturalne reforme (promovisati
dalie strukturne reIorme. omoguciti razvoi biznisa. pogotovo ma-
lih i sredniih preduzeca. dalie razviiati BH kapacitete na planu sta-
tistike);
upravljanje javnim finansijama (osigurati implementaciju objedi-
nienog vladinog racuna. razviti sposobnost ekonomskog pla-

27
Ispunjavanje tzv. Kopenhagen-kriterija predstavlja zrelu fazu tranzicije iz socijalisti-
ckog ka zapadnoevropskom sistemu drustva i podrazumieva:
1) dostizanje stabilnih institucija vlasti koje garantuju demokratiju u skladu s evropskim
standardima, vladavinu zakona, ljudska prava i punu zatitu manjina;
2) postoianie Iunkcionalne trzisne ekonomiie sposobne za konkurenciiu na iedinstve-
nom evropskom trzistu;
3) osposobljenost za potpunu primjenu evropske legislative (Acquis communautaire) i
preuzimanie svih obaveza punopravne clanice. ukliucuiuci i privrzenost cilievima
politicke. ekonomske i monetarne uniie.
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi ocekivania i izazovi Amina Pasic
137
nirania. dalie oiacati izradu budzeta. riesavati pitanie unutrasnieg
duga);
evropski standardi (Evropske integracije implementirati evrop-
sku strategiju integracije. Razviti sposobnost progresivnog usa-
glaavanja zakona sa acquis-om, te proiriti ulogu BiH u progra-
miraniu i implementiraniu CARDS-a sa dugorocnim ciliem omo-
gucavania decentralizaciie pomoci);
unutrasnie trziste i trgovina (iedinstveno trziste i biznis. sposob-
nost upravljanja trgovinom, trgovinski standardi, carina i porezi);
sektorske politike (iavni RTV sistem. integrisano trziste energiie.
okoli);
saradnia u pravosudu i unutrasniim poslovima (upravljanje grani-
cama, organizovani kriminal, migracije i azil).
Od BiH se ocekuie da odgovori na Evropsko partnerstvo tako sto ce
pripremiti akcioni plan sa rokovima i detaljima o tome kako namjerava rije-
avati prioritete iz Evropskog partnerstva, te da ih u potpunosti implemen-
tira. Evropska komisiia ce redovno. putem godisniih izviestaia o SAP-u. pra-
titi napredak u implementaciji prioriteta.
Ispunjavanje prioriteta navedenih u Evropskom partnerstvu je prven-
stveno bitno zbog nas samih. ier na tai smo nacin u mogucnosti srediti stanie
u zemlii. preuzeti vlasnistvo nad reIormama i na tai nacin dobiti kartu za
Evropsku uniju.
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi
Bosna i Hercegovina, mada geografski samo nepunih hiljadu kilome-
tara udaliena od nekih zemalia-clanica. miliama ie daleko od punopravnog
clanstva u Evropskoi uniii. Ali s obzirom da ie integraciia Bosne i Hercego-
vine u Evropsku uniiu. s krainiim ciliem ostvarivania clanstva strateski cili
BiH. organi vlasti BiH su preduzeli znacaine i krupne korake u tom pravcu.
kao to se do sada moglo i vidjeti.
Stepen razumijevanja procesa integracija, od strane institucija BiH ali
i same iavnosti. sve vise raste. i postoii pozitivno raspolozenie prema sve-
ukupnom procesu reformi koje se provode u BiH.
Na svom putu od Deytona do Brisela Bosna i Hercegovina je do sada
ostvarila ogroman napredak. Svi segmenti zivota su unapriiedeni. a reIorme
se i dalje provode ubrzanim tempom.
Medutim. moramo znati da Bosna i Hercegovina nece i ne moze biti
primliena u clanstvo EU precicom. nekakvim politickim dekretom. bez ispu-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
138
niavania strogih uslova za clanstvo. Tai put su prosle sve drzave clanice EU i
tai put mora proci i Bosna i Hercegovina. To ie dugotraian put koii zahtiieva
mnogo pozitivne energiie. politicku voliu na svim nivoima i podrsku cielo-
kupnog BH drutva. I sve reforme koje Bosna i Hercegovina sprovodi odno-
se se na sposobnost Bosne i Hercegovine da funkcionie kao moderna, de-
mokratska drzava i bude potenciialni kandidat za clanstvo u Evropskoi uniii.
Bosna i Hercegovina mora pokazati da dijeli temeljne vrijednosti Evropske
unije.
I na prvi pogled sve ovo izgleda kao prilicno tezak zadatak. ier put do
Brisela dugacak ie i naporan. a kompoziciie prolaze i prolaze. Zato ie iasno
da svi organi vlasti u Bosni i Hercegovini moraiu uloziti dodatne napore i
omoguciti kupovinu karte za EU ciieloi zemlii.
Hocemo li se i dalie gurati na kraiu reda i u koiu cemo kompoziciiu
uskociti zavisi iskliucivo od nas.
Bosna i Hercegovina ios iednom mora pruziti dokaz svoie opredielie-
nosti ka reformama koje su neophodne da bi ona postigla napredak na putu
ka Evropi.
Bosnia and Herzegovina
on the Road to Europe
Bosnia and Herzegovina, geographically not even a thousand of
kilometers distant from some Community countries, yet thousands of miles
away from the full membership in the EU. As the integration of Bosnia and
Herzegovina into EU and the full membership in the EU is the strategic
objective of Bosnia and Herzegovina, the Bosnian authorities, as it can be
seen by now, have so far made huge and significant steps into that
direction.
The level of comprehension of integration processes by the Bosnian
institutions as well of the Bosnian public itself is raising and there is a
positive spirit about the entire process of reforms going on in Bosnia and
Herzegovina.
So far on its way from Dayton to Brussels Bosnia and Herzegovina
has made gigantic progress. All the segments of life have been improved and
reforms are advancing in a quickened way.
But we all have to know that Bosnia and Herzegovina will not and can
not become an EU member state by taking a short cut with the help of some
political decree. It can not become a member state without fulfilling all the
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropi ocekivania i izazovi Amina Pasic
139
rigorous membership conditions. All the EU member states have passed the
same way and Bosnia and Herzegovina has to do the same. Thats the long
lasting trip that demands a lot of positive energy, political volition on all
levels and the support of the entire Bosnian society. All the Bosnian reforms
have the same objective: to raise the capability of Bosnia and Herzegovina to
function as a modern, democratic country and to become a potential
candidate country for the EU membership. Bosnia and Herzegovina has to
show clearly that it shares the values of EU.
At the first sight all this seems to be a difficult task as the way to
Brussels is long and straining and the trains (chances) keep on passing by.
Therefore all the Bosnian authorities have to make every effort to buy a
ticket for the EU for the whole country.
Are we going to be at the end of the line in the future or were going
to take a train depends only on us.
Bosnia and Herzegovina has to prove its orientation towards necessary
reforms one more time to achieve improvements on its way EU.
Koritena literatura
1. Bosna i Hercegovina od Daytona do Evrope, Wolfgang Petritsch,
Sarajevo, Svjetlost, 2002. god.
2. Izvjetaji Evropske komisije:
The Stabilisation and Association process for South East Europe
First Annual Report, Brussels, April 4, 2002;
The Stabilisation and Association process for South East Europe
Second Annual Report, Brussels, March 26, 2003;
The Stabilisation and Association process for South East Europe
Third Annual Report, Brussels, March 30, 2004;
Izviestai komisiie viiecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za
pregovore o Sporazumu o stabilizaciii i pridruzivaniu sa
Evropskom unijom;
Izvjetaj o radu na studiji izvodivosti;
Evropsko partnerstvo za BiH.
3. Bilten 1, Direkcija za evropske integracije (Odsijek za promociju
evropskih integracija).
4. http://europa.eu.int/comm/external_relations/see/bosnie_herze/
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
140
5. http://europa.eu.int/comm/external_relations/news/
patten/sap260303.htm
6. http://www.bih.prsp.info/knjiga/ZA-WEB/
english%2003/prsp%20eng/19.pdf
7. http://www.euroinfo.ba/stream/article.php?pid=54
8. http://www.studenti.bluearena.com/medije/
9. http://www.dei.gov.ba
10. http://www.stabilitypact.org.
141
Eoeapo Mumeecru
Menrop: +p B.aou+up Haeuheeuh. varv.mem no.umu:rux uavra.
Vuueepsumem v Beoepaov
(I) II CTOHF HA EBPOHCKATA VHHJA
Asnnoror n mnrpanniara no cnerno
na nponecor na enponcxa nnrerpannia
Hcxycrnoro na Penynnxa Maxenonnia
Xv+auumapuuom nopue oa u+ ce no+oeue
ua npen.aueuume u v+opuume .uua eo
ueeo+a e e.opudurauuia ua xv+auume
epeouocmuu u ooepcra ua ceroe :oee:ro
oumue. oooera ooepcrama oa u+ ce oaoe
+etvuapooua saumuma ua wpmeume ua
npoeouom u uacu.cmeomo npemcmaevea
+opa.eu oo.e cnpe+a :oeeumeomo u
saeem oera +opuu:aeume xunomeru ua
ucmopuiama u ua eoeuama uecpera rie
ocmauam ucmopuia. oeeumeomo nperv
cume ceou ranauumemu u nomeuuuia.u ce
oopeue oa uucma.upa eoeu cucme+ ua
saumuma ua .uuama-oeea.uu nperv +ame-
puia.usuuia ua nomeuuuia.uume peueuuia
eo eoua uucmumvuuoua.ua pa+ra oo
uumepuauuoua.eu raparmep. Oeoi npouec.
no.era uo cuevpuo. ce oeuwu rou ueeoea
duua.usauuia. Vuudop+upauocma ua cu-
cme+om ua sepuwveane ua cmpaoa.uu-
uume. uueuama uumeepauuia u couuia.u-
sauuia oe+oucmpupa e.e+eumu ua dvu-
ruuoua.uocm raro ocra ua npouecom ua
eeponcra uumeepauuia. Penvo.ura Mare-
oouuia raro uepacruu.ue oe. oo eepon-
crama uueu.usauuia u raro uoua no.uo-
npaeua se+ia :.eura ua Eeponcrama
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
142
vuuia npurawvea ercn.uuumua eo+a sa
npur.v:veane rou +ooepuume eeponcru
mpeuooeu eo oo.acma ua asu.om u +u-
epauuiama. Xap+ouusauuiama ua uauuo-
ua.uomo co sarouooaecmeomo ua Vuuiama
eo oo+euom ua oeue ucr.v:ume.uo sua-
:aiuu no.umuru ua EV e ca+o +a.
npuoouec rou ro+n.emupane ua uoeiama
ua eeporpamume sa rpeupane ua Eouu-
cmeeu eeponcru cucme+ sa asu..
,Ceroi u+a npaeo
oa oapa u vwuea
asu. oo npoeouveane
eo opveu se+iu'
Art. 14 (1) (UN-UDHR)
Bonen
Hneiara sa npanara na uonexor nns mnnaroro. no n nenecxa. na
nparor na nonnor mnnennym npecranyna oiexr na pexenrno no-
rennnpane on crpana na reopernuapnre uni npnmapen nnrepec nna
samrnrara na uonexonnre npana. Mery nnn nnanee enna nncxyrannna
reopnia cnopen xoia samrnrara na uonexonnre npana ce nncrnrynnonanna
peaxnnia na nexopexrnara nnrenperannia na nnncxoro ronxynane na
.ennaxnocra'. on crpana na ronem poi cnercxn npoponn n cnenennnn na
Opnenoncxoro .nenenepcrno'. Haxo no cpxra na nnnnnre anannsn. e
ennnenrna enna rennennnnia sa npoyuynane xoia conpxn mnory
nnosocxn momenrn. mnory reopnia. mnory xnnoresn. cenax nnnnnre
noponamepnn ncrpaxynana nonene no opmnpane na enno .nnnxene sa
uonexonnre npana' xoe cnoior .opmanen' onnx ro nonna co Vnn-
nepsannara nexnapannia sa npanara na uonexor n cepniara xonnennnn n
noronopn xon ce nponyxr na neisnnoro oxnnornopynane. Bo rpynor xoi
cnenn xie ce sanpxam na ocnonnnre crnrmarn na npanoro na asnn (co
nanpaxana na mnrpanniara. npen ce nopann axrnuxara xopenannia co
enomenor asnn n nnnnara xomnnemenrapnocr) xoe npercranyna yn-
namenranno uonexono npano n cncrem na samrnra no momenrnre na
nnpexrno sarposynane na uonexonnre npana n cnoonn n npeuexopynane
na nparor na napymynane na uonexonoro nocronncrno.
(I) II Cmo.o ua Eeponcrama vuuia Ennapn Mnrencxn
143
Hemnnonnocra on samrnra no II-ra Cnercxa noina
Hpanna pamxa na cncremor na merynaponnara
samrnra na erannnre
Tepopor. necrpyxnniara n rpaymnre na II-ra Cnercxa noina rn
nopasnia cnre ncxoncxn ersncrennniannn crpemexn na uonemrnoro.
Bynrapnoro nemoncrpnpane na cnna xoia ceeme cmpr n crpan ia
nnnnnpaa npnponnara peaxnnia na nenpnponnoro onnecynane na Xnrne-
poncxnre opnn na snoro xon naimnory ro nycromea enponcxnor xonrn-
nenr. Ho rpnymannara noena na coiysnnuxnre cnnn. n no nouexoror na
saxpennynanero. cneror nouna na ia ncnnaxa nenara na pasypnynanero.
Ha nnsara nponemn nonpsann co emornnna n marepnianna pexa-
nnnrannia. ce nanonpsa n norpeara on xoneuno yrnpnynane na
nenayuenara nexnnia napeuena uonexonn npana. Hemnnonnocra na
cnponenynane na onoi nponec cnoiara onpannanocr ia npnn no axror
mro II-ra Cnercxa noina na ronema npara ro ncpnn npamanero sa enna
maprnnannsnpana pannnna rpyna na nnna napeuena erannn.
3naun noxpai na nexonxy nanparn nornpnynanara noa. sa samrnra
na onaa rpyna na nnna. xaxo nemnnonnocr ce ianyna norpeara on
nncrnrynnonannsnpane na nenara nponemarnxa xoia mro ce onnecyna
na erannnre. ce co nen pacenenocra n rpaymnre npennsnnxann on
nporonynanara n pasypnynanara nacranarn co noinara nnxoram nonexe
na ne ce nonropar.
Baxnnre rennennnn nannoa na onopynane on crpana na
merynaponnara saennnna xoia eme ncrpaina no peannsanniara na
sanprannre nenn no cnoiara arenna. Koncexnenrno. no II-ra Cnercxa
noina. Ienepannoro copanne na Oprannsanniara na oennnern nannn.
nacnennnuxara na Hnrara na naponnre. oprannsannia co nornpnena
naroponna mncnia. xaxo npesenrannia na cnonre xymannrapnn nopnnn n
anconyrnara nocnerenocr na pemanane na nponemnre na erannnre ia
ocnona Kannenapniara na Bncoxnor xomecapniar sa erannn UNHCR.
Onoi uexop npercranyna nornuen npononxerox na nonecynanero na
xpynniannnor noxymenr xoi ce onnecyna na samrnrara na uonexonnre
npana Vnnnepsannara nexnapannia sa npanara na uonexor on 1948. Onoi
noxymenr npercranyna croxep na nanopnre na merynaponnara saennnna
na crann xpai na xonrnnynpannor nponec na snoynorpea na uonexonnre
npana. no xon nopmanno npnnaraar n npanara na erannnre. Ha ncrnor my
ce nanonpsynaar 4-re +enencxn xonnennnn on 1949 ronnna xon ce
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
144
onnecynaar na merynaponnoro xymannrapno npano. xaxo n cepnianor na
nnrepnannonannn n pernonannn nncrpymenrn xon ce oxycnpann na
nponemarnxara na erannnre. Bnpouem cnre onne noxymenrn
npercranynaar npanna pamxa sa axrnnno cnponenynane na nponecor sa
nsnaorane na nneannn n rpainn pemennia sa erannnre on crpana na
UNHCR.
Tpnnnnnor nar xon yconpmynane na cncremor na samrnra na
erannnre npononxn co xanannsnpane na eneprniara nnxopnopnpana no
nperxonno nanenennre merynaponnn nncrpymenrn no noxymenr xoi
anconyrno xe nm nne nocneren na erannnre. Baxnara rennennnia e
pesynrar. na mnpoxnor cnexrap na ypenynane na onnocnre xon ce
onnecynaar na npanara na uonexor co Vnnnepsannara nexnapannia sa
npanara na uonexor on 1948. Hmeno. nopann excrensnnnocra na onoi
noxymenr. merynaponnara saennnna nponenn nexa norpeara on enen
namencxn merynaponen noxymenr co xoi xe ce perynnpaar npanara na
erannnre. no ycnonn na nocr-noena anxcnosnocr. e nonexe on nyxna.
Baxnnor norer na merynaponnara saennnna. ncymnocr na camnre npxann.
onosmoxn xpeannia na xamen-remennnxor na samrnrara na erannnre
Konnennniara sa crarycor na erannnre on 28 Jynn 1951 ronnna. Onoi
noxymenr npercranyna asa sa nonaramomna nanrpana na cncremor na
samrnra n ocnona na merynaponnoro npano mro ce onnecyna na
erannnre. Co onoi noxymenr e nerepmnnnpana nennnnniara na erannn.
nnnnnor craryc. enemenrnre na samrnra n acncrennnia. xaxo n cnre npana
n onpcxn na eranenor. Bo ncrnor e nnxopnopnpan .non-reIoulement'
npnnnnnor (.eu 33(1) oo Koueeuuuiama e.acu Hueoua se+ia roia
npucmanu.a ua Koueeuuuiama oo 1951. ue+a oa npomepa u.u oa epamu
(,refaluer') oeea.eu ua ou.o roi ua:uu ua epauuua ua mepumopuia raoe
ueeoeuom wueom u.u c.ooooa ou ou.e saeposeuu sapaou ueeoeama paca.
eepa. uauuoua.uocm. npunaoouocm ua oopeoeua onumecmeeua epvna u.u
no.umu:ro +uc.ene) onnocno npnnnnnor na nenpaxane. co xoi ce
ncxnyuyna npncnnnoro npaxane xaxo nernrnmno npano na npxannre.
Konnennniara sa crarycor na erannnre on 28 Jynn 1951 ronnna.
nnn nonynapno napeuena .The 51 Convention'. ne ro perynnpa
npamanero na mnrpanrnre. noceno ne na exonomcxnre mnrpanrn. n roa
npamane e sarnopeno ymre co unenor 1 on onaa Konnennnia no xoi e
conpxana nennnnniara sa eranen.
Beea.eu e .uue roe.
nma onpannan crpan on nporon nopann cnoiara:
paca;
(I) II Cmo.o ua Eeponcrama vuuia Ennapn Mnrencxn
145
nepa;
nannonannocr;
npnnannocr na onpenena onmrecrnena rpyna nnn nonnrnuxo
mncnene;
Toi ce naora nannop on cnoiara semia na norexno n nemoxe nnn nax
necaxa na ce crann non samrnra na cnoiara semia na norexno nopann crpan
on nporonynane.
Ho neisnnoro cranynane na cnna na 22 anpnn 1954 ronnna. a
saxnyuno co mapr 2004 ronnna na Konnennniara n npncrannne 145
npxann. On Konnennniara nponsnerynaar nnsa onpcxn xon ce
onnecynaar na npxannre xon n npncrannne na ncrara. xon npnencrneno ce
onnecynaar na copaorxara co VHXHP. nnopmnpane sa nannonannnre
nponncn n nsemane on npannnoro na pennnponnrer. Haxo nma rpaina
nannnnocr. cenax neisnnara nennnnnia na eranen ce oxycnpa na
nnnara xon ce naoraar nannop on semiara na norexno n xon cranane
erannn nopann nemnnnre enponcxn nacrann npen 1 ianyapn 1951 ronnna.
Hopann noopyxennre cynnpn xon nponynnpaa nonn erancxn xpnsn
na noueroxor na 60-re ronnnn on mnnarnor nex ce yxaxa norpeara sa
npemencxo n reorpacxo npomnpynane na nenoxpyror na Konnennniara.
nopann mro eme nonecen ymre enen momne nren noxymenr co xoi ce
npomnpyna n crnmynnpa samrnrara na erannnre Hporoxonor sa
crarycor na erannnre on 1967 ronnna. Hporoxonor on 1967 nnn .The 67
Protocol' naxo e nnrerpanno nonpsan co Konnennniara on 1951
npercranyna camocroen noxymenr co xoi ce orcrpanynaar npemencxnre n
reorpacxnre orpannuynana na nennnnniara na nonmor .eranen'
npennnnenn co Konnennniara on 1951. Co Konnennniara n Hporoxonor ce
noxpnenn 3 ocnonnn remn:
1. Ocnonnara nennnnnia na erannnre. saenno co ycnonnre sa
npecranox n ncxnyuynane on crarycor na eranen;
2. Hpannnor craryc na erannnre no semiara na asnnor. nnnnnre
npana n onpcxn. nxnyuynaixn ro n .non-reIoulement'
npnnnnnor;
3. Onpcxnre na npxannre. nxnyuynaixn ia n copaorxara co
VHXHP no ncnpmynanero na cnonre sanaun n onecnynane na
nnnnnre nansopnn ynxnnn no npcxa co npnmenara na
Konnennniara. Co npncranynanero na Hporoxonor on 1967
ronnna npxannre ce cornacynaar nexa noronemnor nen on
unenonnre na Konnennniara on 1951 ronnna (unenonnre on 2-34)
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
146
xe ce npnmenynaar nps cnre nnna xon ce onarenn co
nennnnniara sa eranen nnxopnopnpana no Hporoxonor.
uaxror mro noronemnor nen on npxannre xon n npncrannne na
Konnennniara on 1951 ronnna. my npncrannne n na Hporoxonor on 1967
ronnna nononno ronopn nexa onne nna noxymenrn ce ennnenrapor na
cncremor sa merynaponna samrnra na erannnre. Tpennor na
nanrpanynane na cncremor sa merynaponna samrnra na erannnre
npononxyna co Pexnapanniara na Ienepannoro copanne na
oprannsanniara na oennnern nannn sa repnropniannnor asnn. namenera
na npxannre unenxn on 1967 ronnna.
Bo Pexnapanniara ce norennnpa nexa npnsnananero na asnn
npercranyna mnpoqynn. anonnrnuen n xymannrapen unn. n sapann roa
nnxoia npxana nemoxe na ro cmera sa nenpniarencxn. Co ona ce
npennnnyna nexa semiara na asnnor e nonxna na ro nponecnpa n opaorn
apanero na nnnara sa npnsnanane na asnn. Baxnara axrnnnocr na OOH
nacouena xon nsrpana na npanna pamxa na cncremor sa merynaponna
samrnra na erannnre. nocrnrna rnoannn pasmepn n nornxna ronem poi
na pernonannn nnnnniarnnn xon pesynrnpaa co nonecynane na coonnernn
noxymenrn co xon n ce perynnpana onaa onacr no onnocnnre nonpauia.
Kaxo npnmep moxeme na rn naneneme:
Dhg\_gpbZlZ gZ Hj]ZgbaZpbZlZ gZ Znjbqdhlh _^bgkl\h
h^ ]h^bgZ. Co ncrara ce ypenynaar onpenenn acnexrn na
erancxnre nponemn co xon ce coouyna Apnxa.
DZjlZ]_gkdZlZ^_deZjZpbZh^]h^bgZ Poxymenr no xoi
ce opaoryna cncremor sa merynaponna samrnra na erannn no
Cpenna n Jyxna Amepnxa.
Co naxnnor pasnoi na nacrannre ce nornpnyna nexa merynaponna
samrnra na erannn. ne e excxnysnnno npano na enponcxnre rparann ryxy
npercranyna anconyrna npennocr. xoia rpea nocroiano na ce nanorpanyna
n npomnpyna.
Enponcxnor cncrem sa samrnra na erannnre
n nonnor cnner na nacrann nnnnnpann
on sapsanoro remno na nnrerpannia
+nrennre na enponcxnor xonrnnenr nainnpexrno ro nouycrnynaa
yxacor na noinara n roxmy nopann roa nocr-noena Enpona npercranyname
xonenxa na erannn. pacenenn nnna n mnrpanrn. Toxmy ona. noxpai
(I) II Cmo.o ua Eeponcrama vuuia Ennapn Mnrencxn
147
cnoero nnnnnnsanncxo nacnencrno no onnoc na cnoonara. ennaxnocra n
samrnrara na uonexonnre npana. e enna on npnunnnre somro enponcxnre
npxann ia nnnnnpaa norpeara on npanno perynnpane n nonaramomno
nncrnrynnonannsnpane na nponemnre nonpsann co erannnre n
noceno co uonexonnre npana. Bo momenrnre xora nnrerpanncxnre
nponecn ea no saponnm n no nepnonor xoi cneneme E3 n neisnnnre semin
unenxn. xaxo n ocranarnre enponcxn npxann. noxpai roa mro npncrannia
xon Konnennniara on 1951. yxaxynaa nounr xon pemenniara npennnnenn
co Konnennniara n ncrnre nocnenno rn nmnnemenrnpaa. 3naun
ropenanenennre enemenrn. xon renepanno ia yrnpnynaar pamxara npexy
xoia ce peannsnpaar crarycor na erannnre. nnnnnre npana n onpcxn
nocnenno ea npnarenn n npaxrnxynann na enponcxo rno.
Hoxpai npaxrnxynanero na nocrynarnre nnxopnopnpann no
noxymenrnre na OOH. co opmnpanero na EV. npanoro na asnn e
rapanrnpano cnopen Enponcxara nonena sa uonexonn npana. xoia
npecranyna enemenrapen noxymenr co xoi npanara na uonexor nonnaar
na rexnna na nnno na Enponcxara Vnnia. Bo Honenara e naneneno nexa
nnxoi necmee na nne orcrpaner. ncxnyuen nnn excrpannpan no npxana
xane mro nocron cepnosen pnsnx nexa roi nnn raa xe nne nonnoxen na
cmprna xasna. mauene nnn na npyr nexyman n nerpannpauxn rperman.
Hoxpai roa no npanen na nsrpana na 3aennnuxn enponcxn cncrem
sa asnn ce norennnpa nexa roi n nn nsrpanen npexy nenocna npnmena
na nponnsnnre nnxopnopnpann no Konnennniara on 1951. Co camoro
opmnpane na Enponcxara Vnnia. enna on npnmapnnre crparemxn nenn
na EV e cosnananero na npocropor na cnoona. esennocr n npanna. nen
xoia e crnnynnpana no unenor 61 on Poronopor sa EV. Henara
nponemarnxa xoia ce onnecyna na peannsanniara na onaa nen e
nnxopnopnpana no un. 61-69 on Poronopor sa EV. Hnrepecno e roa mro
no pamxnre na Vnniara. nonnrnxara na asnn. mnrpannia n nnsn. ce
pasrnenyna xaxo enen ennncrnen xonrnomepar na nonnrnxn. xon no npen
nexoe npeme ce naoraa no 3-or cron na Vnniara n ea npenmer na
merynnannno onnyuynane no npanen na nonaramomnoro opmnpane n
nacouynane na onoi nren enemenr sa nnnara nnrerpannia. ynnnxannia
n noonmro ersncrnpane na EV. A roxmy pasnoior na nnrerpanniara.
nanara xpenpanero na onne nonnrxn na ce nonnrne na panr na Vnniara.
Onne nonnrnxn ce ocnonen npenycnon sa peannsnpane na xonnenror na
uernpnre ocnonnn cnoonn (cnoona sa nnnxene na croxn. xannran. nnna
n ycnyrn) xon ce ocnonnnre crnrmarn na nnarpemnnor nasap. Toxmy
nopann roa. orxaxo anconyrno xe ce peannsnpa xonnenror na 4 cnoonn
no pamxnre na Vnniara. cnre npxann unenxn rpea na sasemar saennnuxn
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
148
nacran no nonnrnxara xoia ce onnecyna na asnn. mnrpannia n nnsn. mro n
nonaramy ia opcnpa norpeara on ennncrnen saennnuxn cncrem npexy
xoi n ce peannsnpane onne nonnrnxn. Cnopen roa. na merononorniara sa
onosmoxynane na ropenanenennre nocrynarn na EV arennara. nacouena
xon onne nonnrnxn n eme norpena npanna ocnona sa nonn moxnocrn na
neicrnynane na nnno na EV.
Co nnerynanero no cnna na Poronopor sa EV no 1993. a ocoeno no
neronnre nsmenn nps ocnona na Poronopor on Amcrepnam. norpenara
ocnona eme cosnanena. Taxa co noronopor on Amcrepnam. nonexero
enemenrn xon ia counnynar onacra Hpanna n nnarpemnn paorn(no III
cron ocranaa nonnnncxara n cyncxara copaorxa sa rparancxn paorn).
uni nnrerpanen enemenr ce n nonnrnxnre na asnn n mnrpannia e
rpancepnpana no npnnor cron na EV. co mro ce ornopn nparara sa
nonecynane na onnyxn no npcxa co onne nonnrnxn co xnannnxynano
mnosnncrno mro e n nainrnara xapaxrepncrnxa n npnnonnxa on onoi
rpancep. Co roa anromarcxn ce ornapa nparara sa nnrerpannia n no onne
onacrn. xoia uecro narn eme sarnapana nopann monannrernre na
onnyuynane yrnpnenn no rpernor cron xaxo mro ce .unanimity' n
npanoro na nero. Cera. co nononacranarara cocroia. cosnanena e n
moxnocr n sa xonrpona on crpana na Enponcxnor cyn na npannara. Hmeno
no onnoc na onnyuynanero no unen 61a. on Poronopor sa EV e
npennnnen enen amnnnosen nnan. Taxa. cnopen ncrnor no pamxn na
Coneror saxnyuonnre xe ce nonecynaar ennornacno. a Enponcxnor
napnamenr camo xe ce xoncynrnpa. Hcro raxa moxno e nonecynane na
onnyxn co xnannnxynano mnosnncrno. noxonxy Coneror raa onnyxa ia
nonece ennornacno. Bo roi cnyuai. n ce npnmennna nocranxara na
xoonnyuynane. co mro. npen ce. Enponcxnor napnamenr xe none
noronema saxononanna ynora (unen 67. 257 PE3). Ona e uexopor xoi
nenocracyname no npanen na nsrpanara na 3aennnuxnor cncrem na asnn
n mnrpannia.
Honnrnxara na asnn. xoia nonro npeme eme camo npenmer on
.saennnuxn nnrepec' e perynnpana co unenonnre 61-63 on PE3. Co onne
unenonn ce conpxann xonxpernnre ocnonn sa onnacrynane nonpsann co
saxononannnre axrnnnocrn no npcxa co asnnor. xaxo n marepniannnre
npernocranxn sa asnnor. Kaxo apnepa ce ianyna n npannara perynarnna
xoia ce onnecyna na erannnre. xaxo n nocpennoro nnnianne na
nponecnoro nps marepniannoro asnnanrcxo npano. Bps ocnona na
npannara perynarnna xoia ce onnecyna na erannnre. Coneror nonecyna
mnnnmym nopmn sa npnsnanane na craryc na erannn. sa nnnna
npnnpemena samrnra. ia sapsyna nnnnara pamnomepna pacnpenena na
(I) II Cmo.o ua Eeponcrama vuuia Ennapn Mnrencxn
149
repnropniara na 3aennnnara n rn yrnpnyna monannrernre sa nonrorpaen
npecroi (unen 63(1) on PE3).
Konxperno. cornacno co npnnonnxnre on Camnror na Enponcxnor
Coner onpxan no Tamnepe. unncxa (Oxromnpn 1999) e npennnnena
saennnuxa nonnrnxa na asnn no pamxn na EV marepniannsnpana npexy
nocnocranynanero na saennnuxnor cncrem sa asnn. Cnopen raxana-
peuenara .Tampere programa' e anpmnpano nexa npanoro na xnneene n
nnnxene no pamxn na EV ne rpea na n nne ycxpareno na nnnnnnnyara
xoia nma onpannano apane na nnese na repnropniara na EV. ocoeno axo
ncrara raa nnnnnnnya ce coouyna co nporon no cnoiara semia. Ona mro e
npennnneno no Tamnepe e nexa saennnuxnor enponcxn asnnanrcxn cncrem
rpea na ce pasnnna no nne asn. Hpnara. nexe ycnoena no mai 2004 e
nonpsana co mnnnmannnre mepxn n crannapnn na EV no onaa onacr.
Bropara xe nonn xon saenonnuxa nponenypa sa asnn n ynnopmnpan
craryc sa rne nnna xon xe noniar asnn. xoi xe nne nannnen no cnre
nenonn on Vnniara. Hoxpai nocnocranynanero na saennnuxnor enponcxn
asnnanrcxn cncrem. mro npercranyna xnyuen npnopnrer na EV no onoi
nen. EV ia rpann cnoiara nonnrnxa na asnn npexy nocnocranynane na
naprnepcxn onnoc co seminre on xon noaraar asnnanrnre. raxanapeuennre
.countries oI origin'. ep rperman na nnnara on rpern semin no pamxn na
EV n ycnemno menannpane na mnrpannonnre nnnxena.
Ha xparxo. noceramnnre ycnecn na nonero na asnnor na nnno na
EV. moxar na ce saenexar no Pannncxara Konnennnia (na xoia n
nperxoneme Cnoronara on Benren. xoia no 1997 e nanononnera co
Pannncxara xonnennnia) cnopen xoia. cexoia semia unenxa e onronopna
sa cnponenynane na apanara na asnn. Co onaa Konnennnia nenra e na ce
nocnocranar oiexrnnnn crannapnn no cexoia semia npn pasrnenynanero n
nonenynanero na asnn n na ce nserne enomenor .reIugees in orbit' no
cnyuanre xora nn enna semia ne ia npnaxa onronopnocra na nocranyna
no apane sa asnn. nopann mro nnnero xoemro annnnnpano sa asnn ce
ynaryna on enna npxana no npyra. Co nonara Pannn II perynarnna xoia
eme onopena no Pexemnpn 2002 ce axypnpame n nonopn camnor
cncrem. Onaa perynarnna crana nenocno oneparnnna no cenremnpn 2003.
Cnopen ncrara. sa semia onronopna na pasrnenyna n nocranyna no apane
sa asnn ce cmera cnennara.
3emiara xane mro unen na amnnniara na aparenor na asnn
npecroiyna xaxo eranen;
3emiara xane nosnona sa npecroi nexe my e onopena na aparen
na asnn;
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
150
3emiara xane mro nexe nna onopena nnesna nnsa;
Onronopnocra sa pasrnenynane n nocranynane no apane sa asnn
no cnyuai na neneranen nnes na repnropnia na npxana unenxa na EV nma
pox na rpaene 12 mecenn. Hcro raxa co Pannn II perynarnnara. no
cnyuai na 5 meceuen nnn nax nononr neneranen npercroi na npxaniann na
rpern semin na repnropniara na onpenena npxana unenxa na EV ia npann
raa npxana unenxa na EV onronopna na pasrnenyna n nocranyna no
enenryannoro apane sa asnn. Hoxpai onne ncxnyunrenno nrnn
noxymenrn co xoi ce ypenyna onaa onacr. no nexemnpn 2000 ronnna no
cnna nnese .EURODAC' nncrpymenr na EV. nps ocnona na xoi ce
semaar. memopnpaar n pasmenynaar orncnnre on npcrn na asnnanrnre n
nnerannnre nocenennnn xon nononna ce xopncrar sa nnenrnnxannia. Co
ona ce opmnpa enna asa na nonaronn co xoia xe ce snae xora n xane
onpeneno nnne annnnnpano sa asnn. Bo nexemnpn 2002 eme npnaren
npennoror na Komncniara sa nocnocranynane na mnnnmannn crannapnn
sa aparennre na asnn. co mro ce npennnnenn nocenn mepxn sa na ce
onosmoxar nocroinn crannapnn sa xnneene na aparennre na asnn. a
ocoeno sa nnnara co nocenn norpen. xaxnn mro ce nenpnnpyxynannre
manonernnnn. xprnnre na roprypa. pemennre xenn nrn. On 2000 ronnna
no pamxn na EV ynxnnonnpa Enponcxnor onn sa erannn. unia
ocnonna nen e acncrennnia na npxannre-unenxn npn npnemor na erannn
n pacenenn nnna. Bo enpyapn 2004. Komncniara npennoxn snaunrenno
sronemynane na onoi onn sa nepnonor on 2005-2010 semaixn ro no
npennnn cxopemnoro .big bang' npomnpynane on 15 na 25 npxann-
unenxn. Ona yxaxyna nexa EV nma noa n mox na nnnnnpa crpyxrypnn
npomenn no npxannre-unenxn ce co nen na rne nnar no moxnocr na ia
nnxopnopnpaar nonara nerncnarnna xoia ce onnecyna na asnnor.
Hcronpemeno. onoi momenr noxaxyna nexa nonnrnxnre na asnn n
mnrpannia npercranynaar xpynniannn enemenrn na nponecor na
nnrerpannia na EV.
Bo onnoc na mnrpanniara. moxe na ce xaxe nena nmnrpannonoro
npano ce sannmana co npernocranxnre sa nonropouen npecroi na
npxaniann on rpern semin no npxannre-unenxn na EV. onnocno npecroi
nononr on 3 mecenn.Vnanpenynanero na nmnrpannonoro npano on acnexr
na npano na 3aennnnara cera e perynnpano co unen 63(1) on PE3 n
nosnonyna nnno ycnoiynane na saennnuxo enponcxo nmnrpannono npano.
Hnrepecno e nexa npxannre-unenxn nmaar npano na rn sanpxar
nocroeuxnre nnn na nonenar nonn nannonannn onpenn cornacno PE3 n
merynaponnnre cnoronn. Toxmy ona npercranyna apnepa sa opmnpane
na saennnuxo nmnrpannono npano. Po cera ycnoennre axrn. ceymre ce
(I) II Cmo.o ua Eeponcrama vuuia Ennapn Mnrencxn
151
sacnonaar na onpennre on Poronopor sa EV na nepsniara na Poronopor
on Macrpnxr n nonexe cnyxar sa xoopnnnannia no onacrnre na
nmnrpannonnre npamana. Hpennoror na Komncniara e na ce nonene
ennncrnen craryc na cnre npnnannnnn na rpern npxann co npano na
npecroi co mro n ce nonopnno nnrerpnpanero na rne nnna ceymre e no
nrpa.
Co Amcrepnamcxara pennsnia na noronopor n cornacno rexonnnre
axrnnnocrn na Vnniara no onacra na asnnor e npennnneno nonopynane
na nenornopnnre npannna sa nannexnocrnre n nocranxara no npcxa co
asnnor mro ce npennnnenn co Pannncxara xonnennnia. xaxo n
nnrerpnpane na npannnre ocnonn non samrnra na Vnniara. nonexa no
onacra na mnrpanniara npnopnrernre ce nacouenn no opara npornn
nnerannara mnrpannia n xon nnrerpannia na saxoncxn nocenennre
npnnannnnn na 3-rn semin no nar na ceonarna mnrpannona nonnrnxa.
mro eme peanpmnpano co Hpnnor nsnemrai na EK sa mnrpannia n
nnrerpannia npesenrnpan neonamna. Cnre onne mepxn no nainoap cnyuai
n pesynrnpane co xpenpane na nmnrpannono npano na EV. Koneuno.
onrnmanen eexr mro moxe na ce nocrnrne co npenecynanero na
nonnrnxara na asnnor n mnrpanniara no npnnor cron na EV co mro ce
nocrnrna n npenecynane na nannexnocrnre na E3 e axror nexa
3aennnnara xe nma moxnocr na rn perynnpa onacrnre xon no roi momenr
ea ncxnyunn nannonanen npeporarnn xoi nsnnpa on nannonannnor
cynepennrer. Poxonxy ryxa ia sememe no npennnn nnancncxara nornxa.
npen ce nornxara na nnarpemnnor nasap. ynanpenynanero na ennncrnoro
no onne nonnrnuxn onacrn moxe na ce rpernpa xaxo nnnnxarop na enna
xnannrarnnna nporpecnnna pyra na enponcxnor nnrerparnnen nponec.
Koneunnor pesynrar e nsnnrane na nonnrnxara na asnnor n mnrpanniara
na nonncoxo nnrerparnnno nnno.
Cero ona e peanpmnpano no nainonnor noxymenr nspaoren on
crpana na xonanncxoro npercenarencrno co EV napeuen .Xamxa
nporpama' (The Hague programme) mro npercranyna nanpr
nonexeronnmna nporpama xoia ce onnecyna na saiaxnynane na cnoonara.
esennocra n npannara no EV. Hmeno. no onoi noxymenr ce nonropyna
sanoxara sa nsrpana na saennnuxn enponcxn asnnanrcxn cncrem
npoxnamnpana na maprnnnre na Enponcxnor coner on Tamnepe. unncxa.
xoi noenno e xonnnxynan co nanpr Vcranor na EV nornnman no Pnm
neonamna. Hcro raxa co Xamxara nporpama e npennnnena enanyannia na
Hpnara asa sanprana co .npnnonnxnre on Tamnepe'. xaxo n
onpenynane na xpaen pox sa cnomenarara nropa asa sa nocnocranynane
na CEAS (Common European Asylum System). Bo npanen na nocno-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
152
cranynanero na CEAS. Xonanncxoro npercenarencrno n npennara na
Komncniara na nsrornn nocena crynnia(es npnroa Coneror na nma raxna
sanaua no nnnnna) sa nocranxara xoia ce onnecyna na saennnuxoro
pasrnenynane n nocranynane no apana sa asnn. xoia cornacno CEAS n
rpeano na ce npaxrnxyna no nnnnna. Bo onnoc na mnrpanniara. nonropno
ce cnennnnnpa nexa e norpeen enen ceonaren npncran xon
yrnpnynane na xopenor n nnnoara na mnrparopcxnre nnnxena. n npnroa
e norennnpana norpeara on xopexrna nnesna nonnrnxa. nonnrnxa na
nnrerpannia n nonnrnxa na npaxane. Hcro raxa. no nporpamara e
cnennnnnpano nexa saiaxnynanero na cncremor sa conpane. pasmena n
enxacna ynorpea na axypnpannre nonaronn n nnopmannn no npcxa co
penenanrnn mnrpannonn enomenn e on ncxnyunrenno snauene.
3aenexnrenen e noceen ocnpr no nporpamara sa nerannara mnrpannia.
opara npornn nnerannara mnrpannia n nnrerpanniara na npxaniannre
na rpern semin. Enen nen on nporpamara e nnpexrno nacouen xon
nannopemnnre nnmensnn na asnnor n mnrpanniara. co axnenr nps
naprnepcxnre onnocn co rpern semin. naprnepcxnor onnoc co norope
cnomenarnre .countries and regions oI origins'. xaxo n co seminre n
pernonnre na rpansnrnpane. Koneuno nocnennnor nen ce onnecyna na
nonnrnxnre na npaxane n peanmncnia. n na menannpanero na
mnrpannonnre nnnxena. Cymnpano. cnre nnnnxaropn n nocnerenocra na
onnniannnre nnna na EV na onaa nponemarnxa ronopar nexa ncrara
nna. e. n xe nne no oxycor na nnrepecor na Vnniara. Bpemencxara
pamxa n naunnor na xoi ce npesemaar mepxnre (xparxopounn.
cpennopounn n nonropounn) nmnnnnnpa nexa nainncoxoro nnno na
nnrerpannia na onne nonnrnxn ne e nanexy n nexa n onne onacrn xe
nnar ymre enna enponcxa ycnemna npnxasna n noxpai xomnnexcnocra
mro ncrnre ia nocenynaar.
Penynnxa Maxenonnia no enponcxnre
narexn na asnnor n mnrpanniara
Hmaixn ia no npennnn xomnnexcnocra na nonnrnxnre na asnnor n
mnrpanniara. Penynnxa Maxenonnia nma cocema cepnosen npncran xon
nmnnemenrnpane na merynaponnnre crannapnn no marnunara ne-
rncnarnna. Bps ocnona na cocranoxor onnpxan no Capaeno no mapr 2001
ronnna non noxponnrencrno na EV. Penynnxa Mexenonnia. no naxer co
ocranarnre 5 npxann on 3anannnor Fanxan ce onpsa ....sa npon-
naouynane na pernonannara copaorxa na nonero na asnnor n
(I) II Cmo.o ua Eeponcrama vuuia Ennapn Mnrencxn
153
mnrpanniara ...' n nps ocnona na onaa onpcxa ananorno ea onpenenn
cnennnre onacrn xaxo cepn on npnopnrerno snauene: asnn. neranna
mnrpannia. nneranna mnrpannia. rpannuna xonrpona. nnsna nonnrnxa n
nonnrnxa sa nnes no npxannre. Hneiara na onaa nnnnniarnna e npexy enna
pernonanna mnxpo-nnrerpannia na ce crnmynnpa nponecor na enponcxa
nnrerpannia no onoi pernon npexy ynanpenynane na ropenanenennre
npnopnrernn onacrn. Hoyuena on nomoro ncxycrno sa npeme na
Koconcxara xpnsa. Penynnxa Maxenonnia npesema mepxn n axrnnnocrn
sa yconpmynane na nosnrnnnnor cncrem xoi ce onnecyna na asnnor n
mnrpanniara. Penynnxa Maxenonnia. no onnoc na enponcxnre
crpannapnn. moxe na ce noann nexa ia nma saoxpyxeno saxoncxara
pamxa co xoi ce ypenynaar npamanara on asnnor. co roa mro cnre axrn on
cexynnapnoro saxononancrno na EV n nopnre npaxrnxn mro
npnsnerynaar no nnn. xaxo n xoncrpyxrnnnnre pemennia nnxopnopnpann
no Konnennniara on 1951 ronnna n Hporoxonor on 1967 ronnna ce
rpancnonnpann no nannonannoro saxononancrno na Penynnxa Maxe-
nonnia.
Ocnonnnre npnnnnnn n nacoxn sa naramomnoro opmnpane na
saxoncxara n nncrnrynnonannara pamxa no onacra na asnnor moxeme na
ia nonnpame no Cnoronara sa crannnsannia n aconniannia nomery
Penynnxa Maxenonnia n Enponcxnre saennnnn n neisnnnre npxann-
unenxn no nenor Hpanna n nnarpemnn paorn (Hornanie VII). Konxperno.
no unenor 75 on CCA. Penynnxa Maxenonnia ce onpsyna na rn no-
pasnne n nmnnemenrnpa crannapnnre npennnnenn co Konnennniara on
1951 ronnna. Hcro raxa. npnopnrernnre onacrn na nonnrnxara na
asnnor sa Penynnxa Maxenonnia ce yrnpnenn no nocnennnor nncrpy-
menr na EV sa copaorxa co seminre Hponecor sa crannnsannia n
aconniannia napeuen Enponcxo naprnepcrno.
1) Asu.
Hpanoro na asnn no Penynnxa Maxenonnia e perynnpano no unen
29 on Vcranor na Penynnxa Maxenonnia cnopen xoi: .Penynnxa
Maxenonnia ro rapanrnpa npanoro na asnn na crpancxn nnna xaxo n na
nnna es npxaniancrno nporepann nopann nemoxparcxn nnn nonnrnuxn
yenynana nnn axrnnnocrn'.
Po 2003 ronnna. cnre paorn nonpsann co asnnor ea perynnpann
co 3axonor sa nnnxene n npecroi na crpannn (Cnyxen necnnx na PM
p.36/1992). Hpanoro na asnn ce naora no Hornaniero 4 no unenonnre 40
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
154
45. Co ncrnor saxoncxn axr e npennnnena n npnnpemenara samrnra.
Cnopen onoi saxon. a cornacno npnnnnnnre na Konnennniara on 1951 n
Hporoxonor on 1967 ronnna. ncronpemeno semaixn ro no npennnn .non-
reIoulement' npnnnnnor. sa npeme na Koconcxara xpnsa. na nnnara xon
cnoero saconnnmre ro nainoa no Penynnxa Maxenonnia. nm eme
nonenen THAP (Temporary Humanitarian Assisted Persons) crarycor.
Penecxa nonnrnxara na asnnor no PM e perynnpana co 3axonor sa
asnn n npnnpemena samrnra (Cnyxen necnnx na PM p. 49/2003) n
Hpannnnnxor sa opasenor na apane na npnsnanane npano na asnn.
naunnor na semane orneuaronn on npcrn n ororpanpane na
aparennre na npano na asnn. opasenor n nocranxara sa nsnanane n
samena na ncnpann na aparenn na npano na asnn n nnna na xon nm e
npnsnaeno npano na asnn nnn npnnpemena samrnra no Penynnxa
Maxenonnia n sa naunnor na nonene na ennnennnia (Cnyxen necnnx na
PM p.48/2004).
3axonor sa asnn n npnnpemena samrnra (Cnyxen necnnx na PM
p. 49/2003) rn conpxn cnre penenanrnn axrn na EV co xoi ce perynnpa
nonnrnxara na asnnor n nenocno e asnpan nps nponnsnnre conpxann no
Konnennniara on 1951 n Hporoxonor on 1967 ronnna.
Kaxo mro e crnnynnpano unen 1 on camnor saxon. co ncrnor ce
perynnpaar ycnonnre n nocranxara sa nonnane n npecranox na npano na
asnn na crpanen nnn nnne es npxaniancrno. xoi apa npnsnanane na
npano na asnn no Penynnxa Maxenonnia. xaxo n npanara n nonxnocrnre
na aparennre n nnnara na xon nm e npnsnaeno npano na asnn no
Penynnxa Maxenonnia. Co onoi saxon ce ypenynaar n ycnonnre cnopen
xon Penynnxa Maxenonnia moxe na nane npnnpemena samrnra. xaxo n
npanara n nonxnocrnre na nnnara non npnnpemena samrnra.
Hpanoro na asnn e samrnra. mro Penynnxa Maxenonnia ia nana
non ycnonn n nocranxa npennnnenn co onoi saxon. na cnennnne xareropnn
na nnna:
npnsnaen eranen (eranen no Konennniara sa crarycor na
erannnre on 1951 n Hporoxonor sa crarycor na erannnre on
1967 ronnna) n
nnne non xymannrapna samrnra (cornacno co unen 3 on
Konnennniara sa samrnra na npanara na uonexor n ocnonnnre
cnoonn on 1950 ronnna n unen 3 on Konnennniara npornn
mauene n npyrn onnnn na cypono. nexymano n nonnxynauxo
nocranynane nnn xasnnnane on 1984 ronnna).
(I) II Cmo.o ua Eeponcrama vuuia Ennapn Mnrencxn
155
Ocnonnn xapaxrepncrnxn na 3axonor sa asnn n npnnpemena
samrnra (Cnyxen necnnx na PM p. 49/2003) xoi crann no cnna no
anrycr 2003 ronnna ce cnennnne:
nonenena nannexnocr nomery Mnnncrepcrnoro sa nnarpemnn
paorn (nocranxa sa yrnpnynane na npano na asnn) n
Mnnncrepcrnoro sa rpyn n connianna nonnrnxa (cmecrynane.
ncxpana. acncrennnia n nnrerpannia na npnsnaennre erannn);
nopmanna n psa nocranxa;
xonnenr na ounrnenno neocnonann apana;
xonnenr na esenna semia na norexno;
xonnenr na rpera esenna semia nnn npna semia na asnn;
cycnnniapna samrnra;
rpn asn na onnyuynane (Mnnncrepcrno sa nnarpemnn paorn
Onnenenne sa asnn. Bropocrenena Komncnia npn Bnanara na
Penynnxa Maxenonnia n Bpxonen cyn na PM no nonnecena
ryxa npornn onnyxara na Komncniara)
Hpannnnnxor sa opasenor na apane na npnsnanane npano na
asnn. naunnor na semane orneuaronn on npcrn n ororpanpane na
aparennre na npano na asnn. opasenor n nocranxara sa nsnanane n
samena na ncnpann na aparenn na npano na asnn n nnna na xon nm e
npnsnaeno npano na asnn nnn npnnpemena samrnra no Penynnxa
Maxenonnia n sa naunnor na nonene na ennnennnia (Cnyxen necnnx na
PM p. 48/2004). Onoi nonsaxoncxn axr crann no cnna na 25 iynn 2004
ronnna n co nero ce ypenynaar cnre nnnonn na opacnn xon ce
npnmenynaar no rexor na nocranxara sa npnsnanane na npano na asnn.
nnenrnnxannonnre noxymenrn sa aparennre na asnn. nnna co
npnsnaeno npano na asnn sapann xymannrapna samrnra xaxo n npnsnarn
erannn. Hcronpemeno co onoi nonsaxoncxn axr ce perynnpa n naunnor na
nsnananero n samena na ropecnomenarnre noxymenrn. nacom sa npnsnarn
erannn (cnopen Konnennniara). xaxo n naunnor sa semane na
orneuaronn on npcrn n ororpanpane na aparenn na asnn n nauenor na
nonene na ennnennnia.
Hnaxy no nexemnpn 2002 ronnna. Bnanara na Penynnxa
Maxenonnia ro ycnon Hannonannnor axnnonen nnan sa asnn n mnrpannia
no pamxn na nnnnniarnnara sa asnn n mnrpannia na Haxror sa crannnocr
na iyroncrouna Enpona. Bo ncrnor ce sanprann npnopnrernre mro ce
onnecynaar na xapmonnsanniara na saxononancrnoro n na nncrn-
rynnonannoro saiaxnynane na nonero na asnnor. nerannara mnrpannia.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
156
nnerannara mnrpannia. rpannunara xonrpona. nnsnara nonnrnxa n
nonnrnxara sa nnes no npxannre.
Bo onnoc na ycornacenocra na nannonannara co enponcxara
nerncnarnna. moxe na norennnpame nexa Penynnxa Maxenonnia ia
parnnxyname Konnennniara on 1951 ronnna (Janyapn 1994) xaxo n
Hporoxonor on 1967 ronnna (Janyapn 1994) ronnna. Honnor saxon sa
Asnn n npnnpemena samrnra e no cornacnocr co Pannncxara xonnennnia
co xoia ce yrnpnyna npxanara xoia rpea na pasrnenyna n nocranyna no
apane sa asnn n ro conpxn .non-reIoulement' npnnnnnor crnnynnpan no
unen 33 on +enencxara xonnennnia. Hcro raxa onoi saxon e no cornacnocr
co Honnoncxara pesonynnia on 1992 xoia ce onnecyna na xonnenror na
ounrnenno neocnonann apana xaxo n co Pesonynniara sa mnnnmannn
crannapnn npn nocranxnre sa asnn on 21.06.1995. Bo Penynnxa Ma-
xenonnia ynxnnonnpa Hpnaren nenrap sa aparenn na asnn no xoi ce
nocnocranenn mnnnmym crannapnn sa cmecrynane n acncrennnia na
aparennre na asnn. Toxmy nopann onne axrn. rpea na ce nanene nexa
Penynnxa Maxenonnia e ennncrnena semia on pernonor. on seminre
xopncnnnn on Haxror sa crannnocr xoia renepanno nma nocnocraneno
mexannsam sa nonene na nocranxa sa yrnpnynane na npano na asnn.
Ponecynanero na onoi saxon nanne na onopynane on crpana na
EV. nneixn co nero renepanno ce ncnonnynaar merynaponnnre
crannapnn. Cenax nmnnemenranniara na onoi saxon npercranyna cepnosen
npennsnnx sa Bnanara na PM. Honnrnxara na npaxane n nponenypara
rpea na nnar npenmer na nonaramomno yconmynane. Hcroro ce
onnecyna n na nopononnoro npaxane. Hponemarnuen momenr e
.ocnopynanara nesanncnocr n nerpancnapenrnocra' na Bropocrenena
Komncnia npn Bnanara na Penynnxa Maxenonnia xoia onnyuyna no
xann no nrop crenen.
Koneuno nerpea na ce saopann recnara xonaopannia mro
Penynnxa Maxenonnia ia nma co EV npexy neisnnara CARDS
(Community assistance for Reconstruction, Development and Stabilization)
nporpama:
2002 2 mnnnonn enpa on HAPPC ronnmnara axnnona
nporpama sa pasnoi na nerncnarnnara no nenor na asnn n
mnrpannia. n crparerniara sa ynanpenynane na onne nonnrnxn;
2003 1 mnnnon enpa sa npononxynane na ropenanenennor
nponec;
Hpennnnena nsrpana na npnaren nenrap. unia nsrpana e no
rex;
(I) II Cmo.o ua Eeponcrama vuuia Ennapn Mnrencxn
157
He rpea na ce saopann n xoncrpyxrnnnara copaorxa co
Kannenapniara na Bncoxnor xomecapniar sa erannn no Maxenonnia.
H noxpai npncyrnnre anomannn. na xpaior moxe na ce xoncrarnpa
nexa Penynnxa Maxenonnia moxe na ce ernxernpa xaxo nnnep no
pernonor no onacra na asnnor n nexa no onaa onacr nemoncrpnpa
enponcxn nepopmanc.
2) Muepauuia
Bo nenor na mnrpanniara. neonxonno e yrnpnynane na saxoncxara
perynarnna cornacno merynaponnnre n enponcxnre crannapnn. Onaa
onpcxa. ncro xaxo n xai asnnor nponsneryna on Cnoronara sa
crannnsannia n aconniannia nomery Penynnxa Maxenonnia n
Enponcxnre saennnnn n neisnnnre npxann-unenxn no nenor Hpanna n
nnarpemnn paorn (Hornanie VII). Hpen ce nponnsnnre nnxopnopnpann
no onoi noxymenr ce onnecynaar na menannpanero na mnrparopcxnre
nnnxena. opara npornn nnerannara mnrpannia n rpronniara co nyre
mro e no xopenannia co nonnnncxara copaorxa no xpnnnuxnre paorn.
npnemor n npecroior na npxaniannre na rpern semin. pasnoior na
nonnrnxnre na mnrpannia n cn. Cero ona e conpxano no unenonnre 75 n
76 on Cnoronara sa crannnsannia n aconniannia. Hpnmapnara nen e
nocrnrnynane na nponncno nnno na anpoxcnmannia na nannonannara co
nerncnarnnara na EV n neisnna nmnnemanrannia cnopen crannapnnre na
EV.
Bo nexemnpn 2002 ronnna. Bnanara na Penynnxa Maxenonnia ro
ycnon Hannonannnor axnnonen nnan sa asnn n mnrpannia no pamxn na
nnnnniarnnara sa asnn n mnrpannia na Haxror sa crannnocr na
iyroncrouna Enpona. Bo ncrnor ce sanprann npnopnrernre mro ce
onnecynaar na xapmonnsanniara na saxononancrnoro n na nncrn-
rynnonannoro saiaxnynane na nonero na asnnor. nerannara mnrpannia.
nnerannara mnrpannia. rpannunara xonrpona. nnsnara nonnrnxa n
nonnrnxara sa nnes no npxannre.
Mnrpanniara no Penynnxa Maxenonnia n nnnnre npnopnrern ce
perynnpann co ropenanenennor crparemxn noxymenr. a nosnrnnnara
nerncnarnna co xoia ce rnanno ce perynnpa onaa onacr e cnennana:
3axon sa nnnxene n npecroi na crpannn (Cnyxen necnnx na
PM. p. 36/92. 66/92. 26/93. 45/2002) co xoi ce perynnpaar:
nnesor na crpannnre. nnsnre. npecroior na crpannnre. narnnre n
npyrnre ncnpann na crpannnre. npecroiynannmrero n xnnea-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
158
nnmrero na crpannnre. ennnennniara na crpannnre n npe-
xpmonnre npornn crpannnre;
Hpannnnnx sa naunnor na nsnanane na narnn n npyrn ncnpann n
nnsn na crpannn n sa opacnnre na rne ncnpann n nnsn
(Cnyxen necnnx na PM. p. 75/93) co xon noneranno ce
perynnpa nocranxara na ona mro e yrnpneno co 3axonor sa
nnnxene n npecroi a crpannn; nsnanane na narnn n npyrn
ncnpann na crpannn. nsnanane na nnsn. onopynane na npecroi.
conpxnna na ennnennnnre n naunnor na nnnno nonene. xaxo n
opmara n conpxnnara na cnre nponnmann opacnn;
Vnarcrno sa naunnor na nsnanane na narnnre ncnpann n nnsn na
crpannn on nnnnomarcxo-xonsynapnnre npercrannnmrna na PM
no crpancrno n naunnor sa nonene na ennnennniara sa
nsnanennre narnn ncnpann n nnsn na crpannn (Cnyxen necnnx
na PM. p. 10/98) co xoe neranno ce perynnpa nocranxara n
ycnonnre sa nsnanane na nnsnre n narnnre ncnpann. opacnnre
na apanara sa nnnno nsnanane n ennnennniara na ncrnre;
Bo npanen na peannsnpane na npnopnrernre sanprann no HAH sa
asnn n mnrpannia on 2003 ronnna e saenexnnn nporpec na saxononanno
none.
Taxa onpenenn saxonn ea nonecenn. a ea nanpanenn n nsmenn n
nononnynana na nnsa saxoncxn axrn xon ce onnecynaar nperexno na
opara npornn nnerannara mnrpannia n rpronniara co nyre:
3axonor sa asnn n npnnpemena samrnra (Cnyxen necnnx na PM
p. 49/2003);
Amannman (p. 19) na unenor 17 on Vcranor na Penynnxa
Maxenonnia (Cnyxen necnnx na PM. p. 84/2003) co xoi e
npennnnena npnmena cnenniannn rexnnxn sa ncrpaxynane no
opara npornn oprannsnpannor xpnmnnan (no xoi nnerynaar n
opara npornn nnerannara mnrpannia n rpronniara co nyre); Co
onoi amannman ce nocrnrnyna ycornacenocr co +enencxara
xonnennnia no opara npornn oprannsnpannor xpnmnnan;
Amannman na Kpnnnunnor saxonnx (Cnyxen necnnx na PM.
p. 19/2004). co xoi ce npennnnenn xasnenn mepxn npornn
cropnrennre na nena on rnnor oprannsnpane n nornxnynane na
nneranna mnrpannia n rpronnia co nyre;
Amannman na 3axonor sa npemnnynane na npxannara rpannna n
nnnxene no rpannunnor noiac (Cnyxen necnnx na PM. p.
(I) II Cmo.o ua Eeponcrama vuuia Ennapn Mnrencxn
159
19/2004) co xoi ce npnnaronyna saxononancrnoro co npno-
pnrernre xon nponsnerynaar on Crparerniara sa nnrerpnpano
rpannuno ynpanynane;
Amannman na 3axonor sa nnarpemnn paorn (Cnyxen necnnx
na PM. p. 19/2004) sapann ncnonnynane na nenra npennnnena
co ropenanenennor saxon.
Bnanara na Penynnxa Maxenonnia nexe nma nsronneno nexonxy
npennor-saxonn no npanen na nnrensnnnpane na opara npornn
nnerannara mnrpannia:
Hpennor-saxon sa cnenene na xomynnxannnre;
3axon sa samrnra na cnenonn;
Amannaman na 3axonor sa nnnxene n npecroi na crpannn;
3axon sa npaorynane n paora na crpannn;
3axon sa nansop na npxannara rpannna;
Hopann concrnnnpanocra n xomnnexcnocra na rpronniara co nyre
n xpnymuapene na mnrpanrn norpena e xoopnnnannia n copaorxa
nomery nncrnrynnnre n oprannre nannexnn sa npenennpane n cysnnane
na onoi nnn na xpnmnnan. Bo raa nacoxa. Bnanara na Penynnxa
Maxenonnia no enpyapn 2002 ycnon Hannonanna Hporpama sa opa
npornn rpronniara co nyre n nnerannara mnrpannia xoia merynpyroro
npennnnyna:
3axononannn axrnnnocrn;
Hpenenrnnnn axrnnnocrn;
Homom n nonnpmxa na xprnnre na rpronnia co nyre;
Bpaxane n nnrerpannia na xprnnre;
Merynaponna copaorxa n xoopnnnannia no nsnpmynanero na
saxonnre;
Enyxannia na xanpn;
Koopnnnannia na npensemennre axrnnnocrn;
Hnopmarnnno-nponarannno nnnianne nps iannoro mncnene no
opara npornn rpronniara co nyre
Bo pamxnre na mepxnre sa namanynane na nnerannara mnrpannia
npnopnreren momenr e cxnyuynanero na noronopnre sa peanmncnia
onnocno na noronopnre sa npaxane na nnnara co nesaxoncxn onnocno
neperynnpan npecroi. Onaa onpcxa nponsneryna on unen 76 on
Cnoronara sa crannnsannia n aconniannia. Pocera ce cxnyuenn onnocno
ce npnmenynaar noronopn sa peanmncnia co 10 npxann n roa:
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
160
Hrannia (Cnyxen necnnx na PM p. 34/97);
Bnainapnia (Cnyxen necnnx na PM p. 27/98);
Cnonennia (Cnyxen necnnx na PM p. 21.98);
upannnia (Cnyxen necnnx na PM p. 13/99);
Fyrapnia (Cnyxen necnnx na PM p. 12/02);
Cnonauxa (Cnyxen necnnx na PM p. 13/02);
Xpnarcxa (Cnyxen necnnx na PM p. 47/02);
Iepmannia (Cnyxen necnnx na PM p. 9/04);
Vnrapnia (Cnyxen necnnx na PM p. 42/04);
Pomannia (Cnyxen necnnx na PM p. 42/04);
Co Anannia. Penynnxa Maxenonnia nma nornnmano noronop sa
peanmncnia. no ncrnor ceymre ne e parnnxynan. Poronopnre sa peanmn-
cnia. onnocno nnnnnor rexcr e no nponec na ycornacynane co Fenrnia.
Xonannnia. Hyxcemypr. Pancxa. uemxa. Honcxa. Harnnia n Hopnemxa.
Bo Penynnxa Maxenonnia nocron nosnrnnna noa no nornen na nnn-
nnpane na nocranxa sa cxnyuynane na noronop sa peanmncnia co EV.
3a cnponenynane na cnre onne saxoncxn axrn onronopno e
Mnnncrepcrnoro sa nnarpemnn paorn no copaorxa co Mnnncrepcrnoro
sa npanna. Mnnncrepcrnoro sa rpyn n connianna nonnrnxa xaxo n
Mnnncrepcrnoro sa exonomnia. Mnnncrepcrnoro sa nnarpemnn paorn
nma recna copaorxa n co IOM. OSCE. UNHCR n UNDP xaxo n co
crpancxn arennnn sa pasysnanane (EBI. INTERPOL) xaxo n co
EUROPOL n INTERPOL. Hoceno rpea na ce ncraxna n copaorxara co
nonnnncxara mncnia na Ey no Penynnxa Maxenonnia PROXIMA. Bo
pamxn na Mnnncrepcrnoro sa nnarpemnn paorn ynxnnonnpa n
Onnenennero sa rpannuna nonnnnia npennnneno co Crparerniara sa
nnrerpnpano rpannuno ynpanynane xoia e no asa na nmnnemenrnpane.
On ncxnyunrenno snauene sa onacra mnrpannia e na ce cnomene
erannpanero na Pernonannnor nenrap sa asnn. mnrpannia n erannn
MAPPH no Penynnxa Maxenonnia. Baxnara onnyxa eme nonecena na
npnnor pernonanen opym no Xepner Honn na 5 anpnn 2004 ronnna.
Henrapor eme nnarypnpan no cpennnara na noemnpn 2004 ronnna. a
neronoro oneparnnno neicrnynane ce ouexyna on ianyapn 2005.
Kaxo npnopnrern xon ce nemnnonnn sa npecpernynane na
merynaponnnre crannapnn n peannsnpane na ycnemen cncrem sa
menannpane na mnrparopcxnre nnnxena cornacno HAH sa asnn n
mnrpannia ce rpernpaar cnennnre:
Ha nerncnarnnen nnan: Ponecynane na non 3axon sa crpannn. co
mro xe ce oesenn xapmonnsannia na nmnrpannonara nonnrnxa
(I) II Cmo.o ua Eeponcrama vuuia Ennapn Mnrencxn
161
n saxononancrnoro no onnoc na saxoncxnre pemennia sa npnem n
npecroi na crpannn no PM co enponcxnre crannapnn n npannna;
Ha oprannsannonen nnan: Bo nacoxa na enxacno nsnpmynane
na ynxnnnre n nannexnocra na xonrpona na nnnxenero n
npecroior na crpannnre. neonxonno e xanponcxo noexnnnpane
na coonnernnre cnyxn na Mnnncrepcrnoro. xaxo n crpyuna
nonnpmxa on nnopmarnuxn xanap. xoi xonrnnynpano xe ro
onpxyna nnopmarnuxnor cncrem. onpemara. cornepor n
nporpamnpanero n xoi nocroiano xe npmn axypnpane n
noxymenrnpane na nocroinara asa na nonaronn;
Marepnianno-rexnnuxo no-onpemynane na nannexnnre cnyxn
no Mnnncrepcrnoro sa nnarpemnn paorn xon paorar no
onacra na nnnxenero n npecroior na crpannnre co coonnernn
repencxn nosnna. onexa n oynxn. samrnrnn enenn. cpencrna sa
xomynnxannia. VKB npcxn. cpencrna sa naqynynane. nnornenn
sa noxno naqynynane. xomniyrepn. VB namn sa orxpnnane na
ancnnxynann noxymenrn n npyra onpema;
Ha aeponpomnre na ce ocnocoar n coonnernn npocropnn sa
sanpxynane na crpannn xon ne rn ncnonnynaar ycnonnre sa nnes
na repnropniara na Penynnxa Maxenonnia. a xon ne moxar
nennam co ncrnor ner a nnar nparenn no semiara on xoia
npncrnrnane;
Heonxonen e pennsain na nocroinnor nnopmarnuxn cncrem sa
perncrpannia na crpannn no MBP. npn mro nonoro
anromarnsnpano nenrpanno pemenne rpea na onosmoxn n
nspaorxa na pasnonnnnn anannsn. nonaronn n nsnemran xon ce
norpenn no Cexropor sa crpannn n nmnrpannonn npamana;
Enyxannia: oprannsnpane na crynncxn npercron. enyxannia n
oyxa na npaorennre no Onnenennero sa norpannunn paorn.
crpannn n nmnrpannonn npamana;
Pasnnnane na cncrem sa nnsna xonrpona;
Enxacna nmnnemenrannia na Hannonannara nporpama sa opa
npornn rpronniara co nyre n xpnymuapene na mnrpanrn.
Cnre onne mepxn n axrnnnocrn xon ce npesemaar yxaxynaar na roa
nexa Penynnxa Maxenonnia npesenrnpa ncxnyunrenna cepnosnocr no
npncranor xon onne xomnnexcnn enomenn n nexa nonnrnuxara noa e
npncyrna mery onnniannnre crpyxrypn na npxanara. Hcronpemeno.
naxnara merononornia na nenynane. noxaxyna nexa Penynnxa Ma-
xenonnia e spena na npemnne na nonncoxo nnno na nnrerpannia na cnoior
pemnrenen nar xon Enponcxara ynnia.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
162
Abstract
The subject I tried to tackle is the (I)II pillar of the EU njith special
emphasis on the asylum and migration policies in the light of the European
integration process, especially the experience of the Republic Macedonia in
this complex area. In the paper, firstly, I did a brief overvienj of the
historical background of these policies at international level from the
perspective of all the crucial and relevant international documents. In the
second part I presented the legal, regulatory and institutional framenjork of
the EU in these areas and in the third part I presented the current situation of
the asylum and migration issues in the Republic of Macedonia again in the
light of the European integration process. I believe that the paper is
comprehensive and it is presenting a general overvienj of the topic selected.
Kopncrena nnreparypa
Hannonanen axnnonen nnan na Penynnxa Maxenonnia sa asnn n
mnrpannia;
Penenanrnn saxonn;
Cnorona sa crannnsannia n aconniannia;
Hannonanna crparernia na PM sa nnrerpannia no EV
Enponcxo naprnepcrno;
Poronop sa EV;
Amcrepnamcxn noronop;
Konnennnia sa craryc na erannn on 1951;
Hporoxon sa craryc na erannn on 1967;
Tamnepe nporpama;
Xamxa nporpama;
.Tper cron na EV' Mnnyrnn Janennx
Enpona on A no B;
3amrnra na erannnre; Bonnu xon merynaponnoro .erancxo'
npano. UNHCR. Merynapnamenrapen coner.
Ppyrn marepniann
163
E.eua Ieopeueecra
Menrop: +p Joeau Hpomuh. Mehvuapooua opeauusauuia paoa
KAKO KE BHHJAE HPOBHPVBABETO HA
EBPOHCKATA VHHJA BP3 EKOHOMHHTE
HA 3EMJHTE uHEHKH HA EV H BP3
EKOHOMHHTE HA 3EMJHTE BTO
HE CE uHEHKH HA EV?
Bonen
Hpomnpynanero na Enponcxara ynnia e enna nmropncxa moxnocr
sa oennnynane na cnre enponcxn semin na noueroxor na 21or nex. Toa e
ennncrnena. nmropncxa sanaua na ce npomnpn nnrerpanniara na
xonrnnenror npexy mnpnn naunnn. npomnpynaixn enna sona on
esennocr n npocnepnrer sa nonnre unenonn.
Bo mapr 1998. Enponcxara ynnia n opmanno ro sanouna nponecor
na npomnpynane. Fea onarenn cnennnre 13 semin-annnxanrn: Fyrapnia.
Knnap. Penynnxa uemxa. Emronnia. Vnrapnia. Harnnia. Hnrnannia.
Manra
*
. Honcxa. Pomannia. Cnonauxa. Cnonennia n Typnnia.
Ha camnror no Hyxcemypr. nexemnpn 1997. Enponcxnor Coner
onnyun nexa nponecor na npomnpynane rpea na rn onarn:
Enponcxara xonepennnia. mynrnnarepanna pamxa mro xe
oennnn saenno 10 sananno-enponcxn semin. Knnap n Typnnia.
xoia sanouna na 12 mapr 1998;
Hponecor na npncranynane. xoi onaxa 10 nenrpanno-enponcxn
semin n Knnap. mro sanouna na 30 mapr 1998;
Hperonopnre sa npncranynane. xon Enponcxnor Coner pemn na
rn noune na 31 mapr 1998. co mecr semin. npenopauann on
Enponcxara Komncnia: Knnap. Penynnxa uecxa. Emronnia.
Vnrapnia. Honcxa n Cnonennia.

*
Manra ia .sampsna' cnoiara annnxannia no 1996. a ia peaxrnnnpame no oxromnpn 1998.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
164
Enponcxara ynnia nexe nma san cee nexonxy ycnemnn npo-
cnpynana. Poronopnre on Hapns (1951) sa ocnonane na Enponcxara
3aennnna sa iarnen n uennx (E3JH). n Pnm (1957) sa ocnonane na
Enponcxara Exonomcxa 3aennnna (EE3) n EVPATOM. nornnmann on
mecre unenxn-ocnonaun: Fenrnia. upannnia. Iepmannia. Hrannia. Hyx-
cemypr n Xonannnia. Orroram Enponcxara ynnia nounnea uernpn
nocnenonarennn npocnpynana:
1973 Pancxa. Hpcxa n Oennneroro Kpancrno;
1981 Ipnnia;
1986 Hopryrannia n Bnannia;
1995 Ancrpnia. unncxa n Bnencxa.
Ho. npomnpynanero co xoe nenec ce coouyna Enponcxara ynnia
npercranyna ynnxaren npennsnnx. nneixn nperxonno nemano naxno
cnnuno npomnpynane no cmncna na pasmepor n pasnnunocra: poior na
xannnnarn. repnropniara (npomnpynane sa 34). nacenennero (sro-
nemynane sa 75 mnnnonn). orarcrnoro na pasnnunn nmropnn n xynrypn.
no n npacrnuno pasnnunn exonomnn.
On ona npocnpynane xopncr xe nmaar n rpern semin. Hcrn npannna
no rpronniara. ennncrnena rapna. ncrn anmnnncrparnnnn nponenypn xe
ce npnmenynaar ne camo no nomroinnre semin-unenxn. ryxy n nns nennor
Ennncrnen Hasap na Vnniara. Ona xe rn noennocrann copaorxnre na
rpern semin co semin on Enponcxara ynnia. xe rn nonopn ycnonnre sa
nnnecrnpane n rpronnia.
Tema na onoi rpyn e xaxnn ce exonomcxnre nocnennnn on npo-
mnpynanero na Vnniara. onnocno nann ce nosnrnnnn nnn moxen ne-
rarnnnn.
Hpomnpynanero na Enponcxara ynnia co 10 nonn semin-unenxn.
xoe ce cnyun na 1 mai 2004. npercranyna rema sa mnory nncxycnn no
onnoc na roa xon ce npennocrnre a xon saxannre on raxnnor unn.
Hpnunnn sa sarpnxenocr nomroiar.npen ce. nopann axror mro nonnre
semin-unenxn ce. ncymnocr. seminre mro nacranaa no pacnanor na
Conercxnor Coiys. a roa ce semin co cnao pasnnena exonomnia. Orryxa.
cocema iacno e nexa onne semin (co nncxo nnno na exonomcxn pasnoi) no
momenron. xe nnar. na nexoi naunn. na rpor na crapnre 15 unenxn na
Enponcxara ynnia. 3eminre-npncrannnuxn xon Enponcxara ynnia.
nainepoiarno. ce nanenaar na snaunrennn rpancepn on yneror na
Enponcxara ynnia n ouexynaar nomroiana connnapnocr on ocranarnre
semin-unenxn. Hcrnre rne semin-npncrannnuxn rn cmeraar sa nononnn-
rennn nnancncxn onronapynana nnnecrnnnnre na npnmep. no cann-
Karo re e.uiae npouupveanemo ua EV eps erouo+uume... Enena Ieoprnencxa
165
panero na xnnornara cpennna n esennocr na aromcxnre enexrpann.
pecrpyxrynpane na cenxynnnre nnnycrpncxn onacrn (nnnycrpniara sa
iarnen n uennx) n npeypenynane na semionencrnoro. 3aroa n ce
onpannann crpanynanara on ona npomnpynane.
Bro ce onnecyna no cannpanero na nyxneapnnre nenrpann. xaxo
mro e cnyuaior co Hnrnannia n nenrpanara Hrnannna. Komncniara
npennara na ce nonenar 245 mnnnonn EVP no nepnonor on 2004 no 2006
ronnna. no nmro raxa npennara raa nomom na npononxn n no napennnre
necernna ronnnn. 3arnopanero na onaa nenrpana e naxno n sa
Hnrnannnre no n sa ocranaroro nacenenne no Enpona.
Mncnam nexa npomnpynanero na Enponcxara ynnia nma n nosn-
rnnnn n nerarnnnn crpann. Hosnrnnnnre crpann. necomneno. xe noinar no
nspas no nnnnna. no no momenron naxnoro narno npomnpynane xe ce
onpasn nerarnnno nps exonomnnre na crapnre semin-unenxn. a co roa n
nps yneror na Enponcxara ynnia. xoia nen on cnonre nnancnpana rn
nonna on FPH-ro na noennneunnre semin-unenxn. 3omro cmeram raxa?
Honexe on iacno e nexa onne semin (nonnre unenxn) ce cnpomamnn. a co
ronema nacenenocr (oxony 75 mnnnonn. saenno). Moxe na ce cnyun na
noine no nanana na nona paorna cnna on nmroxor. co mro n ce
sronemnna xonxypennniara no onacra na paornnre mecra. onnocno ce
nonexe xnrenn on nmrounnre semin na nounar na nonnaar paora no
nncoxo pasnnennre semin sananno-enponcxn semin. Toa noenno xe nonene
n no nopemerynane na conniannnor craryc no seminre. xaxo n no
napymynane na narocomroiara no ncrnre. Haixapaxrepncrnuen npnmep
sa roa moxe na nne Ancrpnia. xoia e cxopo nenocno onxpyxena co
uernpn on nonnre semin-unenxn. n roa: Cnonennia. Vnrapnia. uecxa n
Cnonauxa. Moxe na ce cnyun na noine no sronemynane na nenpaorenocra
no Ancrpnia nopann npnnnnor na paorna cnna on ropenanenennre semin.
Co npomnpynanero xon nmrox. ce sronemyna moxnocra sa nonn
nnnycrpncxn noxannn. a co roa n moxnocra sa nomecrynane na nenrapor
na Enponcxara ynnia. Pocera nenrap ea upannnia n Iepmannia. no cera
co ronemara enrnna paorna paxa. mnory paoronannn pano n rn
npepnnne cnonre nsnncn xon nmrox n n nnnecrnpane no ornopane na
nonn nsnncn. Toa. on enna crpana. e nopo r.e. xopncr xe nmaar n
nonnre semin-unenxn n Enponcxara ynnia. semena no nenocr. Ho.
noennneuno. no cexoia on crapnre semin-unenxn xe noine no sronemynane
na nenpaorenocra. mro no nenocr rn onpannyna crpanynanara na onne
semin on npomnpynanero.
Honaramy. cnre onne semin nmaar nnsox FPH. xoi naxo e no
nomroian pacr. cenax. e non nnnoro na Enponcxara ynnia. Co nnnnoro
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
166
nnerynane no Enponcxara ynnia xe ce sronemn FPH-ro no napnrer na
xynonna mox on camo 9. a npoceunnor FPH no rnana na xnren no
Enponcxara ynnia n onannan sa 18. Kaxo rpyna. necerre nonn unenxn
nmaar nnno na FPH no rnana na xnren nomanxy on 1/3 on npoceunoro
FPH na Enponcxara ynnia n nomanxy on FPH-ro na uernpnre
naicnpomamnn semin-unenxn na Enponcxara ynnia. Hoennneuno. no
semin. na npnmep no Cnonennia FPH-ro nsnecyna 68. no cnopena co
74 no Hopryrannia. Cnopen nponenxnre na Komncniara. npomn-
pynanero na crpyxrypnnre onnonn nan cnre 10 nonn unenxn xe snaun
sronemynane na rpomonnre na EV yneror sa 38 nnnonn. mro e
nenpnarnnno sa crapnre unenxn. xora xe ce seme no npennnn nexa nma
semin mro nonexe nanaar no yneror. a semaar nomanxy (na npnmep.
Iepmannia). Bo nmro npeme. npnxnyuynanero na cnre 10 nonn unenxn xe
nane nonynannia exnnnanenrna na nonynanniara na Iepmannia. Fenrnia n
Xonannnia saenno. no xe nane n exonomnia nomana on onaa na Xonannnia
n FPH nomano sa 1/3 on ona na Hopryrannia (xoia e enna on
naicnpomamnnre semin no Enponcxara ynnia). Ounrnenno e nexa nonnre
semin-unenxn rpea na nomnnar enen nonr nar sa na ro nocrnrnar nnnoro
na npocnepnrer na Enponcxara ynnia. Pypn n co nonroponnn nncoxn
cranxn na pacr. xe nnar norpenn mnory ronnnn sa mnosnncrnoro on
nonnre semin-unenxn na ro nocrnrnar nnnoro na nainncxo npo-
cnepnrernnre unenxn na Enponcxara ynnia. Toa npercranyna nponem.
nneixn xe rpea na ce nsnnoiynaar nononnnrennn cpencrna (on
npnxonnre na ocranarnre unenxn) sa nnancnpane na exonomnnre na
nonnre unenxn. sa na mosar na rn nmaar apem no nnnnx. axo nexe ne
mosar na rn cnenar. exonomnnre na crapnre semin-unenxn.
Enen on ocnonnnre napamerpn co xon ce mepn crannnocra na
exonomniara n exonomcxnre ycnonn no semiara e. cexaxo. nnnanniara.
Bo cnre semin nma onpenen crenen na nnnannia. xoi nocreneno ce
namanyna. no ce ymre e nan nnnoro na Enponcxara ynnia. a roa e 2.1
ronncno. Bo nexon on nonnre semin-unenxn nnnanniara e nypn n nan
5. xaxo na npnmep no Vnrapnia 5.2 nnn nax no Cnonennia 7.5. Enna
on ocnonnnre npnnnnn sa nnnanniara e nnnnara ronema nacenenocr.
raxa na noonmro ne rpea na sanynyna axror nexa moxe na ce cnynn
ronem poi .nononenenn' Enponeinn na apaar paora no npyrnre
enponcxn semin. mro xe nonene no necrannnsnpane na exonomcxara
pamnorexa na nenara Enponcxa ynnia. Ho. nnnanniara ocnen mro nma
nerarnnen eexr nps exonomnnre na ocranarnre semin-unenxn. raa nomo
nnniae n nps xomnernrnnnocra na nonnre semin-unenxn na nasapor.
onnocno moxe na ce cnynn enna semia (co nncoxn nenn. a noc xnannrer)
Karo re e.uiae npouupveanemo ua EV eps erouo+uume... Enena Ieoprnencxa
167
na ne moxe na ro nsnpsn npnrncoxor on xonxypennniara (co nonncxn
nenn n nonoap xnannrer) n na noine no neisnn xonanc na roi nasap.
Honaramy. yuecrnoro na nnnycrpniara no exonomnnre na onne
semin e mnory mano.a no Harnnia. Cnonennia n Honcxa e no snaunrenno
onarane. Bo 2001. raxnoro yuecrno ce nnnxn no onceror on 13 no 33.
Ona iacno noxasyna nexa onne semin xe rpea na paorar mnory na
nonopynanero na cocroiara no nnnycrpncxoro nponsnoncrno. nneixn
mrom ne nponsnenynaar. rne ynesynaar. a seminre xon nmaar noronem
ynos orxonxy nsnos. onnocno nponsnoncrno. ce cnpomamnn semin. 3a na ia
nanmnnar raa cocroia nnm xe nm nne norpena ronema nomom on
crapnre semin-unenxn na Enponcxara ynnia. unnancncxara nomom xe
nne nsnnoena on yneror na Enponcxara ynnia. no roi yner e
nnancnpan on ynernre na noennnennnre semin-unenxn.
3a pasnnxa on cnaoro nnnycrpncxo nponsnoncrno no nonnre semin-
unenxn. semionencxnor cexrop e no snaunrenna sacranenocr. Haxo
nponenryannoro yuecrno na semionencrnoro no FPH e namaneno no
nocnennara nexana. cenax roa e snaunrenno sacraneno no cnre nonn
unenxn. Bo 1991. semionencxnor cexrop eme ronem no nonexero on
seminre on Henrpanna n Hcrouna Enpona. na saaxame nonexe on 5 on
nxynnara nonanena npennocr. Bo Harnnia. na npnmep. nponenror eme
23. Vnenor na onoi cexrop no nxynnara nonononanena npennocr no
Enponcxara ynnia no 1991 eme noman on 3. Haxo onoi cexrop e
namanen no cnre nonn unenxn. roi cenax e penarnnno ronem. Bo 2001.
saaxame noronem nen on exonomniara na onnennnre semin. roramnn
xannnnarn sa nnes no Enponcxara ynnia. mro ymre ennam noxasyna na
axror nexa nonnre unenxn ce cnpomamnn semin xon uexaar na nomom on
noorarnre unenxn. Bo mecr semin-xannnnarn no 2001. onoi cexrop
saaxame nnsy 5 nnn nonexe on nxynnara nonononanena npennocr.
mro e snaunrenno nan npocexor na Enponcxara ynnia on 2.1. Bo nonnre
unenxn. noronemnor nen on npaorennre ce no semionencxnor cexrop
(22.5). meryroa neronara nponyxrnnnocr e mana. na moxe na ce peue
nexa roi cexrop e norennnianen pacannnx na nenpaorenn nnna. mro xe
pesynrnpa co mnrpannia na nacenennero no pasnnennre semin. a
cnencrneno na roa n co napymynane na ramocnara nemorpania. Ha
nonnre semin-unenxn xe nm rpea snaunrenno npeme nonexa na ro
namanar oemor na semionencxnor cexrop na nnnoro na npocexor na
Enponcxara ynnia. On npyra crpana nax na Enponcxara ynnia norpenn n
ce unenxn xon nmaar camocroina. pasnnena exonomnia. pasnneno
nponsnoncrno co mro xe npnnonecynaar sa noponrra na nenara ynnia. a
ne n ce norpenn unenxn xon xe nnar na ronap na pasnnennre semin-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
168
unenxn. 3eminre co noronemo semionencrno orxonxy nnnycrpnia. no
npnnre ronnnn on npomnpynanero na Enponcxara ynnia. xe nnar
nomarann on ocranarnre semin. no roa cexaxo ne onn no nnnen npnnor.
Horpeno e peopmnpane na semionencxnor cexrop. meryroa sa roa ce
norpenn nononnnrennn cpencrna on yneror na Enponcxara ynnia. Ho
ryxa ce ianyna ymre enen nponem. a roa e nexa nexon on crapnre unenxn.
xon npnmaar nen on yneror sa nnnnoro semionencrno. orcera n moxene
na nonnaar nomanxy on nero. nneixn rne nnancncxn cpencrna xe rpea
na rn nenar co nonnre unenxn n roa nonene no cepnosnn necornacynana
mery nnn. Hcro raxa. rpea na ce nsnnoiar nnancncxn cpencrna on
yneror na Enponcxara ynnia sa na ce crnmynnpa pasnoior na pypannnre
cpennnn. sa na moxe nacenennero no rne pernonn. mro e npaoreno no
semionencxnor cexrop. na ia sanpxn paorara. Haxo e ounrnenno nexa e
norpeno na ce nsnnoiynaar cpencrna sa nnancnpane na semionencrnoro.
cenax ne e nocrnrnar xoneuen noronop xaxo xe ce nsnene cero roa.
Enna on snaunrennnre pasnnxn no crpyxrypara na exonomnnre
mery crapnre n nonnre unenxn e penarnnnara ronemnna na iannnor cexrop
no nexonxy on nonnre semin-unenxn. Ona norexnyna on iannara (npxanna)
concrnenocr na ronemn npernpniarnia no nexon on nonnre unenxn.
Hpnnarnnor cexrop snaunrenno e sronemen no nonexero on seminre no
nocnennnre necer ronnnn. no no nexon on nnn e man. Bo Harnnia n
Cnonennia. na npnmep. iannnor cexrop saaxa 1/3 n nonexe on FPH-ro no
2001. a nax no Ecronnia. Cnonauxa n Vnrapnia npnnarnnor cexrop saaxa
nonexe on 80 on FPH-ro. Penarnnno mannor npnnaren cexrop no nexon
on seminre xannnnarn nanenyna na moxen nenocrnr on xonxypenrnocr.
Brom nenocrnra xonxypenrnocra no nponsnoncrnoro. roa e noxas sa
cnaara pasnnenocr na exonomniara. Ienepannnor saxnyuox nanenyna
nexa npocexor na ronemnnara na iannnor cexrop no nonnre semin-unenxn
e noronem on npocexor na Enponcxara ynnia. Jannnor cexrop no crapnre
semin-unenxn saaxa on 8 no 20 on FPH-ro.
Hpnnarnsanniara e enna on rnannnre exonomcxn peopmn xon
rpea na rn npesemar seminre on Henrpanna n Hcrouna Enpona n ce ymre
ocranyna enen on rnannnre npnopnrern no arennara na peopmnre.
Meryroa onne peopmn camnre semin ne ce no moxnocr na rn
nnancnpaar. ryxy nm e norpena nnancncxa nomom on npyrnre semin.
Taxnoro nnancnpane nax noara on yneror na Enponcxara ynnia.
Hpoceunnre ronnmnn npnxonn on npnnarnsanniara no nepnonor on 1994
no 1999 no onne semin ce nnnxar on nomnaxy on 1 nponenren noen on
FPH no peuncn 4.5 nponenrnn noenn. Bo nexon on nonnre semin-unenxn
nponecor na npnnarnsannia e peuncn sanpmen. a no ocranarnre semin
Karo re e.uiae npouupveanemo ua EV eps erouo+uume... Enena Ieoprnencxa
169
npononxyna co ronem nnrensnrer. Kaxo mro pexon norope. neronoro
nnancnpane onn npexy yneror na Enponcxara ynnia. no sa onoi cexrop
Enponcxara ynnia pano n nsnnoiynana on cnoior yner. nneixn co
sronemena npnnarnsannia ce sronemyna nponsnoncrnoro. ce nonopyna
exonomniara. ce namanyna nnniannero na iannnor cexrop. ce npomonnpa
noronema enxacnocr na nasapnre a co roa ce sronemyna n npnnnnor na
cpencrna no yneror na camara EV.
Honaramy. npyra npnunna somro cmeram nexa npomnpynanero na
Enponcxara ynnia moxe na nma nerarnnno nnnianne nps exonomnnre na
ocranarnre unenxn e roa mro nponyxrnnnocra na rpynor no nonnre semin-
unenxn e penarnnno nncxa. a roa nax pesynrnpa co nnsox FPH no rnana
na xnren. Hnrnannia. Harnnia n Ecronnia ne ia nocrnrnynaar nnry
nononnnara on npoceunara nponyxrnnnocr na rpynor na Enponcxara
ynnia. Hponyxrnnnocra na rpynor no Enponcxara ynnia. no nnnexcnn
noenn. nsnecyna 100 no npocex. nonexa rpannnnre ce 132 no Hyxcemypr
n 63 no Hopryrannia. Camo Vnrapnia. Manra. Cnonennia n Knnap nmaar
nnno na nponyxrnnnocr noronemo on nnnoro na Hopryrannia. Manara
nponyxrnnnocr na rpynor e noxas n sa nncxoro nnno na xnnornnor
crannapn no onne semin. Hncxoro nnno na xnnornnor crannapn no onne
semin xe nma nnnianne nps crannapnor na nacenennero no ocranarnre.
pasnnenn semin on Enponcxara ynnia. Cexropcxara crpyxrypa no nonnre
semin-unenxn co cpasmepno ronem semionencxn cexrop n nocroene na
ronemn nponsnonnn xomnannn no npxanna concrnenocr co npnxpnena
nenpaorenocr. npnnonecynaa sa nncxoro nnno na nponyxrnnnocr na
rpynor. Cexropcxara crpyxrypa no nonnre semin-unenxn nnnno ce
pannxyna on momenrannara crpyxrypa no Enponcxara ynnia.
Ppyr. sarpnxynauxn nonarox e roa mro nonnre semin-unenxn nmaar
mnory cnan nxynnn n nsnnc nsnaronn sa ncrpaxynane n pasnoi (R&D)
xaxo nen on FPH. Bo 2000. nxynnnre npoceunn R&D rpomonn sa nonnre
semin-unenxn ea non 1 on FPH-ro. cnopenenn co peuncn 2 on FPH-
ro sa Enponcxara ynnia. Cnonennia co 1.5 n uecxa co 1.3 on FPH-ro
nmaar nainncoxn R&D nsnaronn mery nonnre semin-unenxn sa 2000. 3a
pasnnxa on nnn. Harnnia n Knnap na npnmep nnnecrnpaa 0.5 nnn nypn n
nomanxy no R&D. Bo Enponcxara ynnia nnoxynanero no R&D ce nnnxn
on 0.7 no Ipnnia no 3.8 no Bnencxa. Bo nexon on nonnre semin-
unenxn nnnecrnpanero no R&D nocreneno ce namanynaar. Fnsnnc R&D
nnnecrnnnnre. ncro raxa. ea nncxn no nonnre semin-unenxn co nnno
nonncxo on 0.4 on FPH-ro. mro ne e nn 1/3 on npocexor na Enponcxara
ynnia. Bo Knnap. Ecronnia. Harnnia n Hnrnannia nsnnc R&D
nnnecrnnnnre ea nomann on 0.2 on FPH-ro. Camo no Cnonennia n
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
170
uemxa nsnnc R&D nnnecrnnnnre nocrnrnaa 0.6 on FPH-ro. Onne
nnnecrnnnn. xaxo nponenr on FPH-ro nopacnaa camo no nononnna on
nonnre semin-unenxn no 2000 ronnna. Ona yxaxyna na nocroene na ronem
ias no nsnnc R&D nnnecrnnnnre nomery nonnre n crapnre unenxn na
Enponcxara ynnia. xoi ne noxaxyna rennennnia na namanynane. On enna
crpana. mannre nnnecrnnnn no R&D ce cocema pasnpnnnn xora xe ce
seme no npennnn nexa nonnre semin-unenxn ce co cnan exonomnn. co
cna yner n mnory nnancncxn nponemn. noma connianna cocroia.
raxa na ne moxar na rn cannpaar onne nnnycrpnn mro rn nmaar. a ne nax
na nnnecrnpaar no nonn. Hosnaro e nexa onne semin naxnnre nnnecrnnnn
rn cmeraar sa nononnnrennn rpomonn n ouexynaar nomom on crapnre
unenxn. On npyra crpana nax. sa crapnre semin-unenxn na Enponcxara
ynnia. nesamncnnno e nonnre naprnepn na ne nnnecrnpaar no
concrnennor pasnoi. xora xnneeme no onmrecrno xoe cexoinnenno
noxnnyna nennnen pasnoi.
Bro ce onnecyna. nax. no onacra na pernonannara nonnrnxa. sa
nepnonor on 2004 no 2006 ronnna. on crpana na Komncniara e
npennnneno rpomonnre na xoxesnonnre onnonn na ce sronemar sa
rpernna on nxynnnnre anonnpann cpencrna. 3a cenepnnor nen na Knnap
rpea na ce nsnnoiar EVP 206 mnnnonn.
Ppyr. ncro raxa ronem nponem mro ce ianyna co npomnpynanero
na Enponcxara ynnia ce anmnnncrparnnnnre rpomonn. Hpnnuno nne
npennnnenn EVP 450 mnnnonn ronnmno. xora ce cmerano nexa xe nnesar
mecr semin. no co nnerynanero na necer semin rne poixn ce cmenern.
Komncniara nma npennoxeno rne rpomonn na ce sronemar na EVP 503
mnnnonn no 2004 ronnna. EVP 558 mnnnonn no 2005 ronnna n EVP 612
mnnnonn no 2006 ronnna. Boenno. Komncniara cmera nexa
sronemynanero na seminre-unenxn cosnana nonexe on nponopnnonanno
sronemynane na rpomonnre. npen ce. nopann nnniannero na onpenenn
enemenrn. xaxo mro ce nannonannnre iasnnn na cexoia on nonnre semin-
unenxn n norpennre cpencrna sa nnnno npenenynane na ocranarnre
iasnnn. Horpeno e npenenynane na saxonnre na 3aennnnara na cnre
nonn necer iasnnn. a nypn ce ianyna norpea n nexon on enponcxnre
yunnnmra na ornopar xarenpn sa nonnre iasnnn. mro n unneno oxony
EVP 9.5 mnnnonn. On npennnnennre nnancncxn cpencrna. nypn EVP
476 mnnnonn onar no nnnrnncrnuxnor cexrop nnn no nponenrn. oxony
36. n no npyr nonaren nepconan. oxony 25. Tpomonnre norpenn sa
nsrpana na nonn srpann moxar na onarar oxony 19. nonexa
rpomonnre mro ce ianynaar co sronemynanero na poior na nonnre
unenonn no nncrnrynnnre nsnecynaar oxony 6.
Karo re e.uiae npouupveanemo ua EV eps erouo+uume... Enena Ieoprnencxa
171
3naunrennn rpomonn ce ianynaar on norpeara sa nsrpana na nonn
srpann sa cnre nncrnrynnn. onnocno oxony EVP 90 mnnnonn no 2004
ronnna. Ionemn rpomonn ce ianynaar on norpenre na onnennn
nncrnrynnn. xaxo na npnmep Hapnamenror nopann nncoxnor poi na nonn
unenonn (oxony 1240). xaxo n nopann norpeara on ornopane na
npercrannnmrna no nonnre semin-unenxn.
On ceno ona mro ro nsnecon. cmeram nexa Enponcxara ynnia n ne e
am nonrornena sa enno npomnpynane on raxon pasmep. Horpenn ce
nononnnrennn nnancncxn cpencrna sa na ce norrnxne pasnoior na
nonnre unenxn. crapnre unenxn n ne ce am pacnonosenn sa raxnn
nononnnrennn nnancnpana. Camnre unenxn nmaar pasnnunn cranonn sa
npomnpynanero. Pasnnunn mncnena nocroiar xai pasnnunn nnann.a nma n
cnyuan co pasnnunn mncnena mery nnanara n nacenennero. Cnopen enna
anxera na Enpoapomerap. oxony 40 on xnrennre no EV ce nsiacnnne sa
npomnpynane. no 35 ce nsiacnnne npornn. Bnannre na Iepmannia.
Bennxa Fpnrannia. Ancrpnia. Cxannnnancxnre semin n Ipnnia (nopann
xannnnarypara na Knnap) cnaraar no naironemnre saronopnnnn npornn
npomnpynanero. Bo Bnencxa. Pancxa n Ipnnia nnannre nannynaar na
ceonarna nonnpmxa on nacenennero no onnoc na nnnnara nonnrnxa xon
npomnpynanero. Jasor nomery nonnrnxara na nnanara n iannoro mncnene
ocoeno e ronem no Iepmannia. Ancrpnia n Bennxa Fpnrannia. Hacnporn
roa. nnnoro na cornacnocr na xnrennre na xoxesnonnre semin (Bnannia.
Hopryrannia n Hpcxa) snaunrenno e noronemo orxonxy ona na nnnnnre
nnann. Bnannre na seminre na Fenenyxc n Hrannia rnenaar xopncr on
npomnpynanero. upannycxoro nacenenne xaxo n neronara nnana e
pesepnnpano n no naironem nen ce nsiacnyna npornn npomnpynanero.
upannnia. Bnannia n seminre on iyror ce nnamar na ne nnar
maprnnannsnpann co npomnpynanero na Vnniara. noxonxy rpann-
rannonnor nenrap ce nomecrn xon Cpenna n Ceneponcrouna Enpona.
Ho. naxo no momenron npomnpynanero na Enponcxara ynnia xe
nma nonexe nerarnnno nnniannne nps exonomnnre na crapnre unenxn.
cenax no nnnnna xe nma n nosnrnnno nnnianne. Ponexa na ce
xoncnonnnpaar exonomnnre na nonnre-unenxn. crapnre xe rpea na rn
nomaraar n nnancnpaar. no roa nnancnpane xe nm ce nparn xaxo
nonnxa nneixn cranyna sop sa ronem nasap co orpomnn moxnocrn sa
nnnecrnnnn n pasnnnane na nsnncor. H nocera crapnre unenxn nmaa
ycnecnn nnnecrnnnn n copaorxn co seminre on Cpenna n Hcrouna
Enpona. raxa na necomneno e nexa raa ycnecna copaorxa xe npononxn n
nonaramy. nneixn cera noara no ymre noronema rproncxa nnrerpannia.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
172
Hpna n ocnonna xopncr mro xe ia nmaar crapnre semin-unenxn na
Enponcxara ynnia e roa mro sacexoram ce npomnpyna xon ncrox sonara
na esennocr n nemoxparnia. nneixn nosnaro e nexa nonnre semin-
unenxn norexnynaar on nonexe nnn nomanxy necrannnn pernonn. a cera
co nnnnoro nnerynane no Vnniara. raa ce ocnrypyna nexa nonexe nema na
nma raxnn onacnocrn xon moxar na ia napymar neisnnara crannnocr.
Pasnoior na nonnre semin-unenxn rpea na pesynrnpa co sronemena
noapynauxa na nponsnonn n ycnyrn on crapnre semin-unenxn. mro snaun
nnpexren nosnrnnen nmnync sa nsnosor na rne semin. 3ronemennor nsnos.
on npyra crpana nax. nnniae nosnrnnno na nomamnara noapynauxa.
onnocno na sronemynane na xanannrernre n nnnno npomnpynane.
Hpomnpynanero na xanannrernre. nax. nnniae na sronemynane na
npaorenocra.
Honaramy. co npomnpynanero na Enponcxara ynnia ce npomnpyna
n ennncrnennor nasap. Heronoro npomnpynane nonn xon sronemena
xonxypenrnocr ne camo no nonnre semin unenxn. ryxy n no onpenenn
cexropn na crapnre unenxn. 3ronemenara xonxypenrnocr nma snauaino
nnnianne nps exonomnnre na onne semin. nneixn nnpexrno nonn no
namanynane na mapxnre.a cnencrneno na roa. noara no sronemynane na
nnnnnor pasnoen norennnian. Ona sronemynane na xonxypenrnocra ia
crana exonomniara na nonncoxo nnno n nonn no snauaino sronemynane na
FPH-ro na onne semin xaxo n no sronemena npaorenocr.
Ppyra naxna paora xoia onn pamo no pamo co npomnpynanero na
ennncrnennor nasap e roa mro. npexy nero Enponcxara ynnia ia saiaxnyna
cnoiara nosnnnia no cneror. Hmeno. co camo 6 on cnercxara nonynannia.
Enponcxara ynnia nenec e nocrnren na enna on nerre cnercxn rpronnn.
cronancxnre onnocn co crpancrno ce ennn on nainaxnnre naunnn na
neicrnynane na Enponcxara ynnia nannop on neisnnnre rpannnn. On
raxnoro neicrnynane sanncar paornnre mecra na mnnnonn neisnnn
xnrenn. no n neisnnoro merynaponno nnnianne. 3naun. co npomn-
pynanero na Vnniara xon Henrpanna n Hcrouna Enpona. Enponcxara
ynnia n naramy ocranyna enen on nnnxeuxnre axropn na cnercxara
rpronnia. onnocno n naramy npononxyna na ia xpenpa cnercxara rpronnia.
Co nnerynanero no Enponcxara ynnia. npennnneno e FPH-ro na
nonnre semin-unenxn. ronnmno no napennnre necer ronnnn na ce
sronemyna sa 4.3. Heronoro sronemynane nosnrnnno xe nnniae n nps
crapnre unenxn. onnocno nonn no sronemynane na nsnosor. ocoeno na
onne semin xon nmaar cnnnn copaorxn co nexon on nonnre unenxn.
Meryroa. sronemynanero na nsnosor n sronemynanero na nnnecrnnnnre
Karo re e.uiae npouupveanemo ua EV eps erouo+uume... Enena Ieoprnencxa
173
nonar no sronemynane na peannnre xamarnn cranxn n na nennsnnor xypc
na Enporo. 3a semin xon nmaar cnnnn rproncxn npcxn co nonnre semin-
unenxn. xaxo mro e cnyuaior co Iepmannia. naxnnor nerarnnen onpas e
noman orxonxy sronemennor nsnos n nonn xon mano. no snauaino
sronemynane na FPH-ro. Ponexa nax. sa seminre xaxo upannnia. xon
nemaar nexoia snauaina rproncxa pasmena co nonnre semin-unenxn. nmame
oparen cnyuai sa pasnnxa on Iepmannia. Ho. naxnnre semin na xpaior
cenax xe nmaar xopncr roxmy on sronemennor nsnos na seminre xaxo mro
e Iepmannia.
Co npomnpynanero na Enopncxara ynnia noara no pymene na
rproncxnre apnepn. a co roa n no namanynane na nonneara na nasapor
na onnennn cermenrn. Toa. nax. nonn no namanynane na nenara na
unnene no crapnre semin-unenxn. Ona orcrpanynane na apnepnre xe
nonene ne camo no nosnrnnno pacnpenenynane na npnxonnre. co
namanynanero na mapxnre. ryxy n no nosnrnnno axymynnpane na
xannranor. npexy sronemenara xonxypenrnocr n npexy sronemynane na
nxynnnor axrop na nponyxrnnnocra.
Bo cnyuaior co Pancxa. na npnmep. npomnpynanero na Enponcxara
ynnia. no nnnnna. xe nma nosnrnnno nnnianne na pasnoior na exonomniara
n na sronemynanero na nannonannnor yner. Honaramy. npyrn
enennnn sa Pancxa noaraar co npomnpynanero na ennncrnennor nasap
n co nocreneno yxnnynane na rapnnnre apnepn. Pancxa nma rproncxn
npcxn co nexon on nonnre semin-unenxn n npen nnnnoro nnerynane no
Enponcxara ynnia. Ce npennnnyna rproncxara pasmena mery Pancxa n
seminre on Henrpanna n Hcrouna Enpona no napennnre ronnnn na nne
noronema nypn n on 60. Hponecor na npomnpynane ce ouexyna na ia
onecnn norennniannara rproncxa copaorxa.
Onmro semeno. npomnpynanero na Enponcxara ynnia xe nnniae n
na npomnpynanero na nancxara exonomnia. Hmeno. roa nnniae na
sronemynane na FPH-ro sa nonexe on enen nponenr. Bo nornen na
onnennn cexropn. npomnpynanero ncro raxa nnniae nosnrnnno. Ha
npnmep. ce sronemyna nponsnoncrnoro on ennocranna npnunna mro co
npomnpynanero ce sronemyna nsnosor. a co roa n noapynauxara na
onpenenn nponsnonn. On ona moxe na ce saxnyun nexa Pancxa. no
nnnnna. xe nma nnancncxa xopncr on npomnpynanero. xoia moxen n
nema na nne mnory ronema. no cenax e snauaina.
Axo ce pasrnenyna cnyuaior co Hrannia. nonropno xe ce none
ncrnor saxnyuox. Co orcrpanynanero na rproncxnre apnepn ce
namanynaar nennre na ynesennre nponyxrn on seminre on Henrpanna n
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
174
Hcrouna Enpona. co mro ce namanynaar n nennre na nomamnnre
nponsnonn n na roi naunn rne cranynaar nonocrannn sa nomamnnre
norpomynaun n npmn. Ce sronemyna nannonannnor yner. a roa
nnpexrno nnniae n nps nranniancxnre nomaxnncrna. onnocno nps nnnnnor
npnxon. Bo 2001 ronnna. roi npnxon nn 0.1. no ce cmera nexa no 2010
ronnna roi xe ce sronemn no 2.05. On ona moxe na ce saxnyun nexa co
npomnpynanero na Enponcxara ynnia. no Hrannia. a necomneno n no
npyrnre semin. xe ce nonopn conniannara cocroia na nacenennero.
Ienepanno. npomnpynanero nma nosnrnnno nnnianne nps exonomniara.
Ce npennnnyna no 2010 ronnna. npnxonnre na nranniancxara exonomnia
na ce sronemar sa 5.9.
H Hranniancxoro nnnycrpncxo nponsnoncrno xe nne non nnnianne
na npomnpynanero na Enponcxara ynnia. 3ronemenara noapynauxa on
crpana na seminre on Henrpanna n Hcrouna Enpona. xe ro sronemn
nponsnoncrnoro na merannn nponsnonn. semionencxn n nnnycrpncxn
mamnnn. enexrpnunn nopa. anromonnn n npyro. n roa sa ne nomanxy on
10. Kon xpaior na nexanara. npnmapnnre axropn-xannranor n
paornara paxa xe nmaar xopncr on sronemenoro nnno na npaorenocr.
Ppyra nosnrnnna paora mro nponsneryna on npomnpynanero e
nexa ce onosmosyna cnoonno nnnxene na xannranor mery crapnre n
nonnre semin-unenxn.
Honaramy. npomnpynanero na Enponcxara ynnia onosmosyna
npomnpynane na nsnncor na crapnre unenxn. onnocno. ornopane na
npernpniarnia no nonnre semin-unenxn. co mro ce cosnanaar ycnonn sa
nponrannnn nnnecrnnnn. Co roa semiara nnnecrnrop nponrnpa n on
npyra crpana. onnocno. co ornopane na npmn no crpancrno. ramomnara
paorna cnna ce sanpxyna no marnunara semia n ne ce nosnonyna neisnno
mnrpnpane no pasnnennre enponcxn semin. co mro ne ce napymyna
conniannara cocroia no rne semin. Bo enna anxera na Enpoapomerap.
nypn 86 on ncnnrannnnre ce nsiacnnne nosnrnnno na npamanero:
.Pann npomnpynanero na Enponcxara ynnia xe onosmosn na nacnre
xomnannn na ce npocnpar na nonn nasapn?'. Crapnre semin-unenxn na
Enponcxara ynnia n npen neisnnoro npomnpynane nmane nnpexrnn
nnnecrnnnn no rne semin. Toa ce npen ce nncoxn nnnecrnnnn xon
nnnnnpaar nepcnexrnnn sa nncox pasnoi na rne semin. no nynar n
moxnocrn sa nponrnpane on nnn. Bo Ecronnia. uemxa. Honcxa n
Vnrapnia crpancxnre nnpexrnn nnnecrnnnn on semin on Enponcxara
ynnia no npocex ce oxony 3 on FPH-ro. Ona ce snaunrenno nonexe
nnnecrnnnn xon ycneaia na rn npnnneuar Cnonennia n Harnnia. uni
Karo re e.uiae npouupveanemo ua EV eps erouo+uume... Enena Ieoprnencxa
175
ronnmen npocex na npnnnn na crpancxn nnpexrnn nnnecrnnnn on semin
on Enponcxara ynnia e 1.6 on FPH-ro. Bo nonnre semin-unenxn.
nonexero on rne nnnecrnnnn ce norpomenn sa nnnecrnpane no exonomxn
npoexrn nnn nnnecrnnnn sa samena na crapnre nponsnonnn nponecn. xaxo
nen on npnnarnsanniara n nponecor na npecrpyxrynpane. Crpancxnre
nnpexrnn nnnecrnnnn ce mnory naxnn n sa nnnecrnropnre n sa seminre
no xon ce nnnecrnpa. Bropnre nmaar xopncr na roi naunn mro. npnnn
nonnaar xannran. a nropo nma rpancep na rexnonornn. mro snaun nexa
nocreneno rne ce monepnnsnpaar. Tyxa ce ianyna xopncra na
nnnecrnropor. onnocno xora semiara no xoia nnnecrnpa rn npnaxa
monepnnre rexonn na nponsnoncrno. roram iacno e nexa xe nma nponr
on raa nnnecrnnnia. Hpexy nnnecrnnnnre no nonnre semin-unenxn ce
onosmosyna nporpec xon exonomnia asnpana na snaene. mro e enno on
xnyunnre npamana sa sronemynane na nponyxrnnnocra. pasnoior n
npaorenocra. a roa nax nnpexrno. nosnrnnno nnniae n nps exonomnnre
na crapnre semin-unenxn. nneixn mrom no enna semia ce sronemenn
nponyxrnnnocra. pasnoior n npaorenocra. raa semia nexe ne npercranyna
ronap sa ocranarnre semin-unenxn na Enponcxara ynnia.
Ennn on naironemnre nponrepn mro xe nponsnesar on ona
npomnpynane ce Iepmannia co 34 on nxynnara nonnxa na Enponcxara
ynnia. nonaramy Bennxa Fpnrannia co 14. Bnencxa n npyrn. Onmro
semeno. on naxnara pernonanna nnrerpannia n npomennre xon onar co
nea. xe nponrnpaar cnre semin. Ke noine no nonopynane na
nannonannnre exonomnn n xe nma onpenenn enennnn xon xe nnar.
enen nnn. npornnrexa na ynercxnre nsnaronn na xon no momenron ce
nsnoxenn crapnre semin-unenxn.
Meryroa. npen na noune nnancnpanero na ce npernopa no
nonnxa. crapnre unenxn xe rpea mnory na nnoxar sa na nm ce nparar
nasan nnancnnre n saroa cmeram nexa no momenron npomnpynanero xe
ce onpasn nerarnnno nps exonomnnre na crapnre semin-unenxn.
Hainepoiarno n camnre rne ce cnecnn nexa ce nonexa ne nnoxar no
pasnoior na nonnre semin-unenxn. nema na nmaar nexoia xopncr on ona
npomnpynane. H ymre enna. cnopen mene mnory naxna paora e roa mro
ce nonexa nocroiar nonenn mery camnre semin-unenxn no Enponcxara
ynnia n ce nonexa nocroiar necornacynana oxony roa xoi xonxy xe nane. a
xoi xonxy xe seme. nonexe on cnrypno e nexa enpo-nnrerpannnre nema na
nnar na noap nar.
Bo nperxonnnor nen on rpynor sopynan sa nnniannero na
npomnpynanero na Enponcxara ynnia nps exonomnnre na crapnre semin
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
176
unenxn. nonexa no onoi nen xe sopynam sa neronoro nnnianne nps
exonomnnre na seminre xon ne ce unenxn na Enponcxara ynnia. Kora
nenam semin xon ne ce unenxn na Enponcxara ynnia. mncnam na seminre on
Fanxanor. n roa: Penynnxa Maxenonnia. Cpnia n Hpna Iopa. Focna n
Xepneronnna n Xpnarcxa. Hpnunna sa naxnoro orpannuynane e nopann
axror mro n npenananara ce onnecynaa na onne semin.
Cmeram nexa npomnpynanero na Enponcxara ynnia xe nma
nosnrnnen onpas nps exonomnnre na seminre on Fanxanor. Camnor axr
mro Enponcxara ynnia noine no rpannnnre na onne semin ronopn nexa
npomnpynanero e on ronema naxnocr n sa nnn. onnocno. mrom
Enponcxara ynnia ce nnnxn xon nac. nensexno e n nne na craneme nen
on nea. Hocrenennor nnes no Enponcxara ynnia nn e sarapanrnpan co
copaorxnre mro seminre on Fanxanor rn nmaar co nexon on nonnre semin
unenxn. Onne semin nmaar cxnyueno noronopn sa copaorxa co nexon on
nonnre unenxn na Enponcxara ynnia (ymre npen rne na cranar unenxn) n
cera rne copaorxn npononxynaar. Hpnonor xon Bnarpecnnor Hasap na
Enponcxara ynnia nanncrnna e on xnnorna naxnocr sa pasnoior na
seminre no rpansnnnia. Tne naironem nen on nponsnonnre (nomery 50 n
70) rn nnacnpaar na nasapor na Enponcxara ynnia. Cera xora
Enponcxara ynnia noine no rpannnnre na onne semin. rproncxara pasmena
xe nne ymre noronema. Co roa mro onne semin xe nsnesynaar no semin on
Enponcxara ynnia. snaun nexa nnnnnre exonomnn nocreneno ce
crannnsnpaar.
Hosnaro e nexa seminre xon norexnynaar on xomynncrnuxnor nox
nmaar sarnopenn exonomnn. mro e npnunna sa cnaara exonomcxa
pasnnenocr. Toa mro onne semin copaorynaar co semin on Enponcxara
ynnia. noxasyna nexa rne nocreneno rn peopmnpaar exonomnnre n
nonexa. no cnrypno. ce nnrerpnpaar no conpemennre exonomcxn rexonn
na Enponcxara ynnia. Taxnnre peopmn. on npyra crpana nax. noxasynaar
nexa onne semin ce cnpemnn sa nonaramomno. nonnaoxo nnrerpnpane no
crpyxrypnre na Enponcxara ynnia n noenno npnnonecynaar sa nnpexrnn
crpancxn nnnecrnnnn. nneixn mrom enna semia nounyna na rn npnaxa
enponcxnre exonomcxn npnnnnnn. roram raa moxe na rapanrnpa sa
cnrypnocra na crpancxnre nnnecrnnnn. Crpancxnre nnnecrnnnn. nax.
nonpasnpaar nnn ornopane na nonn apnxn nnn nonropno sano-
unynane na onne apnxn xon nne non creuai. Ho. xaxo n na e. n co
ennoro n co npyroro ce ornopaar paornn mecra. mro mnory npnnonecyna
sa namanynane na nenpaorenocra. xoia no onne semin e na nocra sannnno
nnno. Fnnsnnara na nasapor. xaxo n nosnananero na nsnnc oxonnnara
Karo re e.uiae npouupveanemo ua EV eps erouo+uume... Enena Ieoprnencxa
177
mery nonnre semin-unenxn n seminre xon ne ce unenxn na Enponcxara
ynnia. npercranynaar enna onecnnrenna oxonnocr sa nnnecrnnnn na
unenxnre na Vnniara no seminre on Fanxanor. Bo Penynnxa Maxenonnia.
Cpnia n Hpna Iopa. Focna n Xepneronnna n Xpnarcxa naironem
nnnecrnrop on nonnre semin-unenxn e Cnonennia. Ha npnmep. no Focna n
Xepneronnna. cnonencxnre nnnecrnnnn nsnecynaar oxony EVP 130
mnnnonn. mro cnopen nexon nonaronn. npnnoneno sa ornopane na nonn
3000 paornn mecra. Baxnara copaorxa nonpasnpa nexa onne semin ne
camo mro ynesynaar on Cnonennia. ryxy n nsnesynaar na roi nasap.
Hsnosor na Focna n Xepneronnna no Cnonennia nsnecyna oxony EVP 43
mnnnonn. nsnosor na Cpnia n Hpna Iopa nsnecyna EVP 36 mnnnonn.
nonexa nsnosor na Penynnxa Maxenonnia e oxony EVP 16 mnnnonn.
Onne poixn sa unenxnre na Enponcxara ynnia moxen n ne ce ronemn. no
xora xe ce seme npennnn cocroiara na onne semin. roram cranyna iacno
nexa naxnnre nnnecrnnnn ce mnory naxnn. nneixn npnnonecynaar xon
nocreneno ornopane na nnnnnre exonomnn xon onne na pasnnennre
semin. H npyra ncro raxa naxna paora mro moxe na ce xaxe ryxa e nexa
mrom enna semia copaoryna co semia unenxa na Enponcxara ynnia (xaxo
mro e cnyuaior na npnmep co Penynnxa Maxenonnia n Cnonennia).
roram raa semia noxaxyna nexa e cnpemna na rn npnarn enponcxnre
crannapnn.
Copaorxara na nonnre semin-unenxn na Enponcxara ynnia co
ocranarnre semin on Fanxanor. npernocranyna n copaorxa mery camnre
semin on Fanxanor. mro e on orpomna naxnocr sa cexoia on nnn
noennneuno. no n sa pernonor no nennna. Co merycenara copaorxa ce
nocnocranyna exonomcxa n nonnrnuxa crannnocr no pernonor. mro ymre
ennam npnnonecyna sa npnnnexynane na crpancxn nnnecrnnnn. Baxno e
na ce noxaxe nexa onne semin nocreneno rn nanmnnynaar pasnnxnre mro
ecxannpaa enno npeme mery nnn. n cera ce opnenrnpaar xon copaorxa
mro xe pesynrnpa co nnnno snnxynane n no cosnanane na enna
cnoonna rproncxa sona. Co cosnananero na enna raxna sona ce
onosmosyna nonecno nnnxene na paornara cnna. cnoonno nnnxene na
xannranor n na croxnre. Baxnara copaorxa e on ronemo snauene.
nneixn raa nonn no nocreneno npomonnpane na exonomcxnre onnocn no.
n mery camnre semin. noroa nonn no pasnoi na rpronniara. xaxo enna on
ocnonnnre rpanxn xoia npnnonecyna sa pasnoi na exonomniara. Tpro-
ncxara nnrerpannia ia sronemyna xonxypenrnocra. Onaa copaorxa nonn n
no sronemynane na eexrnnnocra na paorenero na xomnannnre. Brom
enna xomnannia e eexrnnna n paorn cnopen enponcxn crannapnn. roa
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
178
snaun nexa raa e nonrornena na copaoryna co xomnannn on Enponcxara
ynnia. Hpnunnara somro cmeram nexa npomnpynanero na Enponcxara
ynnia nma nnnianne nps copaorxara mery seminre on pernonor e roa mro
co npnnnxynanero na Enponcxara ynnia. ocranarnre semin on pernonor
mopaar na noxaxar nexa ce cnpemnn sa merycena copaorxa n nexa
npnaxaar onpenenn saennnuxn nopmn ymre npen na nnesar no Vnniara.
co mro rne rapanrnpaar enna sona na nonnrnuxa n exonomcxa cnoona n
cnrypnocr. Brom rne xe nounar meryceno na nnnecrnpaar enna no
npyra. roram n camara Enponcxa ynnia xe noune na nnnecrnpa no nnn. H
mro e ymre nonaxno. xe n nanar no snaene na Vnniara nexa nema camo na
nnar nacnnnn cocenn. ryxy nexa ce nonrornenn nenocno na rn npnarar
npennsnnnnre xon nponsnerynaar on nnrerpnpanero no enpo-
nncrnrynnnre.
Honaramy. npnnnxynanero na Enponcxara ynnia xon Fanxanor
npennsnnxyna nnsa peopmn no npxannre. Toa ce peopmn xon
necomneno xe nmaar nosnrnnen onpas no nnnnna. Tyxa npen ce cranyna
sop sa npnnarnsanniara. Po npen nexonxy ronnnn. no onoi pernon
peuncn cnre npernpniarnia ea no npxanna concrnenocr. mro na nexoi
naunn npnnonecyname sa nncxara nponyxrnnnocr na rpynor n cnaara
xonxypennnia. Jannnor cexrop nmame ronemo nnnianne nps exonomniara n
enxacnocra na nasapor. Ho. orxaxo crana ce noounrnenno
npnnnxynanero xon Enponcxara ynnia. nocreneno sanouna cmenara na
iannnor cexrop co npnnarnnor. Toa cexaxo npnnonecyna sa sronemynane
na nponyxrnnnocra na rpynor n no nonopynane na xonxypennniara.
Bro e ymre nonaxno. npnnarnsanniara rn npnnnexyna neonxonnnor
crpancxn xannran n crpyunocr. mro nonropno nonn no sronemynane na
enxcanocra na exonomniara. Co roa. moxam cnoonno na peuam nexa
sronemynanero na npnnarnnor cexrop nonn no sronemynane na yneror
no npsanara. Ho sa na ynxnnonnpa exonomniara norpeno e na
ynxnnonnpa n enen npyr mnory naxen cermenr. a roa e npannara
nerncnarnna. Hpnnnxynanero xon Enponcxara ynnia nonpasnpa
peopmn n no saxononancrnoro. 3a na nne ycnemna enna npxana na
exonomcxn nnan rpea na ce ncxopenn xopynnniara. Camara Enponcxa
ynnia npexy KAPPC nporpamara nonenyna nnancncxa nomom co xoia
rpea na ce nanpanar peopmn no saxononancrnoro. Cmeram nexa nopann
nacroiynanara na seminre on Fanxanor na nnesar no Enponcxara ynnia.
rne paorar na cnpanynane co roi nponem. mro e ymre enen noxas nexa
ce cnpemnn na ro peopmnpaar nenoro oncrecrno. na rn orcrpanar
nnnianniara on crapnor cncrem n on ona mro ce cnyun no neronnor
Karo re e.uiae npouupveanemo ua EV eps erouo+uume... Enena Ieoprnencxa
179
pacnan. ce co nen mro nopso na ce nnrerpnpaar no Enponcxara ynnia.
xaxo exonomcxa cnna no cneror.
Co npomnpynanero na Enponcxara ynnia xon Fanxanor. mncnam
nexa saunenynanero na ocranarnre semin on Fanxanor e nensexno.
Camara Enponcxa ynnia xe nacroiyna onne semin na nnesar mro e moxno
nopso no neisnnn pamxn. Cynnpnre xon no npen nexonxy ronnnn ea
uecra noiana na repnropniara na Hopanemna Jyrocnannia. nonaramy
ernnuxnre nponemn na mannnncrnara. cenecnonncrnuxnre rexneena.
sarposennor repnropnianen nnrerpnrer. necrannnn nonnrnuxn cncremn.
nepasnnenn rparancxn onmrecrna n nomoro paxononene na cronancxara
rpansnnnia noxasynaar xonxana e pasnnxara mery onne semin n nonnre
semin-unenxn na Enponcxara ynnia n somro nenec namnre semin ne ce nen
on nea. Meryroa. cnryanniara nenec e pasnnuna n nma nsrnennn mancn n
onne semin na nnar nen on Enponcxara ynnia. Moxe na ce peue nexa
nepcnexrnnara sa npncranynane xon Enponcxara ynnia ce xopncrn. sa
npxannre on Fanxanor. xaxo norrnx sa nemoxparcxn n cronancxn pasnoi.
Honnrnuxoro n nnancncxoro anraxnpane na Enponcxara ynnia na
Fanxanor ia narnacyna nncoxara esennocno-nonnrnuxa naxnocr na onoi
pernon sa Vnniara n neisnnara ynora xaxo pernonanna cnna. Bo nepnonor
on 1991 no 2006. Enponcxara ynnia e npennnneno na nsnnon EVP 10
nnnonn nomom sa seminre on Hopanemna Jyrocnannia. Hoxpai noenara
nmemanocr na Vnniara no Focna n Xepneronnna. Kocono n Penynnxa
Maxenonnia. nonnrnxara na Vnniara ce oxycnpa na nnsa Poronopn sa
Crannnsannia n Aconniannia. xaxo nouerox na enen nponec mro xe rn
nonene onne semin no neisnno unencrno. Enponcxara ynnia cxnyuyna
Cnoronn sa Aconniannia n Crannnsannia co seminre. mro ncro raxa
nonpasnpa cnoonno nnnxene na xannranor n croxnre. Co onne
Cnoronn. seminre on Fanxanor moxar cnoonno na nsnesynaar croxn no
semin on Enponcxara ynnia. co mro noara no nocreneno ornopane na
exonomnnre na onne semin xon nasapor na Enponcxara ynnia n no
cosnanane na cnoonna rproncxa sona. Cnoronnre sa Aconniannia n
Crannnsannia npernocranynaar n nncrnrynnonanno nonpsynane n
rpancep na nonnrnxara na Enponcxara ynnia no seminre on Fanxanor.
xaxo n pasnoi na cncremnre no camnre npxann. Co roa mro exonomnnre
na onne semin nocreneno ce ornopaar. ce sronemyna npaorenocra. xaxo n
eexrnnnocra na paornara paxa. a co roa n nponyxrnnnocra. Hponyx-
rnnnocra nax. on cnoia crpana. npnnonecyna sa sronemynane na
xonxypenrnocra. Cmeram nexa npomnpynanero na Enponcxara ynnia.
neisnnoro nonnxynane no Fanxanor n noronopnre mro seminre on
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
180
Fanxanor rn nmaar cxnyueno co Vnniara. npnnonecynaar sa nocreneno
sronemynane na xonxypenrnocra. xoia no nsmnnarnon nepnon n ne eme
cnnna oconna na seminre on Fanxanor.
3ronemynanero na xonxypenrnocra nonn no npyra naxna paora. a
roa e nonopynane n sronemynane na nnnycrpncxoro nponsnoncrno. H
roa npnnonecyna sa sronemynane na npaorenocra. a co roa ce nonopyna
conniannara cocroia no camara npxana. Co sronemynanero na xon-
xypenrnocra (a roa nonpasnpa n nonopen xnannrer) n nnnycrpncxoro
nponsnoncrno ce sronemyna n nsnosor. Pocera seminre on Fanxanor
nonexe ynesynaa orxonxy mro nsnesynaa. mro ronopn nexa ce roa
cnpomamnn semin. Ho co sronemynane na nsnosor. ce nonna enen
nonnaxon nsrnen na nenara cnryannia. onnocno noara no sronemynane na
FPH-ro. 3ronemynanero na xnannreror na nnnycrpncxoro nponsnoncrno
snaun nexa no onne semin nexe nocreneno nounyna na ce npemnnyna na
exonomnia asnpana na snaene. Toa snaun nexa nocreneno rpea na ce
sronemynaar nnnecrnnnnre sa ncrpaxynane n pasnoi. Brom enna semia
nnoxyna no ncrpaxynanero n pasnoior na nonn rexnonornn. raa
anromarcxn ia nonopyna cnoiara exonomcxa cocroia.
Enponcxara ynnia nm oesenyna na seminre rproncxn enennnn.
ocnoonynane on napnna n yxnnynane na xnanrnrarnnnnre
orpannuynana. sa na moxar seminre na rn saxnnear cnonre rpronnn.
Cnoronnre sa Crannnsannia n Aconniannia nm onosmoxynaar na
seminre on Jyro-Hcrouna Enpona nepcnexrnna sa mnp n narococroia.
Texnmrara na onne Poronopn ce: ornopane na nepcnexrnnn sa nornonna
nnrerpannia no crpyxrypnre na Enponcxara ynnia. nsrnenn sa crexnynane
na nonnrnuxn craryc na xannnnar sa npncranynane no Vnniara.
ynanpenynane na nemoxparniara. npanna npxana. cronancxn pasnoi.
pernonanna copaorxa n npyro Xpnarcxa n Maxenonnia nexe nmaar
nornnmano naxnn noronopn. Pypn n Enponcxara ynnia. cnecna sa
naxnocra na onoi pernon. camara nnancncxn rn nornomara npxannre.
Cera xora raa ce nonnxn no onne semin. nnancncxnre nornomarana xe
nnar sronemenn. Tne nnancnpana ce naiuecro sa peopmn no onmre-
crnoro. n roa peopmn no iannara anmnnncrpannia. snpancrnoro. opa-
sonannero nrn. Cnre peopmn. naxo na noueroxor e remxo na ce cnpo-
nenar. npnnonecynaar sa nonopynane na exonomcxara cnryannia no onne
npxann.
Co peopmnre no iannara anmnnncrpannia xe ce onosmoxn
noenxacno n noxnannrerno ycnyxynane na rparannre sa nonnane na
Karo re e.uiae npouupveanemo ua EV eps erouo+uume... Enena Ieoprnencxa
181
norpenara nnopmannia. onnocno xe ce nserne npoxparcxoro pao-
rene. unnancncxara nomom naimnory rpea na ce onnecyna na
xomniyrepnsannia na onnennnre cexropn. co mro n ce sronemnna
enxacnocra na paorenero n n ce npaornne coonneerno opasonann
xanpn. Co enxacna anmnnncrpannia moxe na ce noxase na crpancxnre
nnnecrnropn nexa nnnnnre nnnecrnnnn nema na sanyraar nexane no
cnyxara. a iacno e nexa crpancxnre nnnecrnnnn ce mnory naxnn sa
seminre on onoi pernon. Mncnam nexa npomnpynanero na Enponcxara
ynnia no Xpnarcxa e nncrnncxnor momenr sa npannnno ncxoxpncrynane
na nomomra mro ia nynn Vnniara.
Honaramy. npyr naxen cexrop on onmrecrnoro na xoi my rpea
peopma e. cexaxo. opasonannero. Toa e enen mnory cynrnnen cermenr
xoi na nexoi naunn ia npercranyna nnnnnara na cexoe onmrecrno. Ha
cexoia Bnana n e iacno nexa co sacrapen opasonen cncrem nnxane ne ce
onn. Enponcxara ynnia n no onoi cexrop nana nnancncxa nomom. Taxon e
npnmepor co Penynnxa Maxenonnia. +enara n mancnre sa nnes no
Enponcxara ynnia npnnonecynaar na ce ornoune co peopma na
opasonannero. Haxo onoi cexrop nnpexrno ne nocn napn no yneror.
ryxy nypn n xopncrn on nero. cenax co neronoro nonopynane ce
sronemyna xnannreror na snaenero xoe nm ce nynn na mnannre. Co
monepnnsnpano. xomniyrepnsnpano opasonanne. opasonanne xoe ce
crpemn na ro nocrnrne nnnoro na opasonannero no pasnnennre enponcxn
semin. xe ce nponsnenynaar xnannrernn xanpn xon nonaramy xe
npnnonecynaar sa exonomcxnor pasnoi na nnnnara semia. Pasnoior na
opasonannero cexaxo nonpasnpa n copaorxa na nomamnnre Vnn-
nepsnrern co Vnnnepsnrernre on pasnnennre enponcxn semin. npn mro ce
onosmosyna pasmena na crynenrn. xon xe moxar na crexnar ncxycrno n
snaene no crpancrno. a noroa na ro npnmenar no cnonre semin. Ha roi
naunn. peopmnpanoro opasonanne nnnnpexrno nocn napn no yneror.
nnn nonopo peueno. roa e enen xpyxen nponec. onnocno npxanara nana
napn sa monepnnsannia na opasonnnor cncrem. a sa nosnpar nonna
nncoxo crpyunn xanpn xon xe ia ocnrypaar neisnnara exonomcxa nnnnna.
Cexaxo. noxonxy na rne xanpn ne nm ce onosmosn coonnerno
npaorynane. a mro e uecr cnyuai na onne npocropn. rne naiuecro cnacor
ro apaar nannop on concrnenara semia. 3a na ce cnpenn roa onnenane na
ymonn. norpeno e. xaxo mro pexon n norope. peopma na nenoxynnnor
anmnnncrparnnen cncrem. Mncnam nexa npnnnsynanero na Enponcxara
ynnia ymre nonexe nana norrnx sa raxnnre peopmn. mro no cexoi cnyuai
nnniae nosnrnnno na exonomcxara cocroia no npxanara.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
182
On ona mro ro nnmynan no onoi nen moxen e remxo na ce nsnene
xonxperen saxnyuox nexa npomnpynanero na Enponcxara ynnia xe nma.
nnpexrno. nosnrnnno nnnianne nps exonomnnre na seminre xon ne ce
neisnnn unenxn. no noxonxy ce nornenne nonnaoxo. no cymrnnara na
nemrara. roram roi saxnyuox e ounrnenen. Haxo. moxen. na noueroxor
roa nnnianne nema na nne mnory saenexnnno nopann cnre onne
neonxonnn peopmn. sa xon snaeme nexa ne e necno na ce nsnpmar. cenax
pesynrarnre xe nnar saenexnnnn na nonropouen nnan. Bnerynanero no
unencrno no Enponcxara ynnia. sa onne semin e nensexno. no sa na ce
cnyun roa iacno e nexa norpenn ce n peopmn n npeme. Cera xora
Enponcxara ynnia nn e na nparor (mncnam na nsnuxara nncxocr. ne n
na cymrnncxara). cmeram nexa rpea na paornme ymre nonexe sa na raa
nn crane nanncrnna nncxa. a co roa ncymnocr nonexa xe noune na ce
nonopyna nenoxynnara cocroia no npxanara. nxnyuynaixn ia ryxa n
exonomniara. Horouno. exonomniara. cama no cee. ne moxe na
ynxnnonnpa es nnaneenero na npanoro n nemoxparniara. Bexe
cnomenan nexa sa ycnemen exonomcxn pacr norpeno e na ce ncxopenn
xopynnniara nnn. no naimana paxa. na ce sanoune co neisnno ncxo-
penynane. Ppyr naxen axrop sa ycnemen exonomcxn pacr e nemo-
xparniara. Camo no ycnonn na nemoxparcxo nnaneene moxe na ce oes-
enn nenpeuen pasnoi na exonomniara. nnnycrpncxoro nponsnoncrno.
rexonornnre n na ce ona npyro mro ro unnn monepnoro. enponcxo
onmrecrno. Co oesenynanero na onne nna mnory naxnn cermenrn.
npxannre anromarcxn ro oesenynaar n exonomcxnor nanpenox.
On ona moxe cnoonno na ce saxnyun nexa npomnpynanero na
Enponcxara ynnia ne camo mro rn sronemyna mancnre na onne semin sa
nnes no nea. ryxy. ncronpemeno. npexy peopmnre. na nexoi naunn. ia
nonopyna n conniannara cocroia no nenara npxana.
3axnyuox
,... Eeponcromo eouucmeo oeue cou ua +a.rv+uua. Toa
cmaua uaoew sa +uoev+uua. Toa e oeuec ueonxoouocm
sa cume uac...'. (Konpan Anenayep)
,... Hauama o.aoora ue. ue +owe a eo moa cv+ voe-
oeu oa ocmaue Eepona ua uecme...'. (Konpan Anenayep)
Ha cnre nac nn e cocema iacno nexa npomnpynanero na Enponcxara
ynnia co necer nonn semin-unenxn. xon norexnynaar on nopanemnnor
Karo re e.uiae npouupveanemo ua EV eps erouo+uume... Enena Ieoprnencxa
183
xomynncrnuxn nox. npercranyna ronem uexop n sa camnre semin. no
ncronpemeno e ronem uexop n sa Enponcxara ynnia. Vmre co sanpmy-
nanero na Bropara Cnercxa Boina. nneiara na nonnrnuapnre nna
oennnynane na Enpona. n roa npexy oennnynane na cnre pasnnunocrn
xon nocroiar no nea. Ponro npeme roa oennnynane eme nonpeueno on
"xenesnara saneca". no nenec xora nea ia nema. oennnynanero e ce
noounrnenno n npercranyna ennncrnena nnnnna na enponcxnor
xonrnnenr. Meryroa. nopann pasnnunnre rexonn na nacrannre no
ncronnnre n sanannnre enponcxn npxann. nenec roa oennnynane onn co
manxy saaneno. no cnrypno remno.
Taxa. nenec nmame oennnynane na pasnnennre enponcxn semin co
nopanemnn. xomynncrnuxn. ncro raxa enponcxn. semin. Peanno rnenano.
cocpenorouynanero na nnnnnre pasnoinn rexonn no momenron onn remxo.
nneixn cranyna sop sa semin co cocema pasnnunn nnnoa na pasnoi. mro
nypn nonexoram ce unnn sacrpamynauxn (na npnmep. npacrnunnre
pasnnxn no nnnecrnpanero no pasnoinnre rexnonornn mery crapnre n
nonnre semin-unenxn). On ona mro nperxonno e nannmano. ce noara no
saxnyuoxor nexa Enponcxara ynnia xe rpea mnory na nnoxn. sa na nm
nomorne na rne semin. a noenno n na cn nomorne na camara cee.
Ounrnenno eme nexa rne semin xora roram xe cranea unenxn na
Enponcxara ynnia. no cocroinre no xon ce naoraa no pacnanor na
xomynncrnuxnor nox. nanaraa. nainpnnn. canannia na nenoxynnoro
onmrecrno. co noceen ocnpr na exonomniara n npanoro. Haxo no npyrnre
onmrecrnenn cexropn nma nanpenox. cenax exonomcxn rnenano onne
semin ce ceymre cnan n roa e enen on naironemnre nponemn co xoi ce
coouynaar nexe nocroeuxnre semin-unenxn na Vnniara. Toi axr rn
sannamyna rne semin n rne na nexoi naunn rnenaar na ce samrnrar on
nerarnnnnre eexrn xon moxar na ce ianar. Ha nexoi naunn Enponcxara
ynnia n ne eme am nonrornena sa enen raxon uexop n mncnam nexa
cexoe npennnnynane na moxnnre rpomonn e no manxy nnysopno nneixn
cranyna sop sa enna orpomna repnropnia. co orpomno nacenenne n. no
momenron. ne e moxno xonrponnpane na rpomonnre.
Orryxa. nponsneryna n mncnenero nexa nonnrnuxara xopncr e
noronema on exonomcxara. Bo momenron. mncnam nexa roa e cocema rouna
xoncrarannia. nneixn ce snae on xaxnn nonpauia ce nonnre semin-unenxn
n co nnnnoro nnerynane no Enponcxara ynnia. raa sacexoram. na ncrox.
ce oesenyna co enna esenna sona. no xoia nnanee nemoxparnia n no
nnry enen cnyuai nema na nosnonn nno xaxno napymynane no nea. A
mrom no enna semia nnaneiar mnpor n nemoxparniara. nensexen e n
exonomcxnor ycnex.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
184
Cexaxo nexa ne e ce npno xaxo mro ce unnn. onnocno. npo-
mnpynanero xe nma n nosnrnnnn eexrn nps crapnre semin-unenxn. Toa
e iacno. nnaxy n ne n nomno no oennnynane. Meryroa. no npnnre
ronnnn on oennnynanero mncnam nexa crapnre semin-unenxn xe rpea
nonexe na nnosar no nsrpanara na rne semin. a on npyra crpana nax. xe
nmaar xopncr on rproncxnre npcxn mro rn nocnocranynaar co nnn. Bo
onoi cnyuai naxn npannnoro nexa sa na semem nemro npno rpea na
nanem. Taxa. crapnre unenxn cera rpea na nnnecrnpaar no pasnoior na
nonnre unenxn. co mro ncymnocr nnnecrnpaar no cee n no cnoior
pasnoi.
Bro ce onnecyna no seminre on Fanxanor. ocoeno seminre on
Hopanemna Jyrocnannia (co ncxnyuox na Cnonennia). cnrypna cym nexa
n rne enen nen xe cranar nen on ronemoro cemeicrno na enponcxn
naponn. no nmaar ymre mnory nar sa onene. Koi snae. moxen noxonxy
nemame noinn na onne npocropn n ce ona npyroro xoe cnenyname no
nnn. n nne nenec xe enme nen on conor napeuen Enpona. Peanno
rnenano. nenec nne ymre cme nanexy on Enpona n on neisnnnre
crannapnn. Mncnam nexa sa na onne semin nnesar no Enponcxara ynnia.
nainpnnn rpea cnre nne noennneuno na nneseme no nea n roa npexy
naunnor na pasmncnynane. npennynane na nemrara. xynrypara n mnory
npyrn paorn. Bo onne semin rpea na nounar na nnanear npanoro n
nemoxparniara. xaxo ennn on ocnonnnre nauena na xon ce asnpa
Enponcxara ynnia. Camo na roi naunn no npxanara xe ce oesenn
npannnen n nenpeuen pasnoi na cnre crpyxrypn. Cera xora Enponcxara
ynnia ce mnpn xon nac. rpea na ce ncxopncrn moxnocra n na ce nonne
co norpennre peopmn. nneixn camo co nanpennaro onmrecrno.
nanpennara exonomnia. nanpennar pasnoi moxe na ce crane neisnn unen.
Mncnam nexa co npensemanero na nncrnncxnre peopmn. a ce co nen
nnes no Enponcxara ynnia. nounyna na saxnnyna nenoxynnoro
onmrecrno n ce saenexyna man. no nocrenen nanpenox no semiara.
3aroa. cmeram nexa npomnpynanero na Enponcxara ynnia. xe nma. axo
ne nnpexrno. roram nnnnpexrno. nosnrnnno nnnianne nps exonomnnre
na seminre xon ne ce neisnnn unenxn. nneixn co crpemexor na ce
noarar enponcxnre crannapnn. ncymnocr ce nsnnra na nonncoxo nnno
n camnor xnnoren crannapn no semiara.
Mncnam nexa oennnynanero na enponcxnre naponn e nensexna n
neonxonna paora. Camo npexy ornopenocr n copaorxa. a nnxaxo co
nsonnpanocr. moxe na ce oesenn nnnnnara na enna enponcxa semia.
npnroa nounrynaixn ia neisnnara pasnnunocr on npyrnre.
Karo re e.uiae npouupveanemo ua EV eps erouo+uume... Enena Ieoprnencxa
185
Ha xpaior. onoi saxnyuox xe ro sanpmam ncro xaxo mro nounan.
onnocno co enna mncna on nosnarnor Bnxrop Hro. xoia na nexoi naunn ro
conpun ce ona mro eme nperxonno xauano.
,... re ooioe oeuom roea mu vpauuuio. mu Hma.uio. mu
Aue.uio. mu Pvcuio u mu Iep+auuio. cume eue uauuu oo
Koumuueumoe. ue evoeiru eu eauume raparmepucmuru u
eauume nperpacuu cneuudu:uocmu. cume saeouo re
no.emame eo ueroe noeucoro eouucmeo u re dop+upame
eeponcro opamcmeo...'
186
Muhamed Muiakic
Mentor: mr Jladimir Pavicevic. Fakultet politickih nauka. Univerzitet u
Beogradu
FINANSIJSKE INSTITUCIJE, FONDOVI I
DRUGA TIJELA EVROPSKE UNIJE
Uvod
Evropska uniia ie speciIicna organizaciia evropskih drzava do
01.05.2004. godine 15 zapadnoevropskih drzava: Austriia. Belgiia. Danska.
Einska. Erancuska. Grcka. Holandiia. Irska. Italiia. Luksemburg. Niemacka.
Portugal, panija, vedska i Velika Britanija (sem vajcarske i Norveke)
koia te drzave povezuie na trosloian nacin:
Prvo, kroz postojanje i saradnju tri evropske zajednice:
a) Evropske zaiednice za ugali i celik (EZUC). osnovane 18. aprila
1951. godine,
b) Evropske ekonomske zajednice (EEZ), osnovane 25. marta 1957.
godine i
c) Evropske zajednice za atomsku energiju (EVROATOM), osnova-
ne 25. marta 1956. godine.
Drugo. kroz saradniu i zaiednicko vodenie spoline politike i bezbied-
nosne politike. potvrdivaniem svoga identiteta na medunarodnom planu.
uspostavljanjem ekonomske i monetarne unije, stvaranjem jedinstvenog eko-
nomskog prostora bez unutrasniih granica i iacaniem privredne i drustvene
koheziie medu drzavama clanicama.
Trece. kroz saradniu u oblasti pravosuda i unutrasniih poslova zaie-
dnickim i iedinstvenim uredivaniem pitania iz tih oblasti. zakliucivaniem re-
gionalnih multilateralnih. umesto bilateralnih. medunarodnih ugovora. iedin-
stvenim reavanjem pitanja prelaska granica u Evropskoj uniji, viza, imigra-
ciie. azila. Iormiraniem zaiednicke evropske policiie (EUOROPOL) radi
suzbiiania naitezih oblika medunarodnog kriminala vezanog za ratne zlocine.
promet oruzia i droge i Iinansiiske malverzaciie (pranje novca).
Evropska uniia. za sada. nema svoistvo pravnog lica. Medutim. sve tri
napriied navedene evropske zaiednice zadrzale su svaka svoi medunarodno-
pravni subjektivitet.
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
187
Jezgro Evropske uniie zaceto ie Rimskim ugovorima o osnivaniu
Evropske ekonomske zajednice i Evropske zajednice za atomsku energiju
1957. godine, a zatim je preko Jedinstvenog evropskog akta 1986. godine,
politicka integraciia krunisana Mastrihtskim ugovorom 7. Iebruara 1992. go-
dine, kada je stvorena Evropska unija (Ugovor iz Mastrihta stupio je na sna-
gu 1. novembra 1993). Ugovorom iz Amsterdama od 17. juna 1997. godine
(stupio na snagu 1. maia 1999). izvrsene su reIorme u Uniii sa ciliem iacania
saradnje i pojednostavljenja sistema Evropske unije.
Na zaiednickom trzistu Evropske uniie uspostavliena ie zaiednicka ca-
rinska tariIa prema zemliama izvan Uniie. Trzisnu Iunkcionalnost tog evrop-
skog prostora obezbezbieduiu cvrsta i stroga pravila konkurenciie bez unu-
tranjih ekonomskih ili pravnih bariiera i uskladena pravna regulativa drzava
clanica. Na tom trzistu. clanice Evropske uniie proglasile su cetiri velike
slobode: slobodu kretania roba (uskladivanie. odnosno ukidanie carina. tak-
sa. kontingenata i drugih robnih ogranicenia). slobodu pruzania usluga (slo-
bodno otvaranje firmi, sloboda preduzetnitva), slobodu cirkulacije kapitala
(potpuna liberalizaciia plasirania kapitala i liberalizaciia tekucih placania) i
slobodu kretanja ljudi (slobodno zapoljavanje i vrenje sopstvene
delatnosti).
Od 1. ianuara 1999. godine u Evropskoi uniii zapocela ie treca etapa
izgradnje Evropske monetarne unije uvodeniem iedinstvene evropske valute
evra. U prelaznom periodu od 1. januara 1999. do 31. decembra 2001. go-
dine placania su mogla da se vrse u evru i u nacionalnim valutama. a od 1.
ianuara 2002. godine u clanicama Evropske monetarne uniie banknote i ko-
vani novac denominirani u evru su iedino zakonsko sredstvo placania. U
Evropskoi monetarnoi uniii sada ie 12 drzava od 15 clanica Evropske uniie
(Austriia. Belgiia. Einska. Erancuska. Grcka. Holandiia. Irska. Italiia. Luk-
semburg. Niemacka. Portugal i Spaniia). Danska i Velika Britaniia nisu pri-
stupile. iako ispuniavaiu uslove. ali su zadrzale pravo da pristupe naknadno.
dok je vedska izvan ove monetarne unije zato to ne ispunjava uslove za
priiem. s obzirom da niie prilagodila svoie propise Uniii. Inace. preduslov za
ucesce u Evropskoi monetarnoi uniii ieste ispunienie. priie pristupania. tzv.
kriteriiuma konvergenciie. sto znaci da svaka drzava mora:
1. da dokaze trainu stabilnost ciiena.
2. da ne zabiliezi pretierani budzetski deIicit.
3. da dvije godine nije prouzrokovala napetost deviznog kursa u
evropskom monetarnom sistemu i
4. da niena dugorocna kamatna stopa bude naivise za 2 visa nego u
zemljama sa najstabilnijim cijenama.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
188
Priiemom novih deset drzava u clanstvo Evropske uniie (Ceska.
Estoniia. Kipar. Letoniia. Litvaniia. Malta. Madarska. Poliska. Slovacka i
Slovenija, Evropa petnaestorice postaje Evropa dvadesetpetorice' cime
Evropska uniia znacaino prosiruie svoie granice prema istoku i iugu Evrope.
Da bi uspjeno ispunila svoj mandat, Evropska unija ima svoje institu-
ciie koie su zaduzene za zakonodavne. izvrsne. nadzorne. konsultantske i
sudske zadatke. Medutim. EU ima i svoie Iinansiiske i druge instituciie za-
duzene za sprovodenie niene misiie. Sedam osnovnih instituciia Evropske
uniie su: Evropska komisiia. Viiece ministara. Evropski parlament. Evropsko
viiece/saviet. Sud pravde. Sud revizora i Evropska centralna banka. Dviie su
savjetodavne institucije: Ekonomski i socijalni komitet i Komitet regija, a tu
ie znacaina i Evropska investiciona banka.
Nakon Ugovora o spajanju (potpisan 1965. stupio na snagu 1967. go-
dine). doslo ie do obiediniavania do tada odvoienih instituciia EZUC. EEZ i
Euratom u zaiednicke organe Evropske zaiednice.
28
Pojam Evropska unija uveden je na Pariskoj konferenciji na vrhu
1972. godine. On ie postao sinonim za reIormu u ciliu ostvarenia buduce
slike zajednice. U Mastrihu je 7. februara potpisan Ugovor o Evropskoj uniji
i time ie ona postala zaiednicki krov evropske zaiednice. zaiednicke vaniske
i sigurnosne politike i zaiednicke pravne i unutarnie politike. .Uniia' ozna-
cava kako sadasnie stanie. tako i buduce perspektive integracionog procesa.
.sve uzu Uniiu evropskih naroda'.
Evropska zaiednica za ugali i celik
(EZUC. Montan uniia)
Montan unija, osnovana Pariskim ugovorom 18. aprila 1951. godine,
bila je prva supranacionalna organizacija u historiji evropskih integracija.
Begiia. Savezna Republika Niemacka. Italiia. Erancuska. Luksemburg i Ho-
landija spojile su EGKS-ugovorom svoje industrije uglja i metala na zaje-
dnicko trziste. Povod za to bila ie iniciiativa Irancuskog ministra vaniskih
poslova Roberta Schumana, koji je 1950. godine objelodanio Schumanov
plan' ciii ie cili bio da onemoguci dalii rat izmedu Niemacke i Erancuske i to
putem integraciie industriie koia ie bila bitna za vodenie rata. Krainii Schu-

28
Dr Miroslav N. Jovanovic. Evropska ekonomska integracija, Beograd, 2004, str. 63.
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
189
manov cili bilo ie pomirenie Niemacke i Erancuske. ali i razvoi integraci-
onog evropskog procesa, sa krajnjim ciljem ostvarenja evropske federacije.
On se ubraia u zacetnike evropskih integraciia.
Evropska ekonomska zajednica (EEZ) i
Evropska zajednica za atomsku energiju Evroatom
Dvadeset petog marta 1957. godine u Rimu su potpisani ugovori o
osnovaniu Evropske ekonomske. zaiednice i to od strane sest drzava clanica
Evropske zaiednice za ugali i celik. EEZ ie bio i ostao naivazniia organiza-
ciia medu tri pomenute. Osnovni cilievi ove organizaciie bili su izgradnia za-
iednickog trzista na osnovu carinske uniie. dakle. razgradnia svih privrednih
prepreka. koordiniranie privredne politike i podizanie zivotnog standarda
unutar Uniie. Ova organizaciie ie pratila. kao i EZUC. principe i modele
ekonomskih integraciia po sektorima. sa cime se povezalo i ocekivanie da ce
privredne integraciie sa sobom srednierocno dovesti i proces politickih inte-
gracija.
Rimskim ugovorom osnovana je i Evropska zajednica za atomsku
energiju (EVROATOM). Rimski ugovori su izmjenjeni Jedinstvenim evrop-
skim aktom (Single European Act) iz 1986. i Ugovorom iz Maastrichta
1992. te konacno Ugovorom iz Amsterdama 1997. godine.
29
Znacaian mehanizam dielovania ie Evropska slobodna trgovinska zo-
na (European Free Trade Association) EFTA
30
, koja je osnovana 1960. godi-
ne i reakciia ie na osnivanie EWG-a. da bi se spriiecila opasnost od ekonom-
ske diskriminaciie. EETA ie izgubila na znaceniu kroz pristupanie drzava
clanica ovoi zaiednici (Velika Britaniia. Irska i Danska 1973. a Portugal
1986). Evropska zaiednica ie 1973. godine sa EETA zakliucila ugovor o slo-
bodnoj trgovini. Od 1994. na snazi je evropski privredni prostor izmedu dr-
zava Evropske zaiednice i EETA-drzava. Nakon pristupania Einske. Svedske
i Austije EU-u 1995. godine, EFTA obuhvata samo jo Island, Lihtentajn,
Norveku i vicarsku.
Pored EETE. znacaina trgovinska zona ie i CEFTA (Central Europe
Free Trade Agreement). Osnovni ciljevi Sporazuma o osnivanju Srednjo-
evropske zone slobodne trgovine (CEETA) su uskladivanie razvoia ekonom-
skih odnosa izmedu zemalia potpisnica putem razvoia trgovine. ubrzanie

29
Drazen Simic. Europska unija, danas i sutra, Zagreb, 2002, str. 12.
30
http://www.efta.int
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
190
razvoia komerciialnih aktivnosti. podizanie zivotnog standarda i osiguranie
boliih mogucnosti zaposliavania. povecanie produktivnosti i postizanie Ii-
nansijske stabilnosti. Sporazum o slobodnoj trgovini srednje Evrope potpi-
sale su u decembru 1992. godine tadasnia Cehoslovacka. Madarska i Poliska.
U januaru 1996. godine, Sporazum je potpisala Slovenija, a u julu 1997. i
Rumuniia. Priie niegovog potpisivania. prve cetiri zemlie vec su potpisale
ugovore o pridruzivaniu sa EU. pa CEETA dieluie kao iedna od pripremnih
aktivnosti na putu ka punopravnom clanstvu u EU. Dva su uslova clanstva u
CEETA: Ugovor o prikliuceniu sa EU i clanstvo u Svietskoi trgovinskoi
organizaciji (WTO).
Mi cemo se u nasem radu koncentrisati na evropske ekonomske. od-
nosno Iinansiiske instituciie. Iondove EU i druga mania a znacaina tiiela.
1. Financijske institucije Europske unije
1.1. Europska investicijska banka
1.2. Europski investicijski fond
1.3. Europska sredinja banka
1.4. Europska banka za obnovu i razvoj
1.1. Europska investicijska banka
Europska investicijska banka EIB (European Investment Bank)
31
fi-
nancijska je institucija EU, sa sjeditem u Luksemburgu, gdje je stalno zapo-
sleno 950 osoba. EIB je osnovana 1958. godine i istovremeno je i banka i sa-
mostalna instituciia zaiednice. Ona se bavi kreditiraniem i iamceniem za in-
vesticije, koje doprinose razvoju integracije zajednice.
Njezina je uloga osigurati sredstva za kapitalne investicije vezane za
razvoj i integraciju Unije. Banka odobrava kredite uz minimalne kamate u
godinjem iznosu od oko 20 milijardi eura (do 50% cijene projekta). Uz to,
daje zajmove za razvoj nedovoljno razvijenih regija, razvoj infrastrukture
poboljanje transeuropskih prometnih, telekomunikacijskih i energetskih
mreza. pobolisanie konkurentnosti europske industriie i razvoi malih i sred-
niih poduzeca. zastitu okolisa i slicno. Osigurava i zaimove za razvoi zema-
lia potpisnica Lome konvenciie. drzava srednie i istocne Europe koie se pri-
premaiu za clanstvo u EU. te zemalia Sredozemlia.

31
Adresa Europske investicijske banke: European Investment Bank Boulevard Konrad
Adenauer 100L-2950 Luxembourg http://www.eib.org
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
191
Ova finansijska institucija osnovana je Rimskim ugovorom radi po-
moci Iinansirania proiekata povezanih sa uvodeniem zaiednickog trzista.
odnosno Iinancirania u buducnosti.
32
EIB obezbieduie Iinansiiska sredstva na trzistu kapitala za Iinansiranie
investicionih projekata koji doprinose razvoju EU.
33
Banka nema lukrativni karakter. EIB plasira kredite na trziste kapitala
zbog europske integraciie opcenito i promovirania investiciiskih proiekata
(EIB posebno odobrava dugorocne zaimove). Eiksira kamatnu stopu u Iun-
kciji trokova zajma, povecavaiuci ie za iedinstvenu marzu koia pokriva vla-
stite troskove. a vec dugo iznosi 0.15.
34
U krugu medunarodnih Iinansiiskih instituciia Europska investiciiska
banka visoko ie rangirana po volumenu odobrenih pomoci. Zaimove EIB ko-
riste sve zemlie EU. a posebno Italiia. Velika Britaniia. Niemacka i Eran-
cuska.
35
Bankom upravliaiu Viiece guvernera (ministri Iinanciia drzava clani-
ca), Odbor direktora (25 direktora-administratora s petogodinjim mandatom
koie imenuie Viiece guvernera) i Upravni odbor (izvrsno tiielo Banke. s
predsjednikom i sedam potpredsjednika sa estogodinjim mandatom).
36

32
Dr Vinko Kandziia. Gospodarski sustav Europske unije, Rijeka, 2003, str. 365.
33
Dr Miroslav N. Jovanovic. Evropska ekonomska integracija, Beograd, 2004, str. 78.
34
Ibidem, str. 366.
35
Izvor: BEI Information 22002, No 111.
36
Internet stranica Europske investiciiske banke sastoii se od sliedecih odieliaka:
Opce obaviiesti o ulozi i nacinu poslovania Banke. podaci o poslovaniu (skloplieni ugo-
vori, odobreni krediti i sl.) i adrese Banke u Uniji kao i izvan nje.
Novosti (Whats New): aktualne informacije o svakodnevnoj djelatnosti Banke i provedbi
politika.
Ciljevi (Objectives).
Informacije o ulaganjima Banke u ekonomski razvoj slabije razvijenih regija (u Uniji i
izvan nje), transport i telekomunikacije, zatitu okolia, energetiku, mala i srednja podu-
zeca. medunarodnu konkurentnost industriie i slicno.
Struktura (Structure): ustroj Banke i njezini odnosi s drugim institucijama Unije.
Projekti (Proiects): odieliak koii prikazuie proiekte ulagania sredstava u razlicite sektore
(npr. komunikacije, zatitu okolia, industriju, usluge i poljoprivredu) u obliku pojedi-
nacnih zaimova (Individual Loans) do 25 miliiuna eura i opcih zaimova (Global Loans). a
dodjeljuju se bankama i institucijama koje djeluju na nacionalnoj i regionalnoj osnovi.
Zaimovi (Loans): opce inIormaciie o zaimovima. niihovim iznosima i uvietima koristenia.
te informacije o financijskim aktivnostima Banke (u Uniji i izvan nje) po godinama od
1995. do 1998.
Izvori sredstava (Resources): riiec ie o sredstvima koia se dodieliuiu Banci na osnovi nie-
zina visokog kreditnog reitinga i koie ona daie svoiim korisnicima. Odieliak sadrzi i pre-
gled aktivnosti dodjeljivanja sredstava u 1997.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
192
EIB nabavlia sredstva s trzista kapitala. gdie ioi niezin dobar kreditni
reiting (AAA) omogucuie trazenie povolinih kredita koie zatim sama dalie
plasira.
Zajmovi su namjenjeni za projekte koji slijede jedan ili vie ciljeva, i to:
ekonomski razvoi manie razviienih podrucia i regiia.
pobolisavanie transeuropske mreze sektora transporta roba i liudi.
telekomunikacija i energije,
iacanie medunarodne konkurentnosti Uniie. te poticanie malih i
sredniih preduzeca.
zastita okolisa i zivotne razine unapredeniem urbanog razvoia. za-
tita kulturne i arhitektonske batine EU,
ostvarivanie zaiednickih energetskih cilieva koristeniem internih
resursa, tednjom energije i diverzifikacijom uvoza.
Evropska investiciona banka (EIB) ie postala iedan od naivecih sviet-
skih kreditora. Ona svaki dan pozajmi ogromna finansijska sredstva, uglav-
nom za projekte u zemljama clanicama EU. ali u porastu su i veca ulagania u
Mediteran, ACP (Afrika, Karibi, Pacifik), Latinsku Ameriku i Aziju.
EIB sebe smatra finansijskom institucijom Evropske unije (EU), ali
ona u sustini dieluie kao nezavisna instituciia. na koiu mogu racunati samo
nieni dionicari. vlade 25 zemalia clanica EU.
Kao .domaca banka' EU. EIB bi trebala u potpunosti postovati i ispu-
niavati kliucne cilieve EU. kao sto su promovisanie odrzivog razvoia. sma-
njivanje opasnosti od klimatskih promjena, zatita biodiverziteta i stvaranje
uslova za zapoljavanje. Ali stvarnost utjelovljena u politike kreditiranja
oslikava sasvim drugu sliku. Kroz ogromna ulagania u energiiu i saobracainu
inIrastrukturu. EIB ie postala iedan od naivecih svietskih krivaca za klimat-
ske promjene.
Svoiom IilozoIiiom pozaimliivania velikih suma novca. EIB cesto Ii-
nansira velike multinacionalne kompanije, kojima uopte ne treba podrka
javnosti i koje najmanje doprinose javnim interesima.
Da bi EIB postala pozitivan evropski izvor javnog finansiranja za do-
brobit zajednice, mora se reformisati, paraleno sa proirivanjem EU. Grupe

Press Releases: sadrze obaviiesti svrstane u razdoblia od 1996. do 1999. u obliku krono-
loskih podataka. podataka po zemlii/regiii. sektoru i cilievima. te moguce veze na izvore
informacija u Informacijskom i komunikacijskom centru.
Publikacije (Publications): odjeljak donosi godinje izvjetaje, Statut EIB, godinje bro-
sure. priopcenia za tisak. rezultate istrazivania. dokumente prema tematici. popis video-
kaseta i slicno.
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
193
civilnog drustva pozivaiu zabrinute gradane i politicare koii kreiraiu evropsku
politiku da se pridruze naporima da se EIB pretvori u instituciiu koia podrzava
liude i zivotnu sredinu. Mi zamislimo EIB koia ie u potpunosti dostupna
iavnosti i ciia su sva dielovania transparentna. Zamisliamo EIB koia kreditira
samo ekoloski i drustveno odrzive proiekte. zasnovanu na iasnoi politici.
standardima i zakonima. kako unutar tako i izvan EU. koia moze sa ponosom
reci da podrzava samo proiekte u koiima uziva drustvo koie ie prethodno
obavjeteno o tim projektima i bez demonstracija dalo svoj pristanak.
Svaki zahtjev EIB-u detaljno se procjenjuje. Oko 70% kredita EIB-a
namienieno ie smanieniu regionalnog dispariteta zemalia clanica. Ukupni ka-
pital banke, kojeg je tada upisalo 15 zemalja Unije, iznosi 100 milijardi eura,
a 2000. god. iznosio je 198.9 milijardi eura.
U 2000. godini, ukupni zajam kojeg je odobrila EIB iznosio je 36 mi-
lijardi eura. EIB je sudjelovao u finansiranju tunela kroz La Manche s vie
od 2 milijarde eura, a 5,3 milijarde je odobrila van EU.
Postoje dvije vrste zajma EIB-a:
1. izravni individualni zajmovi koji se odnose na velike projekte, i
2. globalni zajmovi bankama ili finansijskim posrednicima koji po-
zajmljuju novac nosiocima projekata.
Banka uglavnom nabavlia sredstva na trzistu kapitala.
1.2. Europski investicijski fond
Europski investicijski fond EIF (European Investment Fund)
37
novo
je tijelo Unije, sa sjeditem u Luksemburgu. Osnovan je 1994. godine odlu-
kom europske konferencije na vrhu iz Edinburgha 11.12.1993, a u cilju pot-
pore ekonomskom rastu i smanjenju nezaposlenosti u Europskoj uniji. Nje-
govi su dionicari Europska investiciiska banka. Komisiia EU i ostale europ-
ske financijske institucije, koje se sastaju dva puta na godinu. Fondom upra-
vlia Nadzorni odbor. koii cine dva predstavnika iz redova EIB. ministri Ii-
nanciia drzava clanica EU i predstavnici Iinanciiskih instituciia.
Eond suraduie s bankama i drugim osiguravaiucim instituciiama u pri-
kuplianiu sredstava za Iinanciranie dugova malih i sredniih poduzeca. potice
razlicite oblike ulagania u ta poduzeca (garanciie za zaimove za ulagania u
projekte razvoja, zatite okolia i dr.).
38

37
Adresa Europskoga investicijskog fonda: European Investment Fund Boulevard Konrad
Adenauer 100 L-2950 Luxembourg, http://www.eif.org
38
Internet stranica Europskoga investiciiskog Ionda sadrzi inIormaciie obuhvacene sliede-
cim naslovima: Obaviiesti o ustroiu i upravlianiu Eondom. o niegovim dionicarima i ci-
ljevima Fonda.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
194
Pristup ulagania usmieren ie iskliucivo radu kroz Iondove. poticaniu
ulagania u potenciialni rast i razvoi maniih poduzeca. potpori proIesional-
nom managementu i marketingu, te poslovanju pod jednakim uvjetima.
Ovai Iond pokusava olaksati i omoguciti postoianie slobodnog trzista
Unije.
Pod slobodnim trzistem podrazumiieva se ekonomski prostor bez gra-
nica. u koiem se ostvaruiu .cetiri osnovne slobode'. dakle. slobodno kretanie
roba. osoba. usluga i kapitala. Proiekt slobodnog trzista zaiednice (Evropa
1992) razviien ie sredinom osamdesetih godina i bio ie centralna tacka prve
revizije Ugovora, jedinstvenih evropskih akata (1986/87). On je osnovni raz-
log to se prevazila stagnacija i postigla enormna integraciona dinamika
kraiem osamdesetih i pocetkom devedesetih godina. kada su se. izmedu osta-
log. desile i sliedece dviie velike reviziie Ugovora: Mastriht (1991/93) i Am-
sterdam (1997/99).
To je finansijska institucija koja odobrava garancije bankama i drugim
Iinansiiskim instituciiama koie investiraiu na srednii i duzi rok u inIrastruk-
turne proiekte i razvoi malih i sredniih preduzeca. Eond ie dotiran kapitalom
od 2 milijarde eura.
39
Eond pokriva sve zemlie Europske uniie. a priie prikliucenia Eond ie
pomagao proiektima i Estoniii. Madarskoi. Poliskoi. Ceskoi i Sloveniii. s ci-
liem prikliucivania Uniii.
Europski investicioni fond je potpuno finansijski neovisan. Njegova
aktivnost ovisi o trzisnim zakonima.
40
1.3. Europska centralna banka
Europska centralna banka ECB (European Central Bank)
41
sa sje-
distem u ErankIurtu u Niemackoi pocela ie raditi 1. ianuara 1999. usporedo s
uvodeniem trece Iaze monetarne uniie.
42

Novosti (Whats New): novosti o aktualnom radu Fonda (sporazumi, nova ulaganja i sl.).
Einanciranie inIrastrukture (InIrastructure Einance): prikaz pomoci u Iinanciraniu trans-
europskih mreza (Trans-European Networks TENs) za promet. telekomunikaciie i ener-
giju.
Garanciie za aktivnosti malih i sredniih poduzeca (SME Guarantee Operations).
Publikacije (Publications): godinji izvjetaj za prethodnu godinu, Statut EIF, dokumen-
taciia koia obuhvaca pitania rasta. zastite okolisa i zaposliavania.
39
Dr Vinko Kandzija, Gospodarski sustav Europske unije, Rijeka, 2003, str. 384.
40
Ibidem, str. 384.
41
Adresa Europske sredinje banke: European Central Bank Eurotower, Kaiserstrasse 29.
D-60311 Frankfurt am Main Germany, http://www.ecb.int/
42
Internet stranica Europske sredisnie banke sadrzi sliedece odielike:
Opce inIormaciie o ustroiu Banke. niezinu poslovaniu i cilievima i slicno.
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
195
Evropska centralna banka ima zadatak da od 1. januara 1999. godine
provede evropsku monetarnu politiku koju je ustanovio evropski sistem cen-
tralnih banaka.
Ona ie osnovana kao europski monetarni institut koii ie poceo da pri-
prema teren za iedinstvenu valutu. da bi uvodeniem eura institut prerastao u
ECB koia ie zaduzena za monetarnu politiku EU.
43
Jo davne 1979. godine ustanovljen je evropski monetarni sistem
(EWS) s ciliem monetarno-politicke suradnie drzava clanica zaiednice. To ie
bio drugi stepenik ka integraciji monetarnih sistema, nakon to je prvi poku-
aj (Wernerov plan) propao 1970. godine. Cilj EWS-a je bio uspostavljanje
stabilne monetarne zone. Tri bitna dijela ovog sistema su ECU, kursevi pro-
mjene, i mehanizmi interveniranja, kao i kreditni mehanizmi. Osnovna zami-
sao sistema sastoii se u tome da se kursevi iedne monete ka drugoi drze u
stagnaciji jedna ka drugoj. Ukoliko jedna moneta dospije na gornju ili donju
granicu u odnosu ka drugoi moneti. onda se ocekuie intervenciia centralnih
banaka drzava clanica. kako bi se ponovo uspostavio utvrdeni kurs. Poziti-
van i uspjean razvoj EWS-a utjecao je na stvaranje nove inicijative krajem
osamdesetih godina, koja se kretala u pravcu osnivanja monatarne unije, to
ie 1. ianuara 1999. godine uspiesno zakliuceno.
Naivazniii zadatak ECB-a ie osigurati stabilnost ciiena u okviru euro-
zone. sukladno Ugovoru iz Amsterdama (clan 105. paragraI 1). a time se
kontrolira monetarna stabilnost.

Sedmicni Iinanciiski izviestaii i drugi izviestaii (npr. odluke. iziave. miesecni bilteni. sta-
tisticki izviestaii i sl.). Publikaciie (Publications): periodicne i druge publikaciie. te pre-
gled dokumenata Europskoga monetarnog instituta EMI (European Monetary Institute).
Statistika (Statistics): miesecni bilten Banke i statistika vezana uz aktualna pitania eura.
Financijske institucije i aktiva (Monetary Financial Institutions MFIs and Assets).
Popis financijskih institucija i njihovih adresa, imovine dostupne za operacije monetarnog
sustava eura te mogucnost postavliania pitania o aktualnim zbivaniima.
Transeuropski automatiziran transferni sustav TARGET (Trans-European Automated
Real-Time Gross Settlement Express Transfer System).
Proiekt Uniie za placania eurom kao preduvietu brze i ucinkovite integraciie sustava pla-
cania eurom u medunarodnom okruzeniu. Dostupne su i publikaciie o TARGET proiekti-
ma, kalendar poslovanja, statistika, adrese itd.
Uvodenie iedinstvene valute (Changeover to the Single Currency).
Veze sa sredinjim bankama EU (Links to EU Central Banks).
Pregled adresa, aktivnosti i publikacija drugih sredinjih banaka i medunarodnih institu-
ciia s koiima ECB suraduie.
Arhiva Europskoga monetarnog instituta EMI (European Monetary Institute Archives).
43
Dr Miroslav N. Jovanovic. Evropska ekonomska integracija, Beograd, 2004, str. 77.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
196
Zadace su ECB-a sliedece:
odrzanie stabilnosti ciiena.
kreiranje i provedba monetarne politike Unije,
upravlianie deviznim pricuvama drzava clanica i
upravljanje platnim prometom.
Uvodeniem Europske centralne banke. centralne banke zemalia clani-
ca EU nisu nestale. vec. stavise. zaiedno sa ECB-om. predstavliaiu Europski
sistem centralnih banaka (ESCB), koji ima trostruku misiju:
1. deIiniranie i uvodenie iedinstvene monetarne politike EU.
2. vodenie operaciia tecaia. sliiedeci direktive Viieca EU.
3. upravlianie diielom rezervi svake zemlie clanice euro-zone.
Operacionalizaciiu od 4.01.1999. godine vrsi sistem inIormaticke
transmisiie (TARGET). olaksavaiuci medubankarske kompenzaciie i omo-
gucavaiuci uvodenie iedinstvene monetarne politike. kao i opstoinost iedin-
stvenog trzista eura. ECB tezi priielazu na iedinstvenu kratkorocnu kamatnu
stopu za sve zemlie euro-zone. a zemlie clanice te zone dogovorile su se da
harmoniziraiu svoie kratkorocne kamatne stope.
44
Nositelii odluka EZB (Viiece guvernera i direktorii) vode ESZB. koii
ie odgovoran za razradu i provodenie novcane politike. ustanovliavania kur-
sa promjene moneta, upravljanje deviznim rezervama, te za pravilno funkci-
oniranje platnih sistema. EZB je nasljednica evropskog monetarnog instituta.
1.4. Europska banka za obnovu i razvoj
Europska banka za obnovu i razvoj EBRD (European Bank for
Reconstruction and Development)
45
osnovana ie 1991. godine radi pomoci
strukturnim reIormama. tranziciii k trzisnom gospodarstvu i razvoiu poduze-
ca i inIrastrukture u zemliama bivsega Istocnog bloka. Siediste ie u Londo-
nu. a osnivaci su drzave EU i druge razviiene drzave Zapada. Niezin ie osni-
vacki kapital oko 10 miliiardi eura. a godisnie plasira zaimove u vriiednosti
oko 2 miliiarde eura u 26 drzava srednie i istocne Europe i bivsega Soviet-
skog Saveza.
46

44
Dr Vinko Kandziia. Gospodarski sustav Europske unije, Rijeka, 2003, str. 366.
45
Adresa Europske banke za obnovu i razvoj: European Bank for Reconstruction and
Development
Exchange Square 1 UK-EC2A 2EH London United Kingdom; http://www.ebrd.com
46
Internet stranica Europske banke za obnovu i razvoi sadrzi sliedece odielike:
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
197
Osnovana ie sa ciliem poticania i pomoci tranziciie i obnove zemalia
srednie i istocne Europe. te zemalia bivseg SSSR-a. Banka zaiedno s drugim
sudionicima finansira projekte po shemi:
EBRD kreditira projekte do oko 35%,
inozemni sponzori imaju oko 25%,
lokalni sponzori s oko 15%,
sindicirani zajmovi s oko 15%,
ostali kreditori 10% sredstava projekata.
47
U totalu. 56.8 nienog kapitala cuva Europska uniia. EBRD ie iedna
od riietkih medunarodnih instituciia koia ie prioritetno zainteresirana za pri-
vatni sektor. koii treba predstavliati oko 60 aranzmana.
Banka pomaze sve zemlie koie uvode ekonomske. strukturne i sektor-
ske reIorme. cime se potice konkurenciia. privatizaciia i poduzetnicki duh.
.uzimaiuci u obzir vlastite potrebe svake zemlie prema stadiiu koieg su pos-

Aktivnosti (Operations): predstavljene su prema zemlji, sektoru, projektima u razdoblju


od 19911998. priopceniima za tisak od 19911999. zavrsnoi dokumentaciii proiekata.
tehnickoi i Iinanciiskoi suradnii. kao i prema pitaniima nuklearne sigurnosti.
Poslovne inIormaciie (Business InIormation): vezane su uz razlicite mogucnosti Iinansi-
rania poslovania. alternativne izvore sredstava za mala i srednia poduzeca (SME). kao i
pregled poslovnih standarda i poslovne prakse.
Nabavke (Procurement): banka se rukovodi nacelima nediskriminaciie. postenia i trans-
parentnosti kako bi se osigurali niezini investiciiski proiekti i potaklo vece sudielovanie
stranih investitora. Obuhvaca proiekte u iavnom sektoru i tehnickoi suradnii.
Tranziciia (Transition): predstavlia napore koii se ulazu za sto uspiesniii priielaz zemalia
srednie i istocne Europe i zemalia Zaiednice Nezavisnih Drzava na trzisno gospodarstvo.
Donosi i izvjetaje i radni materijal o pitanjima tranzicije te druge izvore informacija.
Okoli (Environment): Pitanja privrednog rasta i razvoja promatraju se u okvirima poli-
tike zatite okolia.
Einanciie (Einance): obuhvacaiu znacaina ulagania u management. planiranie i kontrolu i
informacijsku tehnologiju. Dan je i pregled financijskih rezultata.
Publikaciie (Publications): obuhvacaiu izviestai o procesu tranziciie u 1998. (kliucna po-
stignuca. pitania Iinanciiskog sektora u tranziciii s makroekonomskim pregledom). opce
inIormaciie (godisnii izviestai za 1998. i 1997. osnovni dokumenti EBRD. vodic za pu-
blikaciie). te poslovne inIormaciie o razlicitim programima Iinancirania. zastiti okolisa i
slicno.
Godisnia siednica (Annual Meeting): predstavlia miesto odrzavania siednice u 1999. i
2000. kao i istodobno odrzavanie Ioruma. promotora potenciialnog buduceg ulagania u
zemlje u kojima EBRD djeluje.
Novosti (What`s New): sadrze inIormaciie o obiavlienim publikaciiama. dokumentaciii
proiekata. priopceniima za tisak. mogucnostima zaposliavania . konIerenciiama i drugo.
47
Dr Vinko Kandziia. Gospodarski sustav Europske unije, Rijeka, 2003, str. 368.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
198
tigle u procesu tranzicije. Tim se investicijama favorizira promocija privat-
nog sektora. Iormiraiu Iinansiiske instituciie i pravni sistem. te stvara nuzna
infrastruktura za ekonomski razvoj.
Banka se alimentira kotizaciiama 60 zemalia clanica. Niena pomoc u
obliku zajma ide:
60% za privatni sektor (fuzije, partnerstvo, privatizacija),
40% za javni sektor (ceste, telekomunikacija).
EBRD ie u isto vriieme i komerciialna banka i banka za pomoc u raz-
voiu. Kamata na kredit odreden ie LIBOR-om uz marginu koia ie u Iunkciii
imidza zemlie na svietskom trzistu kapitala. Krediti se mogu davati uz Iiksnu
i varijabilnu kamatu i mogu biti pokriveni hedging instrumentima. Finansira
privatna preduzeca ili privatizirana posredstvom centralnih banaka. dok Ii-
nansiranie inIrastrukturnih proiekata vrsi posredstvom banke za pomoc raz-
voju.
2. Fondovi Europske unije
2.1. Strukturni fondovi
2. 2. Kohezijski fond
2.1. Strukturni fondovi
2.1.1. Europski socijalni fond
2.1.2. Europski fond za upravljanje i garanciju u poljoprivredi
2.1.3. Einanciiski instrument za pomoc ribarstvu
2.1.4. Europski fond za regionalni razvoj
Cilj je strukturnih fondova ostvarenje ekonomske i socijalne kohezije
u Europskoi uniii smaniivaniem razlika izmedu razviieniiih i manie razviie-
nih regiia. te promicaniem ravnopravnosti pri zaposliavaniu razlicitih soci-
jalnih skupina.
Einanciiska ie potpora Iondova usmierena ostvareniu sliedecih cilieva:
pomoc regiiama koie zaostaiu u razvoiu;
restrukturiranie regiia koie su ozbilino ugrozene krizom industriie;
borba protiv dugorocne nezaposlenosti. olaksavanie integraciie
mladih. ukliucivanie u trziste rada te promicanie iednakih
mogucnosti za zene i muskarce na trzistu rada;
prilagodba radne snage industrijskim i promjenama u proizvodnji;
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
199
pomoc restrukturiraniu polioprivrede i ribarstva te poticanie
razvoia ruralnih podrucia i
pomoc slabo naselienim regiiama.
Postoie cetiri strukturna Ionda EU: Europski sociialni Iond ESE. Eu-
ropski poljoprivredni fond za upravljanje i garanciju EAGGF, Financijski
instrument za pomoc ribarstvu EIEG i Europski Iond za regionalni razvoi
ERDF.
2.1.1. Europski socijalni fond
Europski socijalni fond (European Social Fund ESF)
48
potice usa-
vrsavanie i pomoc pri zaposliavaniu. Ustanovlien ie 1960. godine kao naiva-
zniii instrument sociialne politike Evropske zaiednice. Sluzi za unapredenie
mjera kvalificiranja i prekvalificiranja, te za stvaranje novih radnih mjesta.
Oko 75 odobrenih doprinosa ovog Ionda sluzi za suzbiianie nezaposlenosti
mladih.
Naivazniii ie Iinanciiski instrument za promicanie zaposlenosti i raz-
viianie liudskih potenciiala. Neka su od naivazniiih podrucia dielovania bor-
ba protiv dugorocne nezaposlenosti i iskliucenosti s trzista rada. stvaranie
novih radnih miesta. obrazovanie i usavrsavanie. iednake mogucnosti za ze-
ne i muskarce na trzistu rada. Eond provodi aktivnosti za pobolisanie kvali-
tete obrazovania i omogucavanie obrazovania. promociiu kontinuiranog uce-
nia i usavrsavania praceniem trendova na trzistu rada. poticaniem sudielo-
vania u znanstvenoistrazivackom radu i sl. Europskim sociialnim Iondom
upravlia opca uprava Zaposliavanie i sociialna pitania.
2.1.2. Europski fond za upravljanje
i garanciju u poljoprivredi
Europski fond za upravljanje i garanciju u poljoprivredi
49
(European
Agriculture Guidance and Guarantee Eund EAGGE) potice ruralni razvoi i
promjene poljoprivrednih struktura. Aktivnosti su usmjerene na razvoj rural-
ne inIrastrukture. pobolisanie kvalitete polioprivredne proizvodnie. pomoc
mladim Iarmerima i zaiednicama u slabiie pristupacnim kraievima. poticai
razvoiu turizma u ruralnim podruciima. zastitu ruralnog nasliieda i zastitu
okolisa. Eondom upravlia opca uprava Polioprivreda.

48
http://europa.eu.int/comm/regional_policy/index_en.htm
http://europa.eu.int/comm/dg05/esf/en/index.htm
49
http://www.inforegio.org/wbpro/prord/prords/prdsc_en.htm
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
200
2.1.3. Financijski instrument za pomoc ribarstvu
Einanciiski instrument za pomoc ribarstvu
50
(Financial Instrument for
Eisheries Guidance EIEG) promice strukturne miere u ribarstvu. Aktivnosti
Fonda usmjerene su na osuvremenjivanje sektora, zatitu mora i promociju
proizvoda. Eondom upravlia opca uprava Ribarstvo.
2.1.4. Europski fond za regionalni razvoj
Europski fond za regionalni razvoj
51
(European Regional Develop-
ment Fund ERDF) namijenjen je razvoju socijalne i gospodarske kohezije
u EU, kako bi se smanjile razlike u socio-ekonomskoj razvijenosti regija.
Sredstva se uglavnom koriste za poboljanje infrastrukture, lokalnog razvoja
i zastitu okolisa. Eond podupire mala i srednia poduzeca. proizvodne investi-
cije, poboljanje infrastrukture i lokalni razvoj, ulaganja u obrazovanje i za-
titu zdravlia u regiiama. Eondom upravlia opca uprava Regionalna politika.
ERDE sluzi ciliu umaniivania razlika medu regionima zaiednice. Eond
koii ie osnovan 1975. godine osigurava Iinanciisku pomoc regionima koiima
ie potreban razvoi. ERDE ie naiveci strukturalni Iond EU-a.
2. 2. Kohezijski fond
Kohezijski je fond
52
(Cohesion Fund) financijski instrument za potpo-
ru gospodarskoj solidarnosti u EU, namijenjen projektima za razvoj najma-
nie razviienih clanica Uniie Grcke. Irske. Portugala i Spaniolske. Sredstva
iz Eonda mogu koristiti zemlie clanice ciii bruto drustveni proizvod iznosi
manje od 90% prosjeka Zajednice, pod uvjetom da provode ekonomski pro-
gram konvergenciie. Eond pruza Iinanciisku pomoc poiedinacnim investicii-
skim projektima kao to su zatita okolia i projekti za razvoj transportne
inIrastrukture. Eondom upravlia opca uprava Regionalna politika.
3. Odbori, agencije, uredi i ostala tijela EU
3.1. Ekonomski i socijalni odbor
3.2. Odbor regija
3.3. Ured za uskladivanie zaiednickog trzista
3.4. Europski centar za nadzor droga i ovisnosti
3.5. Europska zaklada za pobolisanie zivotnih i radnih uvieta

50
http://www.inforegio.org/Wbpro/PRORD/prords/prdsd_en.htm
51
http://www.inforegio.org/Wbpro/PRORD/prord_en.htm
52
http://europa.eu.int/comm/dg16/activity/funds/funds_en.htm
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
201
3.6. Europska agencija za zatitu okolia
3.7. Europska zaklada za izobrazbu
3.8. Europska svemirska agencija
3.9. Europol
3.10. Ured za raznolikost bilja
3.11. Europski centar za razvoi strucnog usavrsavania
3.12. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na poslu
3.13. Europska agencija za ocjenu medicinskih proizvoda
3.14. Ured za statistiku
3.15. Ured za publikacije
3.1. Ekonomski i socijalni odbor
Ekonomski i socijalni odbor ECOSOC
53
(Economic and Social
Committee) savietodavno ie tiielo Uniie koie zastupa interese razlicitih eko-
nomskih i sociialnih skupina. Okuplia 222 clana iz redova poslodavaca.
sindikata zaposlenika i interesnih grupa koje se bave ekonomskim i socijal-
nim pitanjima (udruge poljoprivrednika, skupine za zatitu okolia, gospo-
darske komore i sl.). Clanove odbora imenuiu drzave clanice Uniie. a biraiu
se na cetiri godine.
Odbor mora dati svoje miljenje pri donoenju propisa koji zadiru u
socijalnu i ekonomsku sferu, poput poljoprivredne, industrijske i socijalne
politike. regulaciie zaiednickog trzista. zastite okolisa i slicno. a to se mislie-
nie obiavliuie u Sluzbenom listu EZ. Odbor ima vaznu ulogu i pri trazeniu
kompromisa u slucaiu sukoba interesa suprotstavlienih grupaciia.
Predsiednik. dva potpredsiednika i 36 clanova (12 iz svake konstitu-
tivne skupine) cine Glavni ured Odbora. Clanovi Glavnoga ureda imaiu dvo-
godisnii mandat. a predsiednik obicno naizmience dolazi iz te tri skupine.
Odbor takoder prati razvoi iedinstvenoga trzista i dva puta na godinu organi-
zira Eorum o iedinstvenom trzistu. Naiznacainiia uloga Ekonomskog i soci-
ialnog odbora iest priblizavanie EU niezinim gradanima.
3.2. Odbor regija
Odbor regija
54
(Committee of Regions) savjetodavno je tijelo koje za-
stupa interese regiia i lokalnih vlasti pri donoseniu i provedbi zaiednickih
politika Unije.

53
http://www.ces.eu.int/
54
http://www.cor.eu.int
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
202
Odbor za regije ustanovljen je Mastrihtskim ugovorom i sastoji se od
222 zastupnika nacionalnih i lokalnih oblasnih tiiela. koie imenuie Viiece na
priiedlog poiedinacnih drzava clanica i sa mandatom od 4 godine. Ovai od-
bor konsultiraiu Viiece i Komisiia o regionalno relevantnim pitaniima. npr.
iz oblasti obrazovanja, mladih, kulture, zdravstva, ekonomske i socijalne su-
radnie itd. Odbor moze i samoiniciiativno predati Komisiii ili Viiecu svoi
stav vezan za problematiku iz ovih oblasti.
Komisiia i Viiece moraiu konzultirati Odbor pri pripremi zaiednicke
polioprivredne politike. regionalnog razvoia. transeuropskih mreza. sociialne
koheziie. kulturne i obrazovne politike i drugih propisa koii se doticu lokal-
nih i regionalnih interesa. Odbor regija sastoji se od predsjednika, potpred-
sjednika, glavnog tajnitva, 8 stalnih odbora (regionalni razvoj, prostorno
planiranie. promet i komunikaciie. Europa gradana. urbane politike. planira-
nje koritenja zemlje, obrazovanje, ekonomska i socijalna kohezija) i 4 pod-
odbora. U sklopu Odbora regija djeluje i posebna Komisija za institucionalna
pitanja, koja sudjeluje u raspravi o reformi institucija EU.
Od stupanja na snagu Amsterdamskog ugovora Odbor se mora kon-
sultirati i u sliedecim pitaniima: politika zastite okolisa. sociialni Iond. kvali-
Iiciranie radnika. prekogranicna suradnia i saobracai. Odbor moze i samo-
iniciiativno predati Komisiii ili Viiecu svoi stav vezan za problematiku iz
ovih oblasti ili biti sasluan pred Parlamentom.
3.3. Ured za uskladivanie zaiednickog trzista
Ured za uskladivanie zaiednickog trzista OHIM
55
(Office for Har-
monization in the Internal Market Trade Marks and Designs) osnovan je
1994. godine u Alicanteu
56
radi doprinosa uskladivaniu propisa zaiednickoga
trzista u podruciu intelektualnog vlasnistva. osobito u podruciu trgovacke
marke i zastitnog znaka te industriiskog dizaina. Ured ie uiedno zaduzen za
registraciiu i dodielu trgovackih marki Europske zaiednice korisnicima. cime
se nastoji stvoriti jedinstven sustav zatite proizvoda i usluga Unije i time
povecati niihovu medunarodnu konkurentnost.
57

55
http://oami.eu.int
56
Adresa Ureda za uskladivanie zaiednickog trzista: OIIice Ior Harmonization in the
Internal Market.
(Trade marks and designs) Avenida de Aguilera 20E-03080 Alicante Spain.
57
Internet stranica Ureda donosi informacije o ulozi Ureda, njegovim aktivnostima u pro-
micaniu i dodieli trgovacke marke i zastitnog znaka te dizaina u razlicitim dielatnostima
(sto ie osobito znacaino za industriiu i trgovacka poduzeca). prakticne inIormaciie o obli-
ku i nacinu dodieliivania marke i znaka. autorskim pravima. prigovorima. popisu odbi-
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
203
3.4. Europski centar za nadzor droga i ovisnosti
Europski centar za nadzor droga i ovisnosti EMCDDA
58
(European
Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction) osnovan je 1993. godine
sa sjeditem u Lisabonu.
59
Uloga je Centra prikupljanje, analiza i distribucija
inIormaciia i statistickih podataka o problemu ovisnosti o drogama ne samo
u drzavama clanicama Uniie vec u ciieloi Europi. kao i suradnia s instituciia-
ma Uniie. medunarodnim organizaciiama i drzavama neclanicama Uniie u
suzbijanju ovisnosti.
60
3.5. Europska zaklada za poboljanje zivotnih i radnih uvieta
Europska zaklada za pobolisanie zivotnih i radnih uvieta
61
(European
Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions) sa
sjeditem u Dublinu
62
osnovana ie 1975. godine kao pomoc u borbi za bolie
zivotne i radne uviete. Zaklada predstavlia znanstvene podatke i inIormaciie
o uvietima zivota i rada u drzavama clanicama Uniie kroz podrucia koiima
se bavi. a to su: zaposliavanie. iednaki uvieti rada za zene i muskarce. sudie-
lovanie radnika u upravlianiu. sociialna koheziia. zdravlie i odrzivi razvoi.
63

ienih zahtieva. organizaciii Ureda i sastavu clanova Prizivnoga viieca. kao i popis organi-
zaciia. nacionalnih ureda i predstavnika s koiima Ured suraduie. pregled pravnih propisa
koii reguliraiu uporabu i zastitu trgovacke marke i znaka u Uniii. publikaciie. novosti i
statistiku, te uvid u strukturu i aktivnosti Administrativnog odbora i Odbora za nadzor
proracuna.
58
http://www.emcdda.org/
59
Adresa Europskoga centra za nadzor droga i ovisnosti: European Monitoring Centre for
Drugs and Drug Addiction Palacete Mascarenhas Rua da Cruz de S. Apolonia 23-25 P-
1100 Lisboa Portugal.
60
Internet stranica Centra sadrzi inIormaciie o organizaciii. cilievima i akciiama koie Centar
poduzima u borbi protiv ovisnosti (About Us), problemu ovisnosti pojedinaca i skupina,
njenim posljedicama i trendovima (Epidemiology), akcije kako bi se smanjila ovisnost i
niezine stetne posliedice (Demand Reduction). zaiednicki napori koii se ulazu po pitaniu
sintetickih droga (Synthetic Drugs). radni program za 1999. te programe za 19982000. i
19951997. (Work Programmes), kao i informacije o suradnji s drugim agencijama, insti-
tucijama i organizacijama (Partners), informacije dostupne putem dokumentacijskih i in-
Iormaciiskih centara. kniiznici (InIormation). godisnie i opce izviestaie o aktivnostima
Centra (Publications) i priopcenia za tisak (Press Releases).
61
http://www.eurofound.eu.int/
62
Adresa Europske zaklade za pobolisanie zivotnih i radnih uvieta: European Eoundation
for the Improvement of Living and Working Conditions Loughlinstown House Shankill
Co. Dublin Ireland.
63
Internet stranica Zaklade sadrzi opce obaviiesti o niezinu ustroiu i dielovaniu (About Us).
inIormaciie o aspektima radnih i zivotnih uvieta u Europi (InIormation Centre). akciie ko-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
204
3.6. Europska agencija za zatitu okolia
Europska agencija za zatitu okolia EEA
64
(European Environment
Agency) osnovana je 1993. sa sjeditem u Kopenhagenu.
65
Agencija prati
ekoloske promiene i probleme. prikuplia i analizira ekoloske statisticke po-
datke o drzavama clanicama Uniie i izviescuie iavnost o staniu okolisa. Pre-
ko EIONET (European Environment Information and Observation Network)
mreze povezuie nacionalne centre za zastitu okolisa.
Agenciia nastoii dielovati kao posrednik izmedu drzavnih instituciia
koje se bave pitanjima zatite okolia i prikupljanjem ekolokih podataka,
politicara i iavnosti. Znanstvena podrucia koiima se bavi su: kakvoca zraka.
vode i tla, flora i fauna, biotopi, prirodni resursi, odlaganje otpada, kemikali-
je opasne za okoli i zatita obala.
66
3.7. Europska zaklada za izobrazbu
Europska zaklada za izobrazbu ETF
67
(European Training Founda-
tion), sa sjeditem u Turinu, Italija,
68
osnovana ie 1990. ali ie s radom pocela
tek 1995. godine. Svrha ie zaklade pomoc i suradnia u reIormi obrazovania i
strucnog usavrsavania u drzavama srednie i istocne Europe. te Zaiednici Ne-
ovisnih Drzava i Mongoliii. kao i sredozemnim drzavama koie nisu clanice
Uniie. a ukliucene su u programe PHARE (Programme oI Assistance Ior
Economic restructuring in the Countries of Central and Eastern Europe),
TACIS (EC Technical A ssistance to the Commonwealth of Independent

ie provodi u podruciima koia prati (Themes). pregled publikaciia uz mogucnost pretrazi-


vania svih publikaciia ili samo prema temi (Publications). miesecni list Zaklade
(Communique). suradniu s drzavama srednie i istocne Europe (Spotlight On). novosti
(What`s New). dogadania i konIerenciie (ConIerences) te pozive na poslovne ponude (In
Brief).
64
http://www.eea.eu.int/
65
Adresa Europske agencije za zatitu okolia: European Environment Agency Kongens
Nytorv 6, 1050 Copenhagen K Denmark.
66
Internet stranica Agenciie sadrzi opce inIormaciie o ustroiu Agenciie. drzavama clanica-
ma i njezinim aktivnostima i ciljevima (About EEA). Uz to, predstavlja projekte to ih
Agenciia provodi i sazeto ih prikazuie (Proiects). upoznaie s kalendarom dogadania veza-
nih za ekologiiu u citavom sviietu (Events). izviestaiima i clancima o zastiti okolisa
(Documents), novostima (New), vezama na ostale srodne organizacije koje se bave ekolo-
giiom (Links). kao i pristupom mrezi EIONET i niezinim clanicama (EIONET).
67
http://www.etf.it
68
Adresa Europske zaklade za izobrazbu: European Training Foundation Villa Gualino
Viale Settimio Severo 65 10133 Turin Italy.
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
205
States and Georgia) i TEMPUS (Trans-European Mobility Programme for
University Studies) kao potprogram PHARE-a, koji je namijenjen razmjeni
studenata.
69
3.8. Europska svemirska agencija
Europska svemirska agencija ESA
70
(European Space Agency) sa
siedistem u Parizu osnovana ie 1975. godine. a clanice su drzave EU. Nor-
veka i vicarska, dok Kanada sudjeluje u nekim projektima. Agencija koor-
dinira promicanie suradnie drzava clanica u podruciu istrazivania svemira i
tehnologiia koie se koriste u istrazivacke svrhe. opservaciii planete Zemlie i
zatiti okolia, telekomunikacijama, pitanjima orbitnih postaja, satelita i sus-
tavu transporta u svemiru i slicno.
71, 72

69
Internet stranica Zaklade sadrzi medu ostalim inIormaciie o niezinim cilievima i akti-
vnostima (Main Obiectives). popis drzava partnera u koiima se programi provode (Partner
Countries), opis programa PHARE, TACIS i TEMPUS podprograma, ulozi Zaklade u
promicaniu tehnicke suradnie u podruciu obrazovania i strucnog usavrsavania kao i nie-
zinoj podrci u drugim bilateralnim i multilateralnim programima i aktivnostima (Scope
oI Activities). inIormaciie o stalnom strucnom usavrsavaniu. seminarima. konIerenciiama
(Initial and Continuing Vocational Training). mogucnostima zaposliavania (Job
Opportunities). odgovorima na cesto postavliana pitania (Erequently Asked Questions
FAQ) i kontakt adresama (Contact Details).
70
http://www.esa.it
71
Internet stranica Agenciie sadrzi inIormaciie o niezinoi organizaciii. aktivnostima koie
provodi i programima koie potice (About ESA). ulozi i aktivnostima niezinih instituciia
kakve su ESTEC European Space Research and Technology Centre, ESOC European
Space Operations Centre, ESRIN European Space Research Institute i EAC European
Astronaut Centre (Centres). priopcenia za tisak i viiesti (ESA News) kao i pitania odnosa
s iavnoscu. te predstavlianie konIerenciia i dogadania (ConIerences) uz pruzanie audiovi-
zualnih usluga (Multimedia), uvid u godinje izvjetaje, publikacije, kataloge (Publica-
tions). kao i veze na vazne europske organizaciie i srodne nacionalne agenciie
(Miscellaneous).
72
Internet adrese ostalih ESA institucija:
European Space Operations Centre (ESOC) http://www.esoc.esa.de/
European Space Research Institute (ESRIN) http://www.esrin.esa.it/esrin
European Space Research and Technology Centre (ESTEC) http://www.estec.esa.nl/
European Astronaut Centre (EAC)
http://www.estec.esa.nl/spaceflight/astronaut/index.html
ESA Publications Division (EPD) http://esapub.esrin.esa.it/
Villafranca Satellite Tracking Station (VSTS) http://www.vilspa.esa.es
European Southern Observatory (ESO) http://www.eso.org
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
206
3.9. Europol
Europol (European Police Office)
73
nadnacionalni je policijski ured
uspostavlien Ugovorom u EU s ciliem povecania ucinkovitosti u borbi protiv
organiziranog medunarodnog kriminala koii obuhvaca kriiumcarenie dro-
gom. nedopustenu trgovinu radioaktivnim tvarima. organizirane krade vozi-
la. pranie novca. trgovinu liudima i terorizam. Europol ne provodi meduna-
rodne istrage vec prikuplia. analizira i distribuira obaviestaine podatke. te
osigurava strucnu i tehnicku podrsku u istraznim postupcima i operaciiama
kao koordinator suradnie policiia drzava clanica Uniie. Ured ie poceo raditi
1998, a nastao je proirenjem prvobitnog Odjela EDU (European Drug
Unit). Sjedite je Ureda u Den Haagu.
74
Zamisao evropske policiie vraca nas na zasiedanie evropskog Viieca u
Luksemburgu (28. i 29. iuna 1991. godine). Ovai organ se nadao da ce. osni-
vanjem evropske policije, poboljati borbu protiv svih oblika internacional-
nog kriminala na podruciu EU. ukliucuiuci i terorizam i borbu protiv droge.
Ugovor o tome potpisan je u julu 1995. godine, a na snagu je stupio 1. okto-
bra 1998. godine. Time je evropska policija koja ima sjedite u Hagu ukinula
Europol-jedinicu za borbu protiv droge.
Europol iedinica za borbu protiv doge pocela ie sa radom u ianuaru
1994. godine kako bi se konkretizirala planirana suradnia drzava clanica na
ovom polju. Ona se najprije trebala pozabaviti suzbijanjem trgovine drogom,
a potom se posvetiti fenomenu pranja novca. Nakon toga, njen mandat je
proiren na borbu protiv trgovine radioaktivnim materijalima, djelatnost
organizacija lepera sa ukradenim vozilima i sa tim povezanim pranjem nov-
ca. te na trgovinu liudima. Europol nece biti aktivan samo na ovim oblasti-
ma; borba protiv terorizma ie od 1. ianuara 1999. godine iedan od vaznih za-
dataka ove organizacije.
Amsterdamskim ugovorom. Europol ie dobio i sliedece zadatke: koor-
diniranie i provodenie posrednistva u speciialnim slucaievima kada ie ukliu-
ceno vise drzava clanica. razviianie speciialnog strucnog znania. sa koiim bi
se drzave clanice mogle podrzati u suzbiianiu organiziranog kriminala. uspo-
stavlianie kontakata izmedu sudaca i sluzbenika ciia ie speciialna oblast bor-
ba protiv organiziranog kriminala.
75

73
http://www.europol.eu.int
74
Adresa Policijskog ureda EU: Europol Raamweg 47 The Hague The Netherlands.
75
Internet stranica donosi informacije o ustroju i djelatnosti Europola (Facts), godinje i
speciIicne izviestaie o aktivnostima u prethodnim godinama. radni program. sazetak
aktivnosti EDU (Reports), dio teksta Ugovora o EU koji se odnosi na osnivanje Europola,
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
207
3.10. Ured za raznolikost biljaka
Ured za raznolikost biljaka
76
(Community Plant Variety OIIice) poceo
je djelovati 1995. godine, a od 1996. sjedite mu je u Angersu, Francuska.
77
Ured ispituie. dodieliuie i zasticuie industriiska prava vlasnistva za raznoli-
kost i uzgoj novih biljaka. Prava (Community Plant Variety Rights
CPVPs) sto ih Ured dodieliuie vriiede na ciielom podruciu Uniie. Ured se Ii-
nancira iz pristoibi koie placaiu tvrtke za priiavu uzgoia novih biliaka.
78
3.11. Europski centar za razvoj
strucnog usavrsavania
Europski centar za razvoi strucnog usavrsavania CEDEEOP
79
(European Centre for the Development of Vocational Training) osnovan je
1975. godine sa zadacom promidzbe i razvoia strucnog usavrsavania. Centar
se nalazi u Solunu,
80
a dieluie na promicaniu strucnog usavrsavania. prati
trendove u zapoljavanju i obrazovanju, te objavljuje publikacije i organizira
strucne skupove o proIesionalnom obrazovaniu mladih i doskolovaniu odra-
slih. Upravu cine predstavnici Europske komisiie. vlada drzava clanica Uni-
je, te poslodavaca i sindikata.
81

predstavlien kao Konvenciia o Europolu (Legal). priopcenia za tisak i primiere nekih slu-
caieva (News). veze na policiie drzava clanica (Links) te moguce ponude radnih miesta
(Jobs).
76
http://www.cpvo.fr
77
Adresa Ureda za raznolikost biljaka: Community Plant Variety Office P.O. Box 2141
49021 Angers Cedex 02 France.
78
Internet stranica Ureda donosi osnovne informacije o ustroju Ureda i njegovoj suradnji s
drugim instituciiama Uniie. npr. Viiecem Europske uniie. Reviziiskim sudom. Komisi-
iom. Europskim sudom (Structure). nacinu i uvietima zastite prava vlasnistva
(Procedures). nacinu Iinancirania (Eunding). koordinaciii nacionalnih i programa zastite
na razini Unije (Scheme), informacije o pravima i obvezama korisnika uz objanjenje poj-
ma prava vlasnistva (InIormation Ior Applicants). nacinu placania pristoibi. obliku zah-
tjeva, kao i adresama nacionalnih ureda za raznolikost biljaka (Application Form), adresi
Ureda (Contact) i adresama clanova Uprave (Management).
79
http://www.cedefop.gr/
80
Adresa Europskoga centra za razvoi strucnog usavrsavania: European Centre Ior the
Development of Vocational Training Marinou Antipa 12 57001 Thessaloniki (Thermi)
Greece.
81
Internet stranica Centra donosi informacije o ustroju, aktivnostima i programima koje
Centar provodi (CedeIop Basics). promicaniu znania i iskustva suradniom strucniaka u
programima usavrsavania. s tezistem na pitaniima politickog odlucivania. administraciii i
sociialnim pitaniima (StudyVisits). uvid u periodicne i neperiodicne publikaciie. do-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
208
3.12. Europska agencija za
sigurnost i zdravlje na poslu
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na poslu
82
(European
Agency for Safety and Health at Work) sa sjeditem u Bilbau
83
pocela ie s
radom 1996. Zadaca ie Agenciie promicanie i razvoi zastite i sigurnosti na
poslu. Agenciia dieluie na uspostavi mreze nacionalnih agenciia koie se bave
pitaniima zastite na radu. razmieni tehnickih. znanstvenih i ekonomskih
inIormaciia u tom podruciu izmedu instituciia Uniie i drzava clanica koie su
ukliucene u stvaranie i razvoi sustava sigurnosti i zastite na poslu. te niihovoi
prakticnoi primieni.
84
3.13. Europska agencija za ocjenu
medicinskih proizvoda
Europska agencija za ocjenu medicinskih proizvoda EMEA
85
(European Agency for the Evaluation of Medicinal Products) osnovana je
1993. godine sa sjeditem u Londonu. Agencija radi na stvaranju jedinstve-
noga trzista liiekovima i prihvacaniu iedinstvene procedure za autorizaciiu i
liiekova i veterinarskih proizvoda. Uz to. pruza inIormaciie o postupcima

kumentaciiu kniiznica (Publications). organizaciiu i sastav clanova (Who is Who). novosti


u tisku. naiave konIerenciia o strucnom usavrsavaniu i drugih dogadania (What`s New) te
mogucnost uvida u nainoviie strucne inIormaciie i niihovu primienu (Electronic Training
Village) i moguce davanie priiedloga i mislienia o aktualnim temama u vezi sa strucnim
usavravanjem (Electronic Opinion Poll).
82
http://www.eu-osha.es
83
Adresa Europske agencije za sigurnost i zdravlje na poslu: European Agency for Safety
and Health at Work Gran Via 33 E-48009 Bilbao Spain.
84
Internet stranica Agencije donosi informacije o ustroju i radu Agencije (Agency
InIormation). pregled zakonodavstva i normi koie ureduiu pitania zastite zdravlia i sigur-
nosti na poslu, izravnu vezu s EUR-Lex bazom podataka i drugim Internet stranicama ko-
ie ureduiu ta pitania (Legislation & Standards). inIormaciie o strategiiama istrazivania i
razvoja, uz godinje programe i izvjetaje, te dokumentaciju drugih organizacija
(Strategies & Programmes). uvid u statisticke podatke i pokazatelie (Statistics). publi-
kaciie. kataloge i baze podataka (InIormation). konIerenciie i medunarodna dogadania
(News & Events), kao i aktualno pitanje utjecaja informacijskog problema 2000. za orga-
nizaciju sustava zatite i sigurnosti na poslu (Year 2000 Computer Bug and Safety and
Health at Work). te inIormaciie o mrezi nacionalnih agenciia za zdravlie i sigurnost na po-
slu u drzavama clanicama Uniie (Member States Home Pages).
85
Adresa Europske agencije za ocjenu medicinskih proizvoda: European Agency for the
Evaluation of Medicinal Products 7 Westferry Circus Canary Wharf London E14 4HB
United Kingdom http://www.eudra.org/en_home.htm
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
209
autorizaciie liiekova u drzavama clanicama Uniie i o patentiranim medicin-
skim i veterinarskim proizvodima te uskladuie znanstvena istrazivania veza-
na za ocjenu i nadzor lijekova. Na temelju miljenja Agencije, Europska
komisiia dopusta uporabu novih medicinskih preparata i posreduie izmedu
drzava clanica Uniie u sporovima vezanim za autorizaciiu novih liiekova i
preparata. Agencija se sastoji od Odjela za procjenu lijekova za ljude
(Human Unit). Odiela za procienu liiekova za zivotinie (Veterinary Unit).
Odiela za tehnicku suradniu (Technical Co-operation Unit) i Odiela za admi-
nistraciiu i logistiku (Administration Unit). dok Upravu cine po dva pred-
stavnika iz svake drzave clanice EU. Komisiie i Parlamenta.
86
3.14. Ured za statistiku
Ured za statistiku EUROSTAT
87
(Statistical Office), sa sjeditem u
Luksemburgu. analizira statisticke podatke prikupliene iednakim postupkom
u nacionalnim uredima za statistiku svih drzava clanica EU. Analize i pred-
vidania EUROSTAT-a sluze za razviianie politika europskih instituciia. a
Ured ih redovito predstavlja javnosti u svojim tiskanim (Europa u brojkama
Europe in Eigures) ili elektronickim publikaciiama. te priopceniima za ti-
sak. Analiziraju se i prate podaci vezani za gospodarstvo, trgovinu, zapo-
sliavanie. obrazovanie. zastitu okolisa. energetiku i svakodnevni zivot. koii
su dani usporedno po drzavama clanicama. te cesto u komparaciii s Japanom
i SAD.
88

86
Internet stranica Agenciie. medu ostalim. pruza inIormaciie o ustroiu i aktivnostima
Agencije i njezinih odjela (About Us), pristup publikacijama i dokumentima po odjelima
putem kazala (Documents) uz mogucnost pretrazivania po razlicitim podruciima (Search).
pregled publikaciia. kalendar sastanaka i aktualnih dogadania (What`s New) i vezu na
druge europske i svjetske agencije koje se bave tim pitanjima, trgovinske asocijacije i dru-
ga medunarodna tiiela (Other Sites). a pruza i mogucnost sudielovania u diskusiiama o re-
gulativi u farmaceutskom sektoru (Forum).
87
Adresa Ureda za statistiku: EUROSTAT Btiment Jean Monnet Rue Alcide De Gasperi
L-2920 Luxembourg. http://www.europa.eu.int/eurostat.html
88
Internet stranica EUROSTAT-a sadrzi inIormaciie svrstane prema sliedecim naslovima:
Opce inIormaciie o iedinstvenoi valuti. nacin konverziie ostalih valuta i mogucnost veze
na web stranicu eura.
Predstavljanje EUROSTAT-a (Presentation of EUROSTAT).
Predstavljanje EUROSTAT-a, njegovih aktivnosti i njegove uloge u EMU, korisne adrese
i inIormaciie o europskoi mrezi za distribuciiu sluzbene statistike.
Statisticki inIormaciiski servis. mreza inIormaciia (Statistical InIormation Service. Data
Shop Network).
Mogucnost trazenia speciIicnih statistickih inIormaciia. niihova prezentaciia na CD-
ROM-u i slicno.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
210
3.15. Ured za publikacije
Ured za publikacije EUR-OP
89
(Publications OIIice) sluzbeni ie
izdavac publikaciia i dokumenata svih tiiela Uniie sa siedistem u Luksem-
burgu. Obiavliuie oko 6.000 monograIskih diela i oko 100 periodicnih izda-

Proizvodi i baze podataka (Products and Databases): odnose se na opcu statistiku i sta-
tistiku po sektorima (gospodarstvo i financije; stanovnitvo i socijalni uvjeti; energija i in-
dustrija; poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo; vanjska trgovina; distribucija, usluge i tran-
sport; zastita okolisa; istrazivanie i razvoi). te na tiedne graIicke prikaze kretania eura.
Statisticki indikatori (Statistical Indicators): indikatori eura za EMU. EU indikatori prema
kriteriiu konvergenciie i graIicki prikaz kretania eura.
Statisticke viiesti (Statistical News): viiesti na podruciu statistickih istrazivania i suradnie
sa statistickim uredima trecih zemalia. inIormaciie o konIerenciiama i seminarima te sta-
tisticki bilten SIGMA (Bulletin oI European Statistics).
On-line katalozi (On-Line Catalogues): sadrze sluzbenu statistiku. vodic za baze podata-
ka. izvore inIormaciia. pregled publikaciia i elektronickog servisa.
Veze i kontakti (Links and Contacts): veze i kontakti s uredima Europskoga statistickog
sustava (European Statistical System). drugim nacionalnim statistickim instituciiama i
medunarodnim organizaciiama. inIormaciie o Europskome savietodavnom odboru za sta-
tisticke inIormaciie o ekonomskim i sociialnim pitaniima CEIES (European Advisory
Committee on Statistical Information on the Economic and Social Spheres), kao i veze na
EUR-OP urede i delegacije, Komisiju, distributere publikacija i drugo.
Internet stranica donosi aktualne informacije o konsolidaciji europskoga bankarskog sus-
tava (Elash InIo). ima izravnu vezu na posluziteli Europa i omogucava korisnicima da po-
saliu svoie priiedloge i primiedbe o tehnickom aspektu izgleda Internet stranice
EUROSTAT-a (Comments).
89
Na internet stranici Ureda za publikaciie dostupne su inIormaciie prema sliedecim naslo-
vima: vise od 72.000 publikaciia. dokumenata. videokataloga. uz mogucnost niihova pre-
trazivania prema kliucnoi riieci. kao i publikaciie o aktualnim temama (iedinstveno
trziste. monetarna uniia. zaimovi Uniie).
Sluzbeni list (OIIicial Journal): sadrzi dokumente obiavliene u seriiama L Zakonodav-
stvo (Legislation), C Informacije i zabiljeke (Information and Notices) i S Pozivi na
iavne natiecaie (Invitations Ior Public Tenders). inIormaciie o sluzbenim publikaciiama na
CD ROM-u i Internetu uz mogucnost niihove narudzbe. te inIormaciie o bazama poda-
taka.
Opce inIormaciie o EU u obliku odgovora na postavliena pitania. inIormaciie za studente i
istrazivace. iavne ponude i drugo.
Internet verziia Sluzbenoga lista Uniie seriie S. a obuhvaca dnevne inIormaciie o iavnim
ponudama. npr. ugovore zemalia clanica Uniie o natiecaiima za radna miesta i pruzanie
usluga, ugovore u sektoru energije, transporta i telekomunikacija, ugovore institucija EU,
ugovore ACP zemalja, informacije o programima PHARE i TACIS, financijskim pro-
jektima EBRD-a i drugo.
Sa stranice su dostupne i veze na internet stranice baza podataka CELEX, EUR-Lex,
EUDOR i IDEA. koie se poblize prikazuiu u sliedecim poglavliima.
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
211
nia svake godine kao i inIormaciie dostupne putem CD ROM-a. razlicitih
baza podataka. videokaseta i sl. na 11 sluzbenih iezika Uniie.
90
Zakliucni dio
Stvaranje evropskih ekonomskih integracija utemeljeno je na idejama
o povezivaniu i saradnii evropskih zemalia. ciii se savremeni poceci poiav-
liuiu posliie okoncania Drugog svietskog rata. Jedan od zacetnika ideie o
ujedinjenju Europe, britanski premijer W. Churchil, svojom je vizijom dr-
zavnika. sudionika Drugog svietskog rata. uvidio znacenie evropskog za-
jednitva u okvirima novih svjetskih odnosa.
Prvi znacaian dogovor i Iormalne naznake iaceg ekonomskog povezi-
vanja evropskih zemalja nalaze se u Schumanovoj deklaraciji iz 1950. godi-
ne. Robert Schuman. Irancuski ministar vaniskih poslova. predlozio ie pove-
zivanie Erancuske i Niemacke u podruciu industriie ugliena i celika. koie ce
ostati otvoreno i ostalim evropskim drzavama.
Zagovornici cvrsceg povezivania izmedu evropskih zemalia od samog
su pocetka naglasavali kako ie ono nuzno za stvaranie preduvieta buduceg
zivota. te stabilnog rasta i razvoia.
Proces integraciia. tada zapocet. tekao ie ponaipriie u pravcu stvarania
iedinstvenog ekonomskog podrucia. dok ie napredak u stvaraniu politicke
uniie odgoden za buducnost. Tai ie put u proteklih pola stolieca bio oznacen
raznim preprekama koje su nekad svladavane s vie, a ponekad s manje us-
pieha. Prvi Iormalni oblik medudrzavog povezivania. koieg smo spomenuli i
u uvodnom diielu. bio ie osnivanie Evropske zaiednice za ugali i celik 1951.
godine. Ona je bila prvi ugovorni oblik povezivanja kojim se realizuju
zahtjevi iz Schumanove deklaracije. Naredni sporazumi bili su samo koraci
blize ostvarivaniu cilia ekonomske uniie. Postepeno su se uklaniala ograni-
cenia slobodnom kretaniu liudi. robe. usluga i kapitala. a sve u ciliu postiza-
nja ekonomskih integracija.
Prva stepenica u integrativnom procesu bila je stvaranje zone slobod-
ne tgovine unutar koie zemlie clanice ukidaiu carinske prepreke medusobnoi
trgovini. Eormiranie zaiednicke carinske politike prema trecim zemliama pri-
mienom zaiednicke carinske tariIe dovelo ie do viseg stupnia integraciie. ca-
rinske uniie. Iduci korak u stvaraniu ekonomske uniie postigao se ie postiza-

90
Adresa Ureda za publikacije: Publications Office Rue Mercier 2 L-2985 Luxembourg.
http://eur-op.eu.int
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
212
niem zaiednickog trzista. a ono ie postignuto protokom rada i kapitala. Krai-
nji oblik povezivanja, ekonomska unija, jeste potpuno ekonomski integrirano
podrucie. odnosno uklanianie svih prepreka koie su mogle preostati. na pri-
mier u vidu tehnickih standarda ili speciIicnih sektorskih politika. poput sub-
vencija poljoprivredi.
Koristi koie se zele ostvariti integrativnim procesima proizilaze iz
iskoristavania prednosti ekonomiie obima. vece speciializaciie i podiele ra-
da. povecania eIikasnosti. pobolisania uvieta razmiene i rasta trgovine. sto
zajedno vodi rastu blagostanja.
Vazan korak u evropskom ekonomskom povezivaniu ucinien ie 1963.
godine objedinjavanjem svih dotadanjih oblika integracija, Evropske za-
iednice za ugali i celik. te Evroatoma i Evropske ekonomske zaiednice
(EEZ), osnovanih 1957. godine u Rimu, u novi oblik integracije: Evropsku
zajednicu. Time je dat naglasak na potrebu razvijanja slobodne trgovine
uklanianiem postoiecih zapreka. zaiednicku trgovinsku politiku prema zem-
liama neclanicama i slobodan protok rada i kapitala. Ostvareni koraci u veli-
koi su mieri bili ograniceni na ekonomsko povezivanie. te su stoga bili prih-
vatliivi i skupinama koie se nisu zeliele odreci nacionalnog suvereniteta.
Krajem ezdesetih godina XX vijeka bilo je sve jasnije da zlatno-devi-
zni sistem iz Bretton-Woodsa vise niie odrziv. Rastuci deIiciti na tekucem
racunu platne bilance SAD i sve vece potrebe za uvozom kapitala povecali
su ponude dolara, a time su slabili povjerenje u dolar kao referentnu svjetsku
valutu. Na zasiedaniu u Haagu 1969. odluceno ie da se EZ. u uvietima sve
vece svietske nestabilnosti. mora transIormisati u monetarnu uniiu. cime su
postavljeni prvi temelji Evropskoj monetarnoj uniji (EMU). Wernerovim
izvjetajem z 1970. godine zacrtao se kostur monetarnog ujedinjenja Evrope.
Nakon odredenih neuspieha (.zemlie zmiie' i Evropskog monetarnog sis-
tema) Wernerov plan je naputen. Ideja o monetarnom ujedinjenju Evrope
napokon je ostvarena tek u posljednjem deceniju XX vijeka.
Uiedinienie valuta. koie su za drzave Evrope bile simbol i instrument
viestoljetnog suvereniteta, pothvat je bez presedana u historiji EU i najam-
biciozniji cilj to ga je Unija realizirala.
Sto se tice historiie evropskih ekonomskih integraciia (a u tom kon-
tekstu i evolucije evropskih finansijskih i drugih institucija i tijela), to je pro-
ces koii se niie .preko noci odigrao. ali ie prakticki .preko noci polucio re-
zultate. Cili ekonomskih. a kasniie i politickih integraciia EU bio ie a priori
osiguranie kvalitetniiih uslova zivota i opce blagostanie.
Evropska uniia ie pokazala da se moze zivieti bez rata i slobodno. u
demokraciii. Da ie tako. sviedoci i cinienica da se broi drzava clanica pove-
cao sa prvobitnih sest na dvadeset pet. i to sa perspektivom da se u narednih
Finansijske institucije, fondovi i druga tijela Evropske unije Muhamed Muiakic
213
deset do petnaest godina poveca na oko trideset (sto ukliucuie kako BiH. ta-
ko i SCG).
U kontekstu prosirenia mozemo posmatrati i evoluciiu evropskih insti-
tuciia. a u nasem slucaiu narocito Iinansiiske instituciie koie su postepeno
nastajale i mijenjale svoj oblik do ovoga danas.
Institucionalna struktura Evropske unije upravo je onaj faktor koji
Uniiu cini toliko razlicitom od ostalih medunarodnih organizaciia koie svoie
djelovanje zasnivaju na ekonomskim osnovama.
Abstract
In order to fulfil its mission the European Union has institutions in
charge of legislative, executive, supervisory, consultant and judicial tasks.
Important are also, the financial and other institutions of the European
Union. Seven fundamental institutions of the European Union are: European
Commission, The Council of Ministers, European Parliament, European
Council, European Central Bank, Court of Justice and the Court of Revision.
Two advisory institutions exist: Economic and Social Committee and the
Committee of regions, and there is also the European Investment Bank.
This work also deals with financial institutions, funds and other
European Union bodies. The most important financial institutions of the EU
are: European Central Bank, European Bank for Reconstruction and Develop-
ment, European Investment
Fund and European Investment Bank.
The institutional structure of the EU is the factor that makes it
different from other international organisations. The European economic
integrations were not an overnight process but they did create quick and
useful results for the member states.
The author has tried to describe this very interesting theme to the
broader reading audience and the work is specific because it describes many
institutions of the European Union in one place.
Literatura
Dr Miroslav N. Jovanovic. Evropska ekonomska integracija, Beograd,
2004.
Dr Drazen Simic. Europska unija, danas i sutra, Zagreb, 2002.
Dr Vinko Kandziia. Gospodarski sustav Europske unije, Rijeka, 2003.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
214
BEI Information 22002, No 111.
http://www.bos.org.yu/cepit/evropa/
Evropski investicioni fond, http://www.eif.org
Evropska investiciona banka, http://www.eib.org
Evropska centralna banka, http://www.ecb.int/
Evropska banka za obnovu i razvoj, http://www.ebrd.com
http://www.europa.eu.int/pol/comm/index_en.htm
http://www.efta.int
http://www.cefta.org
http://www.wto.org
http://www.europol.eu.int
http://www.google.com i dr.
215
Zekeriia Fetic
Mentor: mr Pavle Golicin, UNDP Kancelarija u Beogradu
BUDZET
EVROPSKE UNIJE
1. Uvod
Einansiiski sistem Zaiednice ie baziran na srednierocnom planu izda-
taka (Iinansiiski okvir) koii proistice iz sporazuma izmedu Evropskog parla-
menta. Savieta Uniie i Komisiie. Tekuci sporazum. potpisan 6. maia 1999.
odreduie plaIonske izdatke Zaiednice za period 20002006.
Tai plan ie proiektovan kroz godisnii budzet ciia procedura ukliucuie
Komisiiu. Saviet i Parlament koii daie konacnu odluku. Budzet odreduie iz-
nos izdataka koii ce biti alocirani za svaku oblast politike koiom se upravlia
na nivou Evropske unije.
Budzet se uglavnom Iinansira iz sopstvenih resursa zemalia clanica sa
plafonom od 1,27% BNP cijele Unije.
Komisiia ie odgovorna za implementaciiu budzeta. u skladu sa pravili-
ma. da bi osigurala sto ie moguce eIikasniie koriscenie Iondova Uniie. Razni
direktorati i sluzbe u Komisiii su odgovorni za sprovodenie programa Uniie
u niihovim nadleznim oblastima. Zadatak Generalnog direktorata (DG) za
Budzet ieste da odreduie Iinansiiska i budzetska pravila. da podrzi valian Ii-
nansiiski menadzment Komisiie. da nadzire godisniu budzetsku proceduru i
da izvodi godisnie obracune.
2. Nacela
Budzet EU podliieze odredenim opstim nacelima. Cielokupan rashod
EU mora biti prikazan jednim dokumentom (nacelo iedinstva). Prema nacelu
periodicnosti budzeta. budzetske operaciie odnose se na datu budzetsku go-
dinu koia se podudara sa kalendarskom godinom. Na ovai nacin olaksava se
kontrola rada izvrnih organa EU. Prema nacelu ravnoteze budzeta. prihodi i
rashodi u toku iedne godine moraiu biti u ravnotezi (clan 268 Ugovora iz Ri-
ma) i budzet mora biti potpuno Iinansiran iz sopstvenih sredstava (clan 269).
Zabranjeno je deficitarno finansiranje ili uzimanje zajmova za potrebe
Iinansirania mogucih deIicita. Odredeni budzetski prihod ne moze se preni-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
216
ieti ili spoiiti sa odredenim izdatkom (nacelo univerzalnosti (potpunosti)).
Konacno. nacelo specifikaciie zahtijeva da izdatak mora biti precizno nave-
den. Svaki izdatak mora imati tacnu namienu da bi se spriiecila bilo kakva
zabuna u vezi sa rezervisaniem budzetskih sredstava.
Cilj Pakta stabilnosti i rasta (1997) ieste da zadrzi Evropsku monetar-
nu uniiu (EMU) na dobrom pravcu uz pomoc odrzive Iiskalne politike. Ovo
je bilo potrebno da bi se stabilizovali odnosi duga i bruto drutvenog pro-
izvoda (BDP) na umierenim nivoima nakon godina rastuceg iavnog duga.
Ukoliko jedna ili nekoliko vlada nepromiljeno uzimaju zajmove, odsustvo
ogranicenia na pozaimliivanie nece im dati priliku da budu .sliiepi putnici' u
EMU. Shodno tome. sve drzave eurozone platile bi ciienu za takvu neodgo-
vornu nacionalnu politiku. buduci da bi doslo do povecania kamatnih stopa
irom eurozone. Prema tome, u pozadini ovog Pakta jeste potreba da se za-
titi Evropska centralna banka (ECB) od nacionalnih pritisaka da se dug
smanji kroz inflaciju.
Medutim. apsolutni i relativni obim budzeta EU ie prilicno mali u od-
nosu na udio zaiednickog BNP drzava clanica. kao i u odnosu na moguci uti-
cai na makroekonomski zivot sirokih razmiera u okviru EU. Kao takav. on
se razlikuie od nacionalnih budzeta. s obzirom da budzet EU niti igra zna-
cainu ulogu u ekonomskoi stabilizaciii. niti u alokaciii resursa (izuzev u po-
lioprivredi). Osim toga. potenciialna stabilizaciona uloga budzeta ugrozena
ie zahtievom da on mora da bude u ravnotezi.
Iako postoii nacelo periodicnosti budzeta. EU ponekad ucestvuie u vi-
egodinjim finansijskim operacijama, koje su neprestano u porastu. Stoga se
ovi dvoini zahtievi odrazavaiu u uvodeniu dva razlicita nacina rezervisania
budzetskih sredstava:
Dodjela sredstava za placania pokriva izdatke (do onog limita koji
ie naznacen u budzetu za tekucu godinu) koii proizilaze iz oba-
veza preuzetih u tekucoi. kao i iz prethodnih Iinansiiskih godina.
Dodjela sredstava za obaveze odnosi se na ukupan troak (plafon)
u tekucoi Iinansiiskoi godini za obaveze koie se moraiu izvrsiti za
period duzi od iedne Iinansiiske godine. Za ovu vrstu namiene
odobravaiu se veca sredstva nego u prethodnom slucaiu.
Ugovor iz Rima (clan 272) uvodi dviie kategoriie budzetskih izdataka
EU. To su obavezni i neobavezni izdaci. Razlika izmedu ove dviie vrste iz-
dataka u osnovi ie politicka. pa ie cesto bila izvor sukoba izmedu Parlamenta
i Savieta ministara. Neodredena deIiniciia ove dviie kategoriie izdataka data
ie 1982. godine u zaiednickoi Deklaraciii Komisiie. Savieta ministara i
Parlamenta. U deIiniciii se iznosi da su obavezni izdaci iz budzeta oni izdaci
Budzet Evropske uniie Zekeriia Eetic
217
koii nuzno proisticu iz Ugovora o EZ i ostalih akata. i odnose se kako na
unutranje, tako i na spoljne zadatke. Svi ostali izdaci su neobavezni.
Saviet ministara ima zavrsnu riiec kod obaveznih izdataka. dok ie za
neobavezne izdatke nadlezan Parlament. Parlament moze da poveca kolicinu
neobaveznih izdataka promienom nacrta budzeta. Maksimalna stopa poveca-
nia u odnosu na prethodnu Iiskalnu godinu zavisi od tendenciie povecania
BNP u okviru EU. prosiecnih variiaciia u budzetima drzava clanica. kretania
zivotnih troskova. kao i od odobrenia Savieta. Priie donosenia nacrta novog
budzeta. predsiednici tri pomenute instituciie imaiu tzv. triialog` kako bi od-
redili raspored novih budzetskih dielova. ali i onih kod koiih ie mozda doslo
do promjene pravne osnove.
3. Postupak usvaiania Budzeta
Clan 272 Ugovora iz Rima izlaze postupak usvaiania budzeta koii tre-
ba da potuju Evropska komisija, Evropski savjet i Evropski parlament. Pro-
pisani postupak usvaiania budzeta za narednu budzetsku godinu pocinie 1.
iula. a zavrsava se 31. decembra. U praksi. medutim. pocev od 1977. ovai
postupak pocinie mnogo raniie. Redosliied koraka u postupku donosenia go-
disnieg budzeta ie sliedeci:
Evropska komisija treba da pripremi i poalje Savjetu i Parlamen-
tu prednacrt budzeta do 15. iuna. tako sto ce prikupiti i sastaviti
zahtjeve svih relevantnih odjeljenja u skladu sa potrebama EU i
politickim prioritetima za narednu godinu. Prednacrt budzeta mo-
ze da se izmiieni kako bi se omogucilo ukliucivanie novih inIor-
macija koje nisu bile dostupne prije juna.
Savjet sprovodi prvi pretres prednacrta budzeta i na osnovu toga,
kao i nakon saglasnosti sa Parlamentom utvrduie nacrt budzeta
prije 31. jula. Do sredine septembra nacrt budzeta se dostavlia
Parlamentu, kada slijedi prvi pretres.
Tokom oktobra, u Evropskom parlamentu slijedi prvi pretres na-
crta budzeta. Parlament moze da izmiieni neobavezne izdatke na
osnovu apsolutne vecine ukupnog broia clanova. Parlament treba
da dostavi Savietu izmiienieni tekst nacrta budzeta do sredine no-
vembra, kada slijedi drugi pretres.
Nakon postizanja saglasnosti sa Parlamentom, u Savjetu dolazi do
drugog pretresa nacrta budzeta. tokom trece nedielie novembra.
Nakon priiedloga za izmienu nacrta budzeta za neobavezne
izdatke ili u pogledu obaveznih izdataka, Parlament mijenja nacrt
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
218
budzeta. Ukoliko Parlament ne odbaci cio budzet. onda ie to Iaza
kada Saviet utvrduie konacni obim obaveznih izdataka. Izmiienie-
ni tekst nacrta budzeta vraca se Parlamentu. u posliednioi nedielii
novembra, na drugi i konacni pretres.
Posto Saviet odlucuie o obaveznim izdacima. Parlament posvecuie
naiveci dio vremena revidiraniu neobaveznih izdataka. U tom
diielu budzeta. Parlament moze da prihvati ili odbaci priiedloge
Svjeta. Budzet se usvaia (priie Nove godine) i moze da se sprove-
de kada ga odobri Parlament na osnovu vecine od tri petine clano-
va Parlamenta.
Posto izviesni nepredvideni ili izuzetni dogadaii mogu da se odi-
graiu tokom godine kada se budzet realizuie. Evropska komisiia
ima pravo da predlozi amandmane na tekuci budzet. Ove pro-
miene podliiezu istim proceduralnim pravilima kao i opsti budzet.
4. Finansijski okvir Evropske unije
a) Zbog cega postoii finansiiska perspektiva?
Osamdesetih godina proslog viieka doslo ie do postepenog poremeca-
ia kada ie u pitaniu politicki i institucionalni balans Iinansiiskih aranzmana
Uniie. Tada su rastuce tenziie prouzrokovale sve vise poteskoca u sprovo-
deniu godisnie budzetske procedure a resursi se vise nisu poklapali sa
potrebama Uniie. Niz budzetskih kriza podstakao ie instituciie Uniie da se
sloze oko metoda dizainiranog da osigura budzetsku disciplinu i unapriiedi
budzetsku proceduru. Parlament. Saviet Uniie i Komisiia sklopili su dogovor
oko osnovnih budzetskih prioriteta za period koii sliiedi i utvrdili su okvir
izdataka Unije u formi finansijske perspektive. Finansijska perspektiva poka-
zuje maksimalan iznos i kompoziciju predvidljivih izdataka Unije.
Postoji nekoliko osnovnih kategorija prema kojima se klasifikuju tro-
skovi Uniie. Svaka od niih nosi odredeni iznos svake godine radi obavliania
svoiih aktivnosti. Einansiiska perspektiva. takode. naznacava i maksimalan
iznos plativosti za odredenu kategoriiu. izrazenu u milionima eura i kao pro-
cenat BNP Zaiednice. Ovo omogucava pravlienie komparaciie pomenutih
trokova sa plafonom sopstvenih resursa koji se na osnovu Odluke o sop-
stvenim resursima. takode izrazavaiu u procentu BNP Uniie.
Einansiiska perspektiva ne moze biti posmatrana kao visegodisnii bu-
dzet od kada ie godisnia budzetska procedura bitna za odredivanie nivoa
troskova ispod plaIona i. iznad svega. za raspodielu budzeta. Tako. budzet-
Budzet Evropske uniie Zekeriia Eetic
219
ska nomenklatura garantuje transparentnu i preciznu analizu svih operacija
Uniie koie doprinose ispunieniu osnovnih politickih prioriteta koii se odraza-
vaju na finansijsku perspektivu.
b) Agenda 2000: prijedlog Komisije
Jula 1997. godine Komisija EU objavljuje izvjetaj Agenda 2000:
snazniia i prosirena Uniia'. U niemu su izniieti priiedlozi reIormi Zaiednicke
polioprivredne politike (CAP). buduce ekonomske i sociialne kohezione po-
litike. odredivanie strategiie prosirenia. kao i razmatranie posliedica buduceg
prosirenia i Iinansirania Uniie. Utvrden ie novi Iinansiiski okvir Evropske
unije za period 20002006. Prednost je imala reforma poljoprivredne i struk-
turne politike. koie zaiedno cine oko 80 budzeta Uniie. Plan Iinansirania
do 2006. godine predvida izdatke od ravno 690 miliiardi eura. Gornia grani-
ca od 1.27 bruto nacionalnog proizvoda (BNP) EU znatno ie veca od vri-
iednosti koie se postizu izmedu 1.09 i 1.15 BNP.
Usvajanje Agende 2000 je teklo tako to je najprije Komisija u martu
1998. predstavila set zakonskih prijedloga za pomenute reforme, za novu fi-
nansijsku perspektivu za period 200006. kao i izvjetaj o implementaciji i
produzeniu Meduinstitucionalnog sporazuma od 29. oktobra 1993. U izvie-
staiu se zakliucuie da ie Meduinstitucionalni sporazum bio koristan instru-
ment urednog i kontrolisanog rasta troskova Zaiednice i bolie saradnie medu
instituciiama u godisnioi budzetskoi proceduri. U oktobru 1998. Komisiia ie
kompletirala serije dokumenata Agende 2000. Osnovne komponente paketa
Agenda 2000 bile su dogovorene na Evropskom savjetu u Berlinu 24. i 25.
marta 1999. Nakon finalne runde pregovora, Parlament je 6. maja 1999. go-
dine usvoiio novi Meduinstitucionalni sporazum. u okviru koieg ie bila obie-
dinjena i nova finansijska perspektiva.
5. Einansiranie Budzeta Evropske uniie
Izvori. Izvor prihoda EZ mijenjao se tokom godina. Evropska zajedni-
ca za ugali i celik (ECSC). koia ima sopstveni operativni budzet (196 mili-
ona ekiia 1999). uviiek se Iinansirala od dazbina proizvodaca uglia i celika.
Opsti budzet Zaiednice ie u pocetku Iinansiran sistemom nacionalnih dopri-
nosa. koii su uglavnom bili zasnovani na BNP drzava clanica. Godine 1970.
odluceno ie da se ovi doprinosi postepeno zamiiene .sopstvenim izvorima'
Zajednice. Oni se sastoje od izvora prihoda koji pripadaju Zajednici kao nje-
no pravo. iako se uglavnom prikupliaiu u drzavama-clanicama. To su cetiri
odvojena elementa:
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
220
1. Carine za proizvode koji se uvoze izvan Zajednice.
2. Polioprivredne dazbine za uvoz razlicitih prehrambenih proizvo-
da. kako bi se ciiene iziednacile sa ciienama Zaiednice. plus daz-
bine na suficitarne proizvode.
3. Jedan dio poreza na dodatnu vrijednost. Ovo ie daleko naiveci ele-
ment. U pocetku ie bio utvrden na maksimalan iznos od 1 ko-
nacne prodaine ciiene na zaiednickoi osnovi roba i usluga (to ie
bilo potrebno poto su stope i PDV u velikoj mjeri varirali od
zemlje do zemlje). Limit je podignut na 1,4% 1986, ali se postepe-
no vratio na 1% 1999.
4. Doprinosi drzava-clanica. Na osnovu ucesca drzave-clanice u
ukupnom BNP Zaiednice. iznos ovog doprinosa se ogranicava. sto
ce ukupan prihod EZ dovesti na maksimum od 1.2 BNP Zaied-
nice 1993. i 1994. koii ce postepeno rasti do maksimuma od
1,27% 1999. godine.
Budzetska reforma. Cetvrti izvor ie dodat 1989. nakon sporazuma o
budzetskoi reIormi koii ie postignut na samitu u Briselu Iebruara 1988. Prvi
put u nekoliko godina. Zaiednica ie bila u mogucnosti da raspolaze budze-
tom zasnovanim na iznosu sopstvenih sredstava, koja su bila dovoljna za fi-
nansiranie svih politickih. ekonomskih i sociialnih poslova. Tokom pretho-
dnih godina. sve veci nedostatak sredstava ie morao da bude nadoknaden od
nepovratnih priloga drzava-clanica.
Prethodne metode Iinansirania budzeta nisu vise bile zadovoliavaiuce.
pa su budzeti za 1986. i 1987. godinu izbalansirani samo zahvaliuiuci krea-
tivnom racunovodstvu. Prihod od carinskih dazbina se polako smaniivao sa
smanjenjem spoljanjih tarifa Zajednice, poljoprivredni nameti su smanjeni
posto ie EZ pocela da se oslania na sopstvene snage za sve veci broi pro-
izvoda. Ovo ie dovelo do pritiska na doprinose od PDV-a koii su vec dostigli
maksimum od 1,4% vrijednosti za kupovine u Zajednici u roku od godinu
dana otkako ie plaIon podignut sa 1. Cetvrti izvor ie omogucio dugorocno
planiranie budzetskih obaveza do 1992. sto ie kasniie produzeno do 1999.
kada ie postao naiveci poiedinacni izvor prihoda.
6. Rashodi
a) Glavni elementi Budzeta
Poljoprivreda i ribarstvo. 45.5 predvidenih rashoda za 2001. sto
predstavlja nagli pad u odnosu na prethodne godine. Glavni razlog to poljo-
privreda apsorbuie tako veliki dio budzeta nalazi se bas u tome sto dobar dio
iavno Iinansirane podrske prolazi kroz budzet EU. Postoii rizik da ona one-
Budzet Evropske uniie Zekeriia Eetic
221
moguci programe u drugim oblastima. na primier tehnoloska istrazivania.
gdie bi Uniia trebala da pruzi daleko veci doprinos. Poslednjih godina se ula-
zu napori da se smanie troskovi za polioprivredu. ili da se bar obezbiiedi da
rastu sporije od trokova EU u cjelini.
Regionalna politika. Nekih 16.3 predvidenih rashoda za 2001. Godi-
ne 1973. niie bilo regionalnih izdataka u budzetu. Evropski Iond za regional-
ni razvoj je osnovan 1975, nakon pristupanja Velike Britanije, Danske i Irske
1973. godine. On pomaze Iinansiranie razvoinih programa. inIrastrukturna
ulaganja, kao i projekte u oblasti industrije i usluga u siromanijim regioni-
ma i narocito oblastima koie pate od recesiie. Eond obicno Iunkcionise na
bazi odgovaraiucih doprinosa iz odnosnih zemalia clanica. U skladu sa Ugo-
vorom iz Mastrihta. osnovan ie novi Kohezioni Iond (3.3 predvidenih ras-
hoda za 2001). radi obezbiedivania pomoci za inIrastrukturna ulagania u ce-
tiri naisiromasniie drzave clanice: Grcku. Portugal. Spaniiu i Irsku.
Socijalna politika. Otprilike 6.9 predvidenih rashoda za 2001. pro-
centualno ie malo povecanie u odnosu na 1973. uprkos velikom rastu neza-
poslenosti u meduvremenu. Veci dio rashoda ide preko Evropskog sociial-
nog Ionda. koii suIinansira obuku i proiekte za prekvaliIikaciiu i pomoc za
zapoljavanje. Godine 1988. dogovoreno je da ukupni rashodi za strukturne
fondove, odnosno Regionalni fond, Socijalni fond i Fond za poljoprivredu
budu udvostruceni do 1993. Do 2001. oni su. zaiedno sa Kohezionim Ion-
dom. dostizali do 34.2 ukupnog budzeta.
Energetika. istrazivanie. industriia. saobracai i zivotna sredina. Oni
odnose samo 6.3 rashoda Uniie za 1997. sto ie ocigledno mali dio koii dr-
zave-clanice trose za ove oblasti. Naiveci dio ie odlazio na istrazivania. iako
se uglavnom smatra da ie to malo u odnosu na istrazivania koia vrse SAD i
Japan. Pokusaii Komisiie da ubiiedi drzave-clanice da radikalno povecaiu
izdvaiania za istrazivania do sada su imali samo dielimican uspieh.
Saradnja u oblasti razvoja. 8,7% predvi|enih rashoda za 2001, uglav-
nom za programe saradnie sa zemliama srednie i istocne Evrope. bivseg
Sovjetskog Saveza i bive Jugoslavije i mediteranskim zemljama. Tu spada-
iu hitne isporuke hrane i pomoci aziiskim i latinoamerickim zemliama. Osim
toga. Konvenciia iz Lomea predvida Iinansiisku i tehnicku pomoc za 78 ze-
malja iz Afrike, Kariba i Pacifika, to se u praksi finansira odvojeno od bu-
dzeta EU. preko nacionalnih doprinosa i zaimova Evropske investicione ban-
ke (EIB).
b) Izdvajanja i rashodi
Ukupna izdvajanja za 2001. bila su 96.238 miliona eura, ali su pred-
videni rashodi bili svega 76.863 miliona eura. s obzirom da se u toku godine
ne preuzimaju sve obaveze. Glavna izdvajanja za 2001. prikazana su u Tabeli 1.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
222
Tabela 1
Opsti budzet EU. izdvaiania za 2001.
Sektor milioni eura
Zaiednicka polioprivredna politika 44.530
Strukturne operacije (uklj. Kohezioni fond) 32.270
Unutranja politika (osim strukturnih operacija) 6.272
Spoljno djelovanje 4.735
Administrativni rashodi 4.776
Rezerve 916
Ukupno 96.238
Potrebna izdvaiania za placanie u BNP 1.09
Plafon sopstvenih izvora u % BNP 1.27
Izvor: Dick Leonard, The Economist, 2004.
c) Planirani rashodi za period 200006.
Do 1999. godine Saviet ministara trebalo ie da usvoii dugorocno Ii-
nansiisko planiranie na period od pet ili sedam godina. pocevsi sa 2000. go-
dinom. U julu 1997. Komisija je podnijela svoj izvjetaj Agenda 2000, ko-
iim ie zakliucila da nece biti potrebno podizati sadasnii plaIon rashoda u vi-
sini 1.27 BNP. Na bazi ocekivane prosiecne stope rasta od 2.5 u okviru
EU i 4 u zemliama kandidatima. Komisiia ie ocekivala dodatne izvore do
2006. u iznosu od oko 20 milijardi eura. Projektovani ukupni trokovi bi po-
rasli za 17. sto ie manie od 24 predvidenog rasta BNP. Komisiia ie pred-
lozila da za sedmogodisnii period (200006) ukupni rashodi EU treba da se
popnu na nekih 684 milijarde eura, od kojih bi 21,84 milijarde trebalo da se
daiu kao pomoc zemliama kandidatima za clanstvo iz srednie i istocne Evro-
pe. Na Berlinskom samitu 1999, efovi vlada su smanjili iznos za 6,6%, na
640 miliiardi. ali su sumu za pomoc kandidatima ostavili netaknutom.
d) Ko dobija, ko gubi?
Vie godina nije bilo preciznih informacija o davaocima i korisnicima
budzeta EU. Svima ie bilo poznato da ie Niemacka daleko naiveci davalac.
da su davanja Ujedinjenog Kraljevstva znatno umanjena godinjim popus-
tom koii ie UK dobilo 1984. i da ie Irska. u odnosu na svoiu velicinu. naiveci
korisnik. Rasprava o izvjetaju Agenda 2000 dovela je do zahtjeva za pre-
cizniiim detaliima. buduci da ie niemacko iavno mnienie. u zelii da se smanii
teret Niemacke i drugih clanica. zahtiievalo ukidanie popusta za Uiedinieno
Kraljevstvo. U skladu s tim, Komisija je objavila procjenu nacionalnih do-
Budzet Evropske uniie Zekeriia Eetic
223
prinosa u novembru 1998, koja je pokazala da Holandija, vedska i Austrija
takode daiu znacaian doprinos koii ie vise od .postenog ucesca' u budzetu
Evropske unije. Dogovor koji je postignut u Berlinu doveo je do malog po-
pusta za ove cetiri zemlie. koiima ie odobreno placanie tri cetvrtine ukupne
sume koiu bi normalno placale. u odnosu na popust Velikoi Britaniii. Osta-
tak ce nadoknaditi preostale zemlie clanice (tada niih deset). Sto se tice Veli-
ke Britanije, njen popust u trenutnom iznosu od 3 milijarde eura ostao je
netaknut, ali je u zamjenu za to vlada UK morala da se odrekne 240 miliona
eura koie bi dobila iz drugih budzetskih promiena.
7. Budzetska kontrola
a) Unutranja kontrola
Standardi unutranje kontrole. Evropska komisija je 2000. godine
usvojila 24 standarda unutranje kontrole koji zajedno podupiru cjelokupan
okvirni plan unutrasnie kontrole i doticu sve aspekte procesa upravliania.
Standardi unutrasnie kontrole su organizovani oko pet tacaka:
1. Nadleznosti kontrole pokrivaiu naivazniia organizaciona pitania. a
posebno administrativnu strukturu i menadzment liudskih resursa.
Narocito se naglasavaiu etika i integritet. deIinisanie uloga i
zadataka. radni rezim i kompetentnost osoblia. delegiranie Iunk-
cija, itd.
2. Rezim i rizik menadzmenta ukliucuie sva pitania upravliania koia
se odnose na planiranje, projektovanje, analizu rizika i nadgleda-
nje.
3. Informisanje i komunikacija odnose se na upravljanje informisa-
njem, administraciju i izvjetavanje o propustima.
4. Aktivnosti kontrole su pitania koia se ticu dokumentaciie vezane
za procedure sprovodienia budzeta. rasporedivanie duznosti. nad-
zor. biliezenie izuzetnih situaciia i kontinuiteta operaciia.
5. Monitoring i evaluacija pokrivaju registrovanje i korekciju slabo-
sti i nedostataka unutrasnie kontrole. raspolozivost unutrasniih Ii-
nansijskih potencijala, godinju reviziju unutranje kontrole...
Sprovodenie Standarda unutrasnie kontrole. deIinisano ie kroz speci-
Iicne cilieve koie treba postici. a od koiih ie vecina opisana u iniciiativi Ko-
misije.
Uloge i odgovornosti. U januaru 2003, Komisija je pojasnila uloge i
odgovornosti kliucnih aktera unutrasnie Iinansiiske reviziie i unutrasnie kon-
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
224
trole. Takode ie ponovo izrazena zelia da Komisiia bude redovno inIormisa-
na o stanju sistema unutranje kontrole. Posebno je naglaena uloga direkto-
ra resursa u nadgledanju planova unutrasnie kontrole na osnovu raspolozivih
inIormaciia i obaveznost izviestavania o staniu svoiim nadredenima. Izmedu
ostalog. takode se pominie da ie glavna Iinansiiska sluzba obavezna da obez-
bijedi Komisiji godinji pregled unutranje kontrole, na osnovu informacija
koje su joj date.
Opti pregled unutranje kontrole. Prvi opti godinji pregled unutra-
nje kontrole sproveden je u aprilu 2004. za prethodnu 2003. godinu. Ovaj
pregled ce se pripremati kao skup izviestaia generalnih direktorata sazetih u
iednu cielinu svake godine i bice azuriran svakog oktobra. Pregled ce sadrza-
vati izvjetaje Evropskog suda za finansijsku reviziju, sve bitne informacije
generalnih direktorata. ukliucuiuci. na primier. izviestaie o unutrasniim
finansiiskim potenciialima koii ce se podnositi dvaput godisnie. Ovai opsti
pregled ne treba gledati kao zamjenu poiedinacnih reviziia sistema
unutranje kontrole Komisije, niti ce on prouzrokovati preuzimanie
odgovornosti generalnim direktoratima, koji ostaju odgovorni za
osmiljavanje i funkcionisanje tih sistema.
b) Vanjska kontrola Suda za finansijsku reviziju
Glavni zadatak Suda ieste sprovodenie vaniske. nezavisne reviziie
obracuna Zaiednice. Ova reviziia niie pravne prirode posto Sud za Iinansii-
sku reviziju nema pravo sankcionisanja. U domen Suda spadaju:
godinji izvjetaj o prihodima i rashodima u okviru generalnog
budzeta Evropskog Ionda za razvoi i Evropske zaiednice za ugali i
celik. koii se uglavnom sastoii od posmatrania rada Iinansiiskog
menadzmenta;
potvrdivanie pouzdanosti obracuna i zakonitosti i regularnosti
transakciia koie ukliucuiu i prihode od poreskih obveznika i ispla-
te krajnjim korisnicima;
speciialni izviestaii koii obicno ukliucuiu nekoliko godina istrazi-
vanja i koji se bave posebnim oblastima upravljanja.
Ovi izvjetaji koji se, izuzev specijalnih izvjetaja, odnose na ukupno
finansijsko stanje od prethodnih godinu dana, podnose se Parlamentu tokom
naredne godine i to tradicionalno u toku mjeseca novembra.
c) Budzetska ovlascenia Evropskog parlamenta
Budzetska ovlascenia Parlamenta su mnogo veca. Parlament ie
zvanicno imenovan da. sa Savietom ministara. uziva budzetska ovlascenia i
niiedan budzet ne moze biti usvoien bez niegove saglasnosti. Cak i tada. nie-
Budzet Evropske uniie Zekeriia Eetic
225
gov uticai. iako velik. ocigledno ie manii od uticaia Savieta. kao sto se vidi
iz opisa procesa usvaiania budzeta.
Parlament ie odbio da usvoii budzet tri puta. sto ie imalo za rezultat da
Zaiednica zapocne novu kalendarsku godinu bez odobrenog budzeta. Kada
se ovo desi. ukupni troskovi se svakog mieseca ogranicavaiu na iednu dva-
naestinu ukupnog budzeta za prethodnu godinu. Svaki put. Parlament ie nak-
nadno usvoiio revidirani nacrt koii se veoma malo razlikovao od budzeta ko-
ji je prethodno odbio. Uopteno gledano, Parlament je bio uspjeniji kada je
pribiegavao ustanovlienim procedurama za trazenie kompromisa i kada ie
navodio drzave clanice da se sukobliavaiu u Savietu ministara. Medutim. go-
tovo svake godine Saviet i Parlament se sukobliavaiu. pri cemu Parlament
redovno uviiek trazi veci iznos budzeta. koii bi takodier bio manie okrenut
poljoprivredi. Evropski poslanici su veoma nezadovoljni zbog toga to ne
mogu da mijenjaju obavezne trokove, kao i zbog toga to Savjet ima ovla-
cenie da odredi .maksimalnu stopu'.
8. Problemi
Umjesto da izdvoji privredne oblasti na koje je potrebno uticati na ni-
vou EU, a zatim da stvori neophodna sredstva, EU i dalje bira ekonomske
politike koie se mogu uklopiti u ova ogranicena sredstva. Nikad ne treba za-
boraviti da niie vazan ni apsolitni ni relativni obim budzeta. vec ie vazan
obim sredstava koja su neophodna za promienu odredenog ponasania u ze-
lienom pravcu. U nekim slucaievima. ova kolicina sredstava moze da bude
prilicno neznatna. Na primier. za razvoi malih i sredniih preduzeca. iedno-
stavna sloboda osnivania. odredeni poreski podsticaii i garanciie za zaimove
mogu uspjeno da zavre posao. U ostalim oblastima, kao to je poljoprivre-
da. inIrastruktura ili napustanie zastarielih industriia. kolicina potrebnih
sredstava za promienu ponasania u zelienom pravcu moze da bude ogromna.
Kada se drzave clanice EU dogovaraiu da sprovode zaiednicku po-
litiku. moze se takode ocekivati da ce se mozda sredstva dodiieliena za tu
svrhu preniieti nagore. u pravcu instituciia EU. Problem ie u tome sto drzave
clanice smatraiu EU odgovaraiucim nivoom za sprovodenie zaiednickih
politika u odredenim slucaievima. ali prilicno su nepopustliive kada se
moraiu stvoriti nova sredstva. ReIormama budzeta EU opirali su se regioni i
drzave koie imaiu koristi od sadasnie strukture. Povecani izdaci na privredne
aktivnosti (razlicite od polioprivrede). bez dodatnih sredstava mogu da
ugroze sadasniu raspodielu troskova i koristi. U nemogucnosti da poveca ili
znacaino reorganizuie potrosniu. EU treba da nastavi sa pokusaiima da usa-
glasi sopstvene izdatke sa izdacima drzava clanica.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
226
Evropski savjet je u Kopenhagenu (1213. decembra 2002), i prije to-
ga u Briselu (isto 2002), ponovo potvrdio svoju odluku iz Berlina (1999) da
se mora postovati budzetski limit rashoda. za godine 200406. kada ce doci
do prosirenia EU. Drugim riiecima. ukupni rashod EU mora da se uskladi sa
sopstvenim sredstvima koia su ogranicena na 1.27 udruzenog BNP svih dr-
zava clanica EU. Prema tome. EU ima veoma suzen manevarski prostor za
povecanie svoiih sredstava.
Zvanicna obaveza da daie doprinos u budzet EU vazi za svaku drzavu
clanicu. Neravnoteza izmedu placania u budzet i prihoda iz budzeta EU dugo
ie dovodila do zategnutih odnosa izmedu Uiedinienog Kralievstva (UK) i
ostalog dijela EU. Ti problemi mogu da imaiu neznatan znacai za svako-
dnevne politicke diskusiie. Ipak. mora se zapamtiti da ekonomska integraciia
niie poduhvat sa kratkorocnim ili. cak. dugorocnim iasnim Iinansiiskim rav-
notezama. Priie svega. integraciia ie poduhvat koii nudi dugorocnu garanciiu
da ce se sredstva i potenciiali ucesnika uposliti na iedan izuzetan nacin. nego
sto bi to inace bio slucai. Prema tome. drzava koia ie u budzetu neto-platisa
ne treba da se posmatra kao gubitnik u poslu integraciia (npr. Niemacka).
vec priie kao ucesnik koii u necem drugom ostvaruie korist. kao sto ie. na
primier. bezbiiedan. neogranicen i dugorocan slobodan pristup robe i usluga
te drzave na trzista drzava partnera. Ovo su naivazniie koristi zbog koiih se
drzave integrisu.
Budzet EU poceo ie da se Iinansira iz .sopstvenih sredstava' 1970.
godine. tri godine priie nego sto se Velika Britaniia pridruzila grupi. Kao dr-
zava koia ie znacaian dio spoline trgovine ostvarivala sa drzavama koie nisu
clanice EU. Britaniia ie predstavliala vaznog neto-platisu u budzetu EU (pri-
hodi od carina). Kraljevstvo je imalo veoma mali poljoprivredni sektor, pa
otud niie bilo vazan primalac sredstava EU (neto-korisnik). Uz to. odredeni
regioni UK. bili su iznad prosiecnog nivoa razvoia EU. Kada se sve ovo
uzme u razmatranie. UK se poiavilo kao znacaian neto-platisa u budzetu EU.
Evropski fond za regionalni razvoj osnovan je 1973. godine, dijelom zbog
toga da bi se odredena sredstva EU usmierila u UK. Ipak. neto budzetska po-
zicija UK nastavila je da se pogorava.
Konzervativna partija dola je na vlast 1979. godine i podigla veliku
buru oko ovog nesrazmiernog doprinosa UK u budzet EU kao posliedicu ra-
da Zaiednicke polioprivredne politike (CAP). Gospoda Tacer ie tada rekla:
.Hocu nazad svoi novac!'. Nakon dugog nepriiateliskog perioda. na zasiie-
danju Evropskog savjeta u Fontenblou (1984) UK je odobren godinji ra-
bat' (smanienie). koii se obracunavao kroz odnos rashoda EU u UK i diiela
UK ucesca u budzetu EU na osnovu PDV. Drugim riiecima. svake godine
popust se izracunavao u obliku smanienog doprinosa poreza na dodatnu vri-
Budzet Evropske uniie Zekeriia Eetic
227
iednost za sliedecu godinu. Ovakvo namirenie obaveza bilo ie korisno za Sa-
viet. ier ie na tai nacin Evropski parlament bio potpuno iskliucen. Prisjetimo
se da ie Parlament nadlezan samo za dio budzetskih izdataka EU.
9. Zakliucak
Budzet EU vezuie tek nesto vise od 1 komunitarnog BNP drzava
clanica. U poredeniu sa nacionalnim budzetima (izuzev za polioprivredu).
budzet EU ima gotovo nevaznu ulogu u preraspodieli dohotka i alokaciii
sredstava, kao i u stabilizaciji privrede. Uticajni Makdugalov izvjetaj (1977)
istakao ie da ie potrosnia u Iederalnim drzavama. poput SAD i Niemacke.
iznosila blizu 2025 BNP. Takvo povecanie potrosnie u EU ne moze se re-
alno ocekivati u bliskoi buducnosti. U predIederalnoi Iazi EU. budzet u koii
ulazi 57 udruzenog BNP (izuzev transIera za odbranu) mogao ie da ima
uticaia na stabilizaciiu privrede i na uiednacavanie regionalnih razlika. Ta-
kav budzet mozda moze da utice na sociialne (nezaposlenost. obrazovanie.
zdravstvo. penzionisanie) i regionalne politike i politike spoline pomoci u
EMU. Resursi se mogu pribaviti bilo kroz transfer sredstava iz nacionalnih
budzeta. bilo kroz povecanie .cetvrtog' budzetskog izvora. Problem lezi u
tome sto drzave clanice ios uvek nisu spremne da povecaiu budzetsku snagu
EU. Sporni Pakt stabilnosti na institucionalan nacin spriecava drzave clanice
da povecaiu rashode iznad propisanih i kontrolisanih limita. Ukoliko EU do-
biia vise sredstava za svoi budzet. ukupni iavni rashodi u EU. u poredeniu sa
slicnim neuskladenim izdacima drzava clanica. mogu da se smanie zbog
ekonomiie obima. Budzet sa povecanim sredstvima moze da predstavlia
ugradeni stabilizator makroekonomskog upravliania. Pored toga. transIeri
izmedu regiona mogu da povecaiu ekonomsko priblizavanie i poiacaiu kohe-
ziju EU.
Nasuprot razlicitim izvorima prihoda koii se koriste da popune nacio-
nalne budzete. budzet EU Iinansira se iz uskog izbora sredstava. Na strani
rashoda, postoji visoka koncentracija sredstava u jednoj oblasti poljopri-
vredi. sto se potpuno razlikuie od daleko raznovrsniiih iavnih rashoda drzava
clanica. Medutim. mogucnost za miienianie ovakve strukture prihoda EU ios
uviiek ie u nadleznosti drzava clanica i prepustena ie niihovoi (ne)spremno-
sti da povecaiu uticai EU.
Evropska uniia ima iak indirektni instrument za kontrolu znacainog
diiela iavnog rashoda u svim drzavama clanicama politiku konkurenciie
EU. Znacaian dio nacionalnog budzeta odvaia se za drzavnu pomoc. Kontro-
la ovih izdataka ne zahtiieva vanredne izdatke iz budzeta EU.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
228
Moze se ocekivati da ce budzet EU ostati u zizi interesovania u buduc-
nosti. U okviru postoieceg budzeta moze doci do niegove reIorme. ili zapra-
vo prestrukturirania. Povecana izdvaiania za budzet EU u odnosu na nivo na-
cionalnog bogatstva ili na princip sposobnosti placania treba dalie da se pod-
sticu. Nakon posliednieg prosirenia EU na istok. ocekuie se da ce vrlo teski.
slozeni i sporni pregovori odrediti novu Iinansiisku prognozu za period
20072013. U svakom slucaiu. EU ce 2006. godine uci u iednu daleko tezu
Iazu integraciia nego sto to vecina liudi moze da pretpostavi.
Abstract
The budget of the EU is the result of an agreement between three
institutions: the European Parliament, Council of the Union and the Com-
mission. The Commission of the EU is responsible for the implementation of
budget. The budget of the EU succumbs to certain general rules: the rule of
equality, the rule of periodicity, the rule of balance, the rule of universality,
the rule of specification. Although there is a rule of the periodicity of the
budget, the EU is sometimes involved in years-long financial operations.
This is the reason for bringing into operation two different ways of budget
funds reservation:
The allocation of funds for payments covers the expenditures for
obligations in previous and current year.
The allocation of funds for responsibilities refers to the total
expenditure (ceiling) for the responsibilities that must be carried
out for a more than a one financial-year period. For this purpose
bigger funds are given.
There are two types of the EU budget expenditures: obligatory and
optional. Basically, the difference is only political. The obligatory expen-
ditures are the result of the European Community Treaty and other docu-
ments and they refer to internal and external tasks. All other expenditures are
optional. The Council of Ministers is responsible for obligatory, and Parlia-
ment is responsible for optional expenditures.
The adoption of budget procedure for the following budget year be-
gins on July 1 and ends on December 31, and the procedure is the following:
European Commission prepares and sends the preliminary draft of
the budget to the Council and Parliament by June 15.
The Council reviews the preliminary draft and after agreeing with
the Parliament establishes the draft of the budget before July 31.
Budzet Evropske uniie Zekeriia Eetic
229
During October, European Parliament reviews the draft of the
budget; after agreeing on it with the Parliament, the Council re-
views it once more during the third week of November.
The budget is being adopted before New Year and it can be imple-
mented when the majority of Parliament members authorize it.
The European Commission has the right to suggest amendments
on the current budget because of unplanned events that could
occur during the year.
A series of budget crises during the 1980s have made the institutions
of the Union to make an agreement concerning the basic budget priorities for
the following period and they agreed on the preliminary framework of the
Union expenditures in the form of financial perspective. The financial pers-
pective shows the maximum amount and composition of predictable Union
expenditures. The financial perspective denotes the maximum amount that
needs to be paid for a specific category expressed in euros and as a Gross
National Product (GNP) of the Union.
In July 1997, The EU Commission publishes a report The Agenda
2000: stronger and expanded Union. It gives suggestions on Common Agri-
cultural Policy reforms, the future economical and social cohesive policies,
determining the expanding strategy, and considering the consequences of
future expanding and financing of the Union. A new financial framework of
the EU for the period 20002006. has been established.
The Unions own resources of revenue are: duty on the import of
goods in the Union, agricultural local taxes, a part of the Value Added Tax
(VAT), and the contributions of the member states. Additional means come
from the European Coal and Steel Community (ECSC) and the European
Development Fund (EDF).
The largest part of expenditures is spent on agriculture. According to
the data from 2001, the budget is used in the following way: agriculture and
fishing industry 45.5%, regional policy 16.3%, social policy 6.9%, power
industry, research, traffic and human environment 6.3%, development
cooperation 8.7%.
Most of the EU budget money comes from Germany, but Holland,
Sweden and Austria also give good provisions. The provisions of the UK are
considerably reduced because of the annual discount which UK received in
1984. Considering its size, Ireland is the greatest beneficiary of the budget.
There is the internal and external budget control. In the year 2000. the
Commission has adopted 24 internal control standards which are being
organized around five clauses:
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
230
1. Control environment
2. Performance and risk management
3. Information and communication
4. Control activities
5. Monitoring and evaluation
The European Court of Auditors is responsible for external auditing.
The auditing has no legal support because the Court has no authority over
ratification.
The Parliament is, together with the Council of Ministers, officially
appointed to make decisions about the budget, and no final decision can be
made without its approval. But the authority of the Council has greater
influence.
The major problems of adoption and implementation of the budget are
the imbalance of usage and finance of the budget and the privileged position
of the UK.
After the final enlargement of the EU towards East, we expect
complicated, difficult and disputable negotiations which will determine a
new financial prognosis for the period 20072013. In 2006, the EU enters in
to a difficult phase in the process of integration which is to many people still
incomprehensible.
Key words: budget, years-long financial operations, payments, respon-
sibilities, revenue, expenditures (obligatory and optional), budget procedure,
budget crises, financial perspective, Agenda 2000, beneficiary of the budget,
own resorces, internal and external control, internal control standards,
adopting and implementation of the budget, enlargement of the EU.
Literatura
1. Dick Leonard, Jodic kroz Evropsku uniiu. The Economist, London,
Izdanje u Beogradu, 2004.
2. Verner Vajdenfeld, Volfgand Vesels, Evropa od A do Z. Fondacija Kon-
rad Adenauer, Beograd, 2001.
3. Bukvar evropskih integracija, Vlada Republike Srbije, Ministarstvo za
ekonomske odnose sa inostranstvom, Sektor za evropske inegracije,
Beograd, februar 2004.
4. Zvanicni WEB-sait Komisiie Evropske uniie. GD Budget
http://europa.eu.int/
231
BIOGRAFIJE
BIOGRAPHY
AHETA CTOJAHOBCKA
Anera Croianoncxa. ponena 1982. ronnna. Bo momenror. rn sanpmy-
na crynnnre no nonnrnuxn nayxn na npannnor axynrer .Jycrnnnian Hp-
nn' Cxonie.
Bo mnnaroro nna ypennnx n nonnnap no nonexe mnannncxn cnn-
cannia. nornpercenaren na Vnniara na Cpennomxonnn na Penynnxa Ma-
xenonnia n npaxrnxanr no Copannero na Penynnxa Maxenonnia.
3opyna anrnncxn n repmancxn iasnx.
VPOB +HBKOBHT
Pohen cam 06.08.1979. ronnne y Feorpany. 3anpmno cam Hpny eo-
rpancxy rnmnasniy n rpenyrno cam crynenr na unnosocxom axynrery y
Feorpany. na Oncexy sa ncropniy. Kpaiem 2000. ronnne npncrynno cam
Pemoxparcxoi crpannn Cpnie n cana cam unan Inannor onopa PCC.
mehynaponnn cexperap Omnannne PCC n cexperap Onopa sa opasonane
PCC. Ha npoecnonannom nnany nainnme cam ce anno ncropniom nn-
nnomarnie. nncrnrynniama EV n nenonanem nonnrnuxnx crpanaxa y EH.
xao n peopmama opasonnor cncrema y Cpnin. Ha nonnrnuxom nnany.
anno cam ce xpenpanem nonnrnuxor nporpama Omnannne PCC. cry-
nenrcxnm nnrannma n nonnrnuxnm mapxernnrom (nacryn y iannocrn. ro-
nop. mramnann marepnian n cn.).
VLADIMIR DZAMIC
Vladimir Dzamic roden ie 1984. godine u Kralievu. Osnovnu skolu i
gimnaziiu zavrsio ie u Vrniackoi Banii. 2002. godine proglasen za pocasnog
gradanina opstine Vrniacka Bania. Skolske 2002/2003. proglasen za ucenika
generacije u oblasti drutvenih nauka. Akademske godine 2003/2004. upisao
Eakultet politickih nauka. Odelienie za medunarodne studiie. Akademske
2004/05. upisao drugu godinu studiia. sa prosecnom ocenom 9.80/10. Autor
je teksta Grci od H. D. F. Kita koii ie obiavlien u studentskom casopisu Po-
litikolog.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
232
EDIN DOLJANCIC
Roden 05.03.1975. godine u Saraievu. Diplomirao na Eakultetu poli-
tickih nauka. Odsiek politologiia. Diplomski rad iz oblasti politoloskih disci-
plina radio na Fridrich Alexander Universitetu u Nirnbergu. Zavrio niz edu-
kativnih kurseva o omladinskoi politici na lokalnom i znacaiu civilnog sek-
tora u zemljama tranzicije. Aktivista studentskih i nevladinih organizacija.
Strani iezici: niemacki i engleski.
NATASA KUZMANOVIC
Rodena 1973. godine u Saraievu. Apsolvent na Ekonomskom Iakulte
tu Saraievu. Smier Iinansiisko-racunovodstveni. Radila kao prevodilac za
OSCE, Freedom House i ICMP. Bavila se novinarstvom. Od 1999. godine
zaposlena u Regulatornoi agenciii za komunikaciie na poziciii strucni sara-
dnik za mediie i odnose s iavnoscu. Govori engleski iezik.
AHEKCAHPAP CHACEHOBCKH
Anexcannap Cnacenoncxn. ponen 1980. ronnna. Bo momenror rn
sanpmyna nocrnnnnomcxnre crynnn no merynaponno npano n merynapon-
na nonrnxa na npannnor axynrer .Jycrnnnian Hpnn' Cxonie. Toi. ncro
raxa. paorn n xaxo nemoncrparop na ncrnor axynrer no npenmernre
Honnrnuxn cncrem n Conpemenn nonnrnuxn cncremn.
Bo mnnaroro paoren xaxo npaxrnxanr no Copannero na Penynn-
xa Maxenonnia. Vuecrnynan na noronem poi merynaponnn xonepennnn
n cemnnapn. xane nman cnon nsnarana.
Axrnnno ro ronopn anrnncxnor. a ce cnyxn n co repmancxnor n an-
ancxnor iasnx.
PASIC AMINA
Pasic Amina. rodena 1982. godine u Saraievu. Trenutno je student Fa-
kulteta politickih nauka u Saraievu. na odsieku za Sociologiiu. i na odsieku
za Politologiju.
2003/2004. godine zavrila je OP kolu omladinske politike u
organizaciji Omladinske informativne agencije BiH.
Od 710. mai 2004. godine bila ie angazovana kao dio INEO tima u
okviru organizaciie Evropskog omladinskog mirovnog samita koii se odrzao
u Sarajevu.
Budzet Evropske uniie Zekeriia Eetic
233
U periodu 1922. juna 2004. godine aktivno je sudjelovala na Semi-
naru o ljudskim pravima u Crikvenici (Hrvatska) u organizaciji Centra za
mirovne studiie Zagreb i Domaci udruge za kreativni razvoj iz Karlovca.
U periodu mai avgust. 2004. godine ucestvovala na Regionalnoi
virtuelnoi skoli pod nazivom .Diialog. demokratiia i prevazilazenie
konflikata u organizaciji Nansen dijalog centra.
Trenutno pohada Skolu Islama u organizaciii zenskog edukativnog
centra Nahla u Sarajevu.
EDVARD MITEVSKI
Born in 1979. Graduated at University of Saints Cyril and Methodius
at Skopje, Iustinianus Primus Faculty of Law (Bachelor's Degree of Law,
International law branch) in 2003;
Currently doing a MA programme in European integration and
regionalism at the Karl Franzens University, Graz, Austria in co-
operation njith the European Academy, Bolzano, Italy and the European
Institute for Public Administration, Luxembourg.
Worked as an Intern in the Committee on Defense and Security and in
the Committee on Education, Science and Sports in the Macedonian
National Parliament. (1-year internship done through National Democratic
Institute for International Affairs NDI)
At the moment works in the Unit for integration in the Justice and
Home Affairs Unit in the Sector for European Integration njithin the
Government of the Republic of Macedonia.
Interested in geo-politics, celtic culture and journalism. Speaks english
and gaelic, and enjoys literature and irish pubs.
Introduction of the final BOS paper.
The subject I tried to tackle is the (I) II pillar of the EU with special
emphasis on the asylum and migration policies in the light of the European
integration process, especially the experience of the Republic Macedonia in
this complex area. In the paper, firstly, I did a brief overview of the historical
background of these policies at international level from the perspective of all
the crucial and relevant international documents. In the second part I
presented the legal, regulatory and institutional framework of the EU in
these areas and in the third part I presented the current situation of the
asylum and migration issues in the Republic of Macedonia again in the light
of the European integration process. I believe that the paper is
comprehensive and it is presenting a general overview of the topic selected.
Zbornik radova polaznika onlajn programa Evropske integracije
234
ELENA GEORGIEVSKA
Elena Georgievska. rodena 18.01.1982. Makedoniia. Apsolvent Eilo-
loskog Eakluteta .Blaze Koneski'. Skopie. na odsecima engleski iezik i knii-
zevnost i Irancuski iezik i kniizevnost prevodilacki smer.
Ostali zavrseni kursevi povezani sa politickim naukama: .Politicka
Akademija, kako i seminar za Institucije Evropske unije, organizovan od
Britanskog savjeta u Skoplju.
MUHAMED MUJAKIC
Roden 1981. godine u Bihacu.
Apsolvent Pravnog i Ekonomskog fakulteta Poslovna kola smjer
marketing Univerziteta u Sarajevu.
Stipendista Fondacije Konrad Adenauer 2002/2003.
U periodu 2000/2004. aktivista u vie nevladinih i studentskih organi-
zaciia; predsiednik Udruzenia studenata Pravnog Iakulteta. predsiedavaiuci
Nadzornog odbora Unije studenata Uniiverziteta u Sarajevu, jedan od osni-
vaca Asociiaciie studenata Bosanske kraiine.
Stazirao u Parlamentarnoi skupstini BiH. Komisiia za vanisku trgo-
vinu i carine.
Zavrsio NDI skolu .Politickog liderstva' 2002. Jahorina i BOS-a
ljetnu kolu Religije Balkana.
Polaznik .BH skole za politicke studiie Viieca Evrope i Centra za
promociju civilnog drutva.
Zanimanje: politika, filosofija, pravo i ekonomija.
Specijalnost: omladinska politika, tranzicija, korporativno pravo.
ZEKERIJA EETIC
Roden sam 10.10.1981. godine u Rozaiama. gdie sam zavrsio osnovnu
i srednju kolu. Student sam Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i
Fakulteta za poslovne studije u Beogradu. Radio sam u privatnom privred-
nom sektoru oko pet godina, bio koordinator nekoliko nevladinih omladin-
skih proiekata u Rozaiama i koordinator asistent niemacke humanitarne
organizaciie .Pomoc covieka covieku'. Trenutno radim kao generalni
sekretar Magnat osigurania u Podgorici. Odsluzio sam voini rok i posie-
dujem Office XP Master Certificate.
CIP Karanornsannia y nynnxannin
Haponna nnnorexa Cpnie. Feorpan
061.1EU(082) 339.923:061.1EU(082)
341.176(4-672EU)(082) 341.217(4-672EU)(082)
341.232(4-664)(082) 327.3/.7(4-664)(082)
ZBORNIK radova polaznika regionalnog onlajn programa Evropske
integraciie / urednik Marinko Vucinic. Beograd : Beogradska otvorena skola.
2004 (Beograd : Dosije). 234 str.; 24 cm
Tiraz 300. Cir. i lat. BiograIiie: str. 229-232. BibliograIiia uz svaki rad.
Abstracts.
ISBN 86-83411-24-9
a) Enponcxa ynnia 3opnnnn
) Enponcxn napnamenr 3opnnnn
n) Pernonanna capanna 3eme y rpansnnnin 3opnnnn
n) Enpona Hnrerpannia 3opnnnn
COBISS.SR-ID 119504908

You might also like